Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

KRATKE VIJESTI

Priredila: Ekipa novinara IWPR-a iz Haga (TU Br 409, 03-jun-05)
By IWPR ICTY

Novoimenovana je sutkinja na spomenutom mjestu zamijenila suca Djerdja Senasija (Gyorgy Szenasi), koji se povukao iz zdravstvenih razloga. Mumbi su u Hagu vec istekla dva mandata, nakon cega je imenovana i u zalbeno vijece Tribunala. Spada medju najiskusnije haske suce, a predsjedavala je sudjenjima za silovanje i seksualno porobljavanje u Foci, te etnicko ciscenje Muslimana i Hrvata u Bosanskom Samcu (sjeveroistocna Bosna).

Sudacki ce mandat Mumbi isteci 17. studenoga/novembra 2005., sto znaci da se ocekuje kako ce i presuda u slucaju Halilovic do tada biti donesena.

***

Haski su tuzioci podnijeli zahtjev za spajanje optuznica podignutih protiv Vojislava Seselja, Milana Martica, Jovice Stanisica i Franka Simatovica. Rijec je o okrivljenima kojima ce se suditi zbog kampanje prisilnog raseljavanja znatnog dijela nesrpskog stanovnistva – Muslimana i Hrvata – s teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a sve “u namjeri da se te teritorije pripoje novoj srpskoj drzavi”.

Bivseg predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS), Vojislava Seselja, tereti se po 14 tocaka optuznice za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja. Milana Martica se pak, kao nekadasnjeg visokog duznosnika autonomne regije Krajina, po 19 tocaka tereti za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja, koji su se odigrali u vrijeme dok je stvarao, obucavao i predvodio srpske policijske snage u Hrvatskoj.

Jovica Stanisic i Franko Simatovic su po pet tocaka optuzeni za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja. Radi se o visokim duznosnicima srpskih tajnih sluzbi, koji su sudjelovali u obuci specijalnih oruzanih formacija u Kninu.

Tuzilastvo je prijedlog da se navedene optuznice spoje iznijelo na statusnoj konferenciji koja je 30. svibnja/maja odrzana u slucaju Seselj.

Sam Seselj se odmah usprotivio ovom predlogu, isticuci kako ni on, a ni njegovi dobrovoljci iz SRS-a, “nisu imali nikakve veze s policijom, nego iskljucivo sa Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA)”, odnosno vojskom bivse Jugoslavije. Seselj je napomenuo kako osobno nema “niceg zajednickog” s Marticem, te kako je “uvijek bio u sukobu” sa Stanisicem i Simatovicem.

Obrazlazuci svoj predlog, tuziteljica je iznijela mnostvo argumenata, od kojih su se neki ticali i sudskih resursa. Upozorila je da bi otprilike 29 svjedoka trebalo da se pojave na sudjenjima Marticu, Stanisicu i Simatovicu; da je njih 26 zajednicko slucajevima Stanisic, Simatovic i Seselj; kao i da postoji jedan bivsi politicki lider iz regije koji bi bio relevantan svjedok u sva cetiri slucaja i koji ce imati puno toga reci.

Otuda, po njenim rijecima, postoji i jasan ekonomski interes da, zbog sto efikasnijeg rada Tribunala, spomenuti slucajevi budu zajedno procesuirani.

Kao sto je poznato, Vijece sigurnosti UN-a je Tribunalu odredio rok da do isteka 2008. okonca prvostupanjska sudjenja, dok bi do 2010. trebali biti zavrseni i eventualni zalbeni postupci.

***

Pred-procesni sudac u postupku koji je pokrenut protiv Ivana Cermaka i Mladena Markaca – dvojice penzioniranih hrvatskih generala, koje se tereti za zlocine protiv Srba pocinjene 1995. u Hrvatskoj – zatrazio je od tuzioca ubrzanje priprema za sudjenje.

Sudac Kevin Parker iznio je taj zahtjev nakon sto je na statusnoj konferenciji otkrio da se u medjuvremenu, kada je rijec o nespornim cinjenicama i objelodanjivanju dokumenta, malo toga izmijenilo u odnosu na raniju konferenciju.

Bivsim generalima sudit ce se za zlocine pocinjene tokom i nakon Operacije Oluja – vojnog napada koji su hrvatske snage u kolovozu/augustu 1995. izvrsile na gradove i sela u Kninskoj krajini, koje su prethodno okupirali Srbi. Cermaka i Markaca se – bilo pojedinacno, bilo zajedno s ostalima cija se imena spominju u optuznici – tereti za planiranje, naredjivanje, izvrsenje, pomaganje i pooticanje progona krajiskih Srba. Obojica su se optuzenika pred sudom izjasnili kao nevini.

Ocekuje se da ce suci uskoro saopciti svoju odluku o predlozenom prosirenju optuznice, u kojoj bi se trebala naci i imena jos dvojice visokoh oficira, te neodredjenog broja hrvatskih vladinih i sigurnosnih duznosnika. Za sve njih se tvrdi da su sudjelovali u zajednickom zlocinackom poduhvatu etnickog ciscenja Srba iz pojedinih dijelova Hrvatske, premda protiv ovih osoba nisu podignute i pojedincne optuznice.

Suci su od tuzilaca zahtijevali da pojasne tko je zaista sudjelovao u zajednickom zlocinackom poduhvatu. S druge strane, branioci su se ostro usprotivili dopuni optuznice, isticuci kako se na taj nacin zamagljuju stvari.

Vijest da bi najvisi vladini i vojni duznosnici mogli biti proglaseni kazneno odgovornima za Operaciju Oluja – koja vazi za najvazniju vojnu akciju, jer su u njoj zauzeti veliki dijelovi hrvatskog teritorija – izazvala je sok i bijes na cjelokupnoj zagrebackoj politickoj pozornici.