Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

KRATKE VIJESTI

Priredila: Ekipa novinara IWPR-a iz Haga (TU Br 407, 17-maj-05)
By

U pismu upucenom predsjedniku Tribunala, sucu Teodoru Meronu (Theodor Meron), Burgon navodi nekoliko oblasti u kojima je u pregovorima s tajnistvom nacinjen neznatan ili nikakav napredak. Medju njima su i placanje zastupnistva, pravna pomoc, troskovi prijevoda i devalvacija americke valute.


Advokat u pismu tvrdi da ta pitanja “direktno utjecu i na pravednost postupka”.


Komora pri Tribunalu broji 240 clanova, a svrha joj je zastupanje interesa svih advokata, nezavisno od toga brane li vec okrivljene ili to tek namjeravaju ciniti.


Sam Burgon trenutno brani bivseg generala bosanske vojske, Envera Hadzihasanovica, koji je zajedno s Amirom Kuburom optuzen zbog toga sto nije poduzeo nista kako bi sprijecio ili makar kaznio ratne zlocine koje su osobe pod njihovom komandom pocinile 1993., u sukobima s hrvatskim snagama.


***


Na sudjenju dvojici visokih starjesina bosanske vojske, Enveru Hadzihasanovicu i Amiru Kuburi,ovoga tjedna je pred sudcima Haskog tribunala okoncan dokazni postupak obrane.


Hadzihasanovic i Kubura su prvi optuzenici koje se pred Tribunalom tereti iskljucivo po osnovu komandne odgovornosti, odnosno kao zapovjednici osobama koje su pocinile ratne zlocine. U njihovom se slucaju radi i o stranim borcima – takozvanim mudzahedinima – koji su tokom 1993. navodno zlostavljali i ubijali ratne zarobljenike hrvatske i srpske nacionalnosti i nehumano postupali prema zatocenicima.


U to vrijeme, Hadzihasanovic je bio zapovjednik Treceg korpusa bosanske vojske, dok je Kubura zapovijedao Sedmom muslimanskom brdskom brigadom pri Trecem korpusu, u cijim su se redovima navodno nalazili i strani borci – pripadnici jedinice El Mudzahed, formirane u drugoj polovini 1993.


Mudzahedini su navodno organizirali i opremili logor u selu Orasac (nadomak Travnika, u srednjoj Bosni), gdje su bosanski Srbi i Hrvati bili fizicki i psihicki zlostavljani.


Optuzba je pokusala dokazati da su okrivljene osobe nad stranim borcima ipak imale efektivnu kontrolu, dok se obrana uglavnom trudi dokazati da dvojica zapovjednika nisu imali nikakvu moc nad formacijom kojoj su u formalnom smislu bili nadredjeni.


Proslog su mjeseca tuzioci zatrazili da se ponovo otvori slucaj protiv Hadzihasanovica i Kubure, saopcavajuci da su pribavili dodatna 24 dokumenta, kojima nisu raspolagali u trenutku kada su u srpnju/julu 2004. okoncali izvodjenje dokaza, i kojima se pojasnjava odnos izmedju mudzahedina i bosanske vojske.


Ocekuje se da ce Tribunal uskoro saopciti svoju odluku o tom zahtjevu. U dva ranija slucaja, slicni zahtjevi za ponovnim otvaranjem procesa bili su odbijeni.


Otkako je sudjenje pocelo u prosincu/decembru 2003., tuzioci su pozvali 98 svjedoka, dok je obrana za Hadzihasanovica izvela 62, a za Kuburu 11 svjedoka.


U lipnju/junu ce optuzbi i obrani biti pruzena prilika za zavrsno obracanje sucima.


***


Tribunal je odobrio pokretanje rasprave o prijedlogu obrane da se bivsi kosovski premijer Ramus Haradinaj (Ramush Haradinaj) – koji se Haskom tribunalu predao u ozujku/martu ove godine, neposredno po podizanju optuznice koja ga tereti za ratne zlocine – privremeno pusti na slobodu.


Optuznica protiv Haradinaja ima ukupno 37 tocaka, u kojima ga se tereti za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja. Tuzioci navode da je okrivljeni tokom 1998. sudjelovao u brutalnoj kampanji kidnapiranja, mucenja i ubijanja vise desetina ljudi – ne samo Srba, nego i Albanaca i Roma.


Na ovotjedno saslusanje pozvani su bili predstavnik Misije UN-a za Kosovo (UNMIK) – koji je ponudio garancije da ce se Haradinaj, kada ga sud bude pozvao da se vrati, tom pozivu i odazvati – i predstavnik vlade Nizozemske (zemlje u kojoj se nalazi Tribunal).


Optuzba je odbacila prijedlog za pustanje na slobodu, napominjuci da dobri odnosi izmedju visokih duznosnika UNMIK-a i bivseg premijera nisu i ne mogu biti garancija da ce se okrivljeni, kada za to dodje vrijeme, vratiti u Hag.


Tuzilastvo se takodjer pozvalo na jedan odjeljak iz izvjestaja Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju (OEBS), u kojem se govori o problemima zastrasivanja svjedoka na Kosovu, i gdje se napominje da je taj problem mozda jos tezi i prisutniji nego sto se obicno tvrdi.


Obrana je na to uzvratila pozivanjem na cinjenicu da je Haradinaj u jednoj nedavnoj prilici vec bio pusten na slobodu – da bi prisustvovao sprovodu svog brata. Tom prilikom se, kako je receno, u potpunosti pridrzavao dogovora koji je prethodno postignut sa sudom.


Takodjer su podsjetili da je Haradinaj javno pozvao svjedoke da se pojave na njegovom sudjenju i da slobodno i bez straha iznesu dokaze kojima raspolazu.


Saslusanje ce biti odrzano 24. svibnja/maja.