Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

KRATKE VIJESTI

Priredila: Ekipa novinara IWPR-a iz Haga (TU Br 414, 09-jul-05)
By IWPR

Perisic je izjavio da se ne osjeca krivim ni po jednoj od 13 tocaka optuznice, koja ga tereti za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja.


U optuznici se navodi da je okrivljeni, u vrijeme ratova koji su vodjeni tokom devedesetih, osiguravao vojnu pomoc Srbima u Bosni i Hrvatskoj, mada je bio svestan da ce oni pociniti ratne zlocine.


Perisica se, konkretno, tereti za granatiranje civilnih ciljeva i masakr nad oko 8.000 muslimanskih muskaraca i djecaka, koji je uslijedio nakon sto su u srpnju/julu 1995. srpske snage zauzele Srebrenicu.


S obzirom da je u lipnju/junu privremeno pusten na slobodu, Perisic nije prisustvovao ovotjednom saslusanju.


Prije no sto je izneo svoju procjenu duzine trajanja sudjenja, tuzilac Cester Stemp (Chester Stamp) je upotrijebio i jednu iznenadjujucu formulaciju – “Ukoliko do sudjenja dodje . . .” – sto je smjesta potaklo spekulacije o tome da se s Perisicem vode pregovori o priznanju krivice.


Okrivljeni je i do sada bio u potpunosti kooperativan. Tuzilac je naveo da su njegove “opsirne izjave pohranjene na 35 kompakt-diskova”.


Nije bilo nikakvih drugih nagovjestaja moguce nagodbe, osim sto je tuzilac izjavio da on i njegove kolege dobro suradjuju i s obranom.


Stemp je takodjer rekao i da ce pred sud pozvati oko 200 svjedoka i 15 eksperata, koji bi trebali potvrditi navode koje se ticu srebrenickog masakra, kao i granatiranja Sarajeva i Zagreba.


Sljedeca statusna konferencija zakazana je za 3. studenog/novembra ove godine.


***


Na statusnoj koferenciji koja je ovoga tjedna odrzana u Hagu, branioci bivseg kosovskog premijera, Ramusa Haradinaja (Ramush Haradinaj), najavili su da ce zatraziti izmjenu uvjeta pod kojima je on privremeno pusten na slobodu, odnosno odobrenje sudjelovanja u politickom zivotu.


Haradinaja se tereti za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja. Sudit ce mu se za zlodjela koja su pocinjena u vrijeme dok je bio jedan od lokalnih zapovjednika Oslobodilacke vojske Kosova (OVK).


On je navodno sudjelovao u brutalnoj kampanji kidnapiranja, mucenja i ubijanja vise desetina Srba, Roma i Albanaca (osumnjicenih da suradjuju sa srpskim vlastima).


Haradinaju je odlukom od 6. lipnja/juna odobren privremeni boravak na slobodi, pri cemu mu je Tribunal strogo zabranio da tokom prvih 90 dana sudjeluje u politickom zivotu.


No, istovremeno je obrani odobreno da po isteku tog roka podnese zahtjev za preispitivanje te zabrane, uz napomenu da ce prilikom odlucivanja biti uzeti u obzir ponasanje okrivljenog, stavovi tuzilastva, kao i misije UN-a na Kosovu (UNMIK).


Obrana je najavila da ce tokom kolovoza/augusta podnijeti prijedlog da se Haradinaju odobri bavljenje politikom. O tom zahtjevu bi u Hagu onda trebalo da se raspravlja polovinom rujna/septembra, to jest po isteku spomenutog tromesecja.


Tokom statusne konferencije posvecene Haradinaju – kome ce biti sudjeno zajedno s jos dvojicom zaovjednika OVK-a, Idrizom Baljajem (Idriz Balaj) i Lahijem Brahimajem – takodjer je saopsteno da bi sudski proces mogao poceti u sijecnju/januaru 2007., dakle za godinu i po dana (dve godine nakon hapsenja optuzenih). Prema postojecim procjenama, sudjenje ce trajati najmanje 12, a najvise 18 mjeseci.


***


Na ovotjednoj statusnoj konferenciji odrzanoj u okviru postupka koji se vodi protiv dvojice bosanskih Srba – Gojka Jankovica i Radovana Stankovica – dogodio se neobican incident: jedan od okrivljenih je odbio uci u sudnicu sve dok u njoj boravi drugi.


Obojicu optuzenika tereti se za ubojstva, silovanja i mucenja, koja su 1992. pocinjena nad Muslimanima u gradu Foci. Prema rijecima Stankovicevog sluzbenog branioca, njegov klijent je odbio pojaviti se na statusnoj konferenciji zbog toga sto se zalaze za odvajanje vlastitog slucaja od Jankovicevog.


Stankovic i Jankovic pripadaju siroj grupi optuzenika koje se odavno tereti za zlocine koji su uslijedili nakon sto su bosanski Srbi zauzeli spomenuti grad na jugoistoku Bosne. Trojica srpskih vojnika vec su proglasena krivima za silovanje i seksualno porobljavanje; osudjeni su na zatvorske kazne od 12 do 28 godina. Dvojica su pocinila samoubojstvo, dok se jedan – Dragan Zelenovic – jos uvijek nalazi u bijegu.


Predsjedavajuci sudac Alfons Ori (Alphonse Orie) istakao je kako, po Statutu Tribunala, osobama koje se tereti za iste zlocine moze biti sudjeno u okviru jedinstvenog postupka. Ne odbacujuci mogucnost odvajanja Stankovicevog slucaja, on je napomenuo kako, sve dok ne bude odluceno drugacije, sud namjerava nastaviti pripreme za zajednicko sudjenje.


U optuznici protiv Jankovica i Stankovica navodi se kako je, nakon sto su u travnju/aprilu 1992. srpske snage zauzele Focu, vojna policija – uz podrsku vojnika i pripadnika paravojnih formacija – pocela hapsiti Muslimane i Hrvate. Tom prilikom je veliki broj civila bio ubijen, pretucen ili seksualno zlostavljan. Nekoliko zena bilo je pritvoreno u kuce i stanove, koji su potom pretvoreni u bordele. Posjecivali su ih vojnici, a pogotovo pripadnici paravojnih formacija.


Kao bivsi starjesina srpskih paravojnih formacija u Foci, Jankovic je u Tribunal stigao tek u ozujku/martu ove godine. On je izjavio da se ne osjeca krivim ni po jednoj od ukupno 14 tocaka optuznice koje ga terete za krsenje zakona i obicaja ratovanja, kao i zlocine protiv covjecnosti, a u vezi sa spomenutim pritvaranjem zena i potonjim seksualnim nasiljem.


Stankovica se pak – kao bivseg pripadnika ozloglasene srpske paravojne jedinice Pero Elez, poznate po mucenjima i silovanjima – u osam tocaka optuznice tereti za porobljavanje, silovanje i povredu osobnog dostojanstva.


Tuzioci su predlozili da postupak protiv ove dvojice optuzenika bude prepusten bosanskom sudstvu. Prema pravilima Tribunala, optuzenici nizeg i srednjeg ranga – a u skladu s izlaznom strategijom, kojom je predvidjeno okoncanje svih haskih postupaka do 2008. – mogu biti prosljedjivani balkanskim sudovima.


Advokati okrivljenih su vec podnijeli zalbe protiv eventualnog prepustanja ovog slucaja bosanskom sudstvu.