KRATKE VIJESTI

U tom dokumentu, predatom 22. veljace/februara, branioci – kraljicin savjetnik Nikolas Stjuart (Nicholas Stewart) i Krisa Lukas (Chrissa Loukas) – navode kako nisu imali dovoljno vremena da pripreme slucaj, za koji tvrde da se po svojoj slozenosti moze usporediti samo sa sudjenjem Slobodanu Milosevicu.

Oni isticu kako su do sada stigli procitati samo petnaestak posto relevantne sudske dokumentacije koja broji nekoliko stotina tisuca stranica, kako se trude da se usporedo pripreme za unakrsno ispitivanje svjedoka, te kako nisu uspjeli pronaci vjestake, sprovesti odgovarajuce istrage na terenu i opredijeliti se za prikladnu strategiju obrane.

Advokati se, osim toga, pozivaju i na probleme izazvane cinjenicom da nitko od njih ne govori Krajisnikov jezik, a da veliki dio materijala koji su oni naslijedili od prethodne ekipe branilaca nije preveden.

“Nema nikakvih izgleda da bi, s obzirom na trenutno stanje dokaznog postupka obrane, sudjenje Krajisniku moglo biti pravedno ukoliko bi sudsko vijece ostalo pri predlozenom rasporedu”, zakljucili su oni.

Stjuart i Lukasova su Krajisnikov slucaj preuzeli nakon sto je prethodni branilac Dejan Ranko Brasic (Deyan Ranko Brasich) tokom 2003. suspendiran, jer mu je – zbog toga sto je od jednog klijenta primio 23.000 dolara vise od propisane sume – zabranjeno obavljanje advokatske prakse u Sjedinjenim Drzavama.

Krajisnikovo je sudjenje u medjuvremenu obustavljeno nakon sto se povukao i sudac Amin El Mahdi, koji prosle godine nije ponovno izabran na funkciju stalnog suca Tribunala.

***

Savjet ministara Srbije i Crne Gore (SCG) zahtijevao je od Haskog tribunala da postupak koji se vodi protiv generala bosanskih Srba Dragomira Milosevica ustupi domacim sudovima.

U formalnom zahtjevu, koji je na prijedlog Milosevicevog branioca Branislava Tapuskovica podnesen 18. veljace/februara, Beograd navodi da lokalni sudski sistem zadovoljava sve uvjete koji su neophodni za procesuiranje ratnih zlocina.

U dokumentu se osim toga ukazuje na cinjenicu da doticni optuzenik ima srpsko drzavljanstvo, te da se u prosincu/decembru, prilikom dobrovoljne predaje, stoga i obratio beogradskim vlastima.

Glavna tuziteljica Tribunala, Karla del Ponte (Carla Del Ponte) zatrazila je pak 31. sijecnja/januara da optuznica protiv Milosevica – kojeg se tereti za artiljerijsku i snajpersku vatru otvaranu po civilnim ciljevima tokom opsade Sarajeva – bude ustupljena pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine.

Del Ponteova je istakla da je u ovakvim slucajevima sklonija da predmete ustupi onoj zemlji na cijoj se teritoriji doticni zlocin odigrao.

Prepustanje haskih predmeta sudovima u regiji obavlja se u sklopu izlazne strategije Tribunala, kojom je predvidjeno da sva sudjenja budu okoncana do 2008. i da Tribunal bude zatvoren 2010.

U odnosima izmedju Beograda i Haga vec dugo vlada napetost: srpska vlada trpi sve veci medjunarodni pritisak s ciljem intenziviranja suradnje s Medjunarodnim sudom za ratne zlocine.