Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

KRATKE VIJESTI

Priredila: Ekipa novinara IWPR-a iz Haga (TU Br 406, 13-maj-05)
By IWPR

U vrijeme dok je Milosevic zbog bolesti odsustvovao iz suda, Kosta Bulatovic (68) u dva navrata – 19. i 20. travnja/aprila ove godine – nije zelio odgovarati na pitanja tuzioca Dzefrija Najsa (Goeffrey Nice).


Sudsko vijece je insistiralo da svjedok odgovori na ta pitanja, pri cemu mu je ponudilo i pomoc sluzbenog branioca, kraljicinog savjetnika Stivena Keja (Steven Kay). Kada je Bulatovic to i drugi put odbio, protiv njega je pred Tribunalom pokrenut postupak zbog uvrede suda.


Na saslusanju odrzanom 6. svibnja/maja, Bulatovicev advokat Stefan Burgon (Stephene Bourgon) je sudu rekao da njegov klijent niposto nije bio motiviran zeljom da svjesno opstruira tok sudjenja.


Bulatovic je, prema Burgonovoj tvrdnji, bio zapravo zabrinut da ce njegovo svjedocenje u odsustvu Milosevica biti pogresno shvaceno.


No, sud je procijenio da je Bulatovic ipak svjesno odbio pokoriti se nalogu sudskog vijeca, te da nema nikakvog opravdanja za to sto svjedok nije zelio odgovarati na pitanja zbog navodnog neslaganja “s jednom proceduralnom odlukom”.


Sud je takodjer konstatirao i da je svjedok “prkosio autoritetu suda”, te da je “prijetio rizik da autoritet [sudskog vijeca] bude potkopan, a sudska administracija dospije na los glas”.


Izricuci presudu, Tribunal je pak uzeo u obzir Bulatoviceve godine i ozbiljne zdravstvene probleme od kojih pati. Tako je on osudjen na svega cetiri mjeseca zatvora, odnosno dvije godine uvjetno.


Mogao je biti osudjen na kaznu do sedam godina, globu u iznosu do 100.000 eura, ili oboje.


***


Suci Haskog tribunala ovoga su tjedna zakazali raspravu koja je bila posvecena mogucem prepustanju sudjenja trojici optuzenika za ratne zlocine – pocinjene u Foci (grad u Bosni) i okolini – lokalnim sudovima na Balkanu.


Dvojicu okrivljenih – Mitra Rasevica i Savu Todovica – tereti se za zlodjela pocinjena u zloglasnom zatvoru Kazneno-popravni dom (KP dom), gdje su zatvorenici bili upucivani na prinudni rad, premlacivani i ubijani.


Treceg optuzenika, Gojka Jankovica, odvojeno se tereti za silovanje i mucenje zena nesrpske nacionalnosti u Foci, gdje je prema navodima tuzilastva obavljao funkciju zamjenika zapovjednika vojne policije i bio najistaknutiji paravojni lider.


Tuzioci su sudu uputili zahtjev da se svoj trojici okrivljenih sudi pred novoosnovanim Bosanskim sudom za ratne zlocine, sto je u skladu s “izlaznom strategijom”, po kojoj bi sva sudjenja trebalo da budu okoncana do 2008. godine.


Medjutim, advokati optuzenih izjasnili su se protiv tog prijedloga.


Vladimir Domazet i Aleksandar Lazarevic – koji zastupaju Rasevica, odnosno Todovica – saopcili su da njihovi klijenti ipak zele da im se sudi u Hagu.


U pisanim podnescima koje su posljednjih tjedana prilozili, oni tvrde da su optuzbe protiv njihovih klijenata isuvise teske da bi doticni slucajevi mogli biti prepusteni lokalnim sudovima na Balkanu.


A ako je prepustanje neophodno, onda je – po njihovim rijecima – mnogo bolje da sudjenje bude odrzano u Beogradu.


Na saslusanju odrzanom 12. svibnja/maja, koje je bilo posveceno ovom pitanju, predsjednik srpskog Savjeta za suradnju s Haskim tribunalom, Rasim Ljajic, konstatirao je da bi se Todovicu – buduci da je drzavljanin Srbije – moglo suditi i u Beogradu.


Predsjedavajuci sudac Alfons Ori (Alphons Orie) rekao je pak da ce sudsko vijece uzeti u obzir cinjenicu da je Todovic tek prije dva ili tri tjedna zatrazio srbijansko drzavljanstvo.


Domazet je takodjer rekao da bi Rasevicu moglo suditi u Beogradu, posto se on predao u Srbiji i Crnoj Gori (SCG).


Lazarevic je iskoristio priliku da izrazi zabrinutost da bi sudjenja u Bosni i Hercegovini mogla biti pracena problemima sa svjedocima. Odsustvo jamstva “sigurnog prolaza”, kojim raspolazu svjedoci u Hagu – po Lazarevicevim rijecima – znaci da ce mnogi potencijalni svjedoci srpske nacionalnosti strahovati od mogucnosti hapsenja pri odlasku na svjedocenje u Sarajevo.


U svojim pisanim podnescima, Lazarevic i Domazet su izrazili zabrinutost i zbog problema koji bi se mogao javiti ukoliko bi njihovi klijenti zeljeli da ih i pred bosanskim sudom zastupaju isti branioci.


Lazarevic je ovotjednu raspravu iskoristio i da bi istakao kako Jankovic – koga on takodjer zastupa – ne bi imao pravedno sudjenje ukoliko bi njegov slucaj bio prepusten Sarajevu. Konkretno, spomenuo je “neprikladne” komentare koji su o Jankovicu izreceni u nedavnom izvjestaju Bosanske televizije i televizijskom intervjuu s glasnogovornikom sarajevskog suda.


Ljajic je rekao da vlada SCG-a trenutno razmatra mogucnost da i Jankovicu bude dano drzavljanstvo te zemlje.


Tuzioci su, sa svoje strane, u prvi plan isticali da je bosanski drzavni sud u svakom pogledu spreman za parvedno i efikasno procesuiranje sva tri slucaja.


Tuziteljica Suzan Somers (Susan Somers) je konstatirala da ce od velike pomoci biti okolnost da postojeci propisi omogucuju da cinjenice koje su utvrdjene u Hagu budu koristene i u postupcima koji ce se voditi pred sarajevskim sudom.


Najzad, tuzioci su napomenuli i da je, nacelno govoreci, uvijek bolje prepustiti slucaj onoj zemlji u kojoj su doticni zlocini pocinjeni, jer na taj nacin zrtve postaju neposredni svjedoci sprovodjenja pravde.


Predstavnici Bosne i Hercegovine su u raspravi sudjelovali posredstvom video-linka. I pokusali su uvjeriti suce da ce, ukoliko slucajevi budu prepusteni Sarajevu, sva prava svih optuzenika biti u potpunosti postivana.


***


Bivsi pripadnik vojske bosanskih Srba, Milorad Trbic, izjavio je ovoga tjedna da se ne osjeca krivim po optuznici koja ga tereti za ubojstvo kao zlocin protiv covjecnosti. Njemu ce se pred Haskim tribunalom suditi za navodno sudjelovanje u masakru koji je nad oko 8.000 bosanskih Muslimana u srpnju/julu 1995. pocinjen na podrucju srebrenicke enklave.


Tuzioci tvrde da je u vrijeme tog masakra Trbic bio pomocnik Draga Nikolica – sefa sigurnosti Zvornicke brigade bosanskih Srba, koji je proslog mjeseca takodjer pred sudom izjavio da se ne osjeca krivim za doticne dogadjaje, ukljucujuci i navodno sudjelovanje u genocidu.


Kao Nikolicev pomocnik, Trbic je navodno radio na organizaciji pritvora i transporta muslimanskih zatvorenika. Optuznica ga tereti da je i osobno ubio izvjestan broj zatocenika.


U optuznici se navodi i da je Trbic naknadno sudjelovao i u organizaciji premjestanja tijela iz prvobitnih masovnih grobnica s ciljem prikrivanja onoga sto se dogodilo.


Pri prvom pojavljivanju pred sudom, Trbic je 11. svibnja/maja izjavio da je sve do dolaska u Hag zivio i radio u Sjedinjenim Drzavama.


Rekao je i da nema nikakvih zamjerki na smjestaj u pritvorskoj jedinici UN-a, koji je opisao kao “prilicno zadovoljavajuci”. A na pitanje suca Zan Kloda Atonetija (Jean Claude Atonetti) je li zadovoljan i dostupnim medicinskim kapacitetima, okrivljeni je odgovorio: “Moje zdravlje nije sasvim dobro, ali terapiju uzimam svakodnevno.”


Pred kraj saslusanja, tuzioci su potvrdili da jos uvijek pripremaju prijedlog za spajanje odredjenog broja sudjenja za Srebrenicu. Radi se o nekolicini okrivljenih koji su u Hag stigli u posljednjih nekoliko tjedana.


Trbic ce se pred sudom sljedeci put pojaviti vjerojatno na statusnoj konferenciji pocetkom rujna/septembra, kada ce biti razmatran napredak u postupku koji se protiv njega vodi.


***


Ratni zapovjednik Hrvatskog vijeca obrane (HVO) za srednju Bosnu, Ivica Rajic, kome ce se u Hagu suditi za ratne zlocine, iskoristio je ovotjedno pojavljivanje pred sudom da bi izrazio nezadovoljstvo postupcima jednog svog zastupnika.


Govoreci na statusnoj konferenciji odrzanoj 10. svibnja/maja, Rajic je rekao da se s advokatom Zeljkom Olujicem ne slaze oko toga kako treba voditi obranu. Stovise, pozalio se da Olujic ne slijedi ni njegove precizne upute.


Olujic nije prisustvovao saslusanju, na kojem je okrivljenog umjesto njega zastupala Doris Kosta.


Sudac Liu Dakun (Liu Daqun) je od Rajica zatrazio da sto prije razrijesi postojeci problem i izrazio nadu da ce sudjenje poceti krajem ove, ili pocetkom iduce godine.


Rajica se po deset tocaka tereti za krsenje zakona i obicaja ratovanja i teska krsenja Zenevske konvencije. U pitanju su zlocini poput kradje, premlacivanja, seksualnog zlostavljanja i ubojstava, koje su jedinice pod njegovim zapovjednistvom navodno pocinile potkraj 1993. godine.