KRATKE VIJESTI

Priredila: Ekipa novinara IWPR-a iz Haga (TU Br 405, 06-maj-05)

KRATKE VIJESTI

Priredila: Ekipa novinara IWPR-a iz Haga (TU Br 405, 06-maj-05)

Friday, 18 November, 2005

Tuzioci su optuzenikovo izjasnjavanje iskoristili da ponove svoj zahtjev da se ovaj postupak spoji s osam drugih, cime bi nastao najobimniji slucaj u dosadasnjoj povijesti rada Tribunala.


Pandurevic je za vrijeme rata zapovijedao Zvornickom brigadom bosanskih Srba, a optuzen je za genocid, planiranje genocida, zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja.


U optuznici se navodi da su jedinice pod njegovim zapovjednistvom sudjelovale u opkoljavanju i pogubljenju muslimanskih zarobljenika koji su uhvaceni prilikom pokusaja bijega iz zauzete enklave. Okrivljenog se takodjer tereti i za sudjelovanje tih jedinica u prikrivanju tragova zlocina, to jest u pokopu i naknadnom premjestanju leseva zrtava.


Pandurevic je optuzen jos prije pet godina, ali se Tribunalu predao tek nedavno, u ozujku/martu. Prvobitno je optuzen zajedno s generalom bosanskih Srba, Radislavom Krsticem, te pukovnikom Vidojem Blagojevicem. I Krstic i Blagojevic su u medjuvremenu proglaseni krivima za suucesnistvo u genocidu i osudjeni na zatvorske kazne u trajanju od 35, odnosno 18 godina.


Pri svom prvom pojavljivanju pred sudom, Pandurevic je u ozjku/martu iskoristio pravo da odlozi izjasnjavanje o optuznici za 30 dana.


Na ovotjednom saslusanju tuzilac Piter Mekloski (Peter McCloskey) je najavio kako namjerava podnijeti zahtev za objedinjavanjem devet optuznica podignutih protiv policijskih i vojnih starjesina bosanskih Srba koje se tereti za srebrenicke zlocine – Vinka Pandurevica, Vujadina Popovica, Ljubomira Beare, Radivoja Miletica, Draga Nikolica, Milana Gvera, Ljubomira Borovcanina, Milorada Trbica i Zdravka Tolimira.


Svi optuzenici, izuzev Tolimira, vec su stigli u Hag, posto je od listopada/oktobra uslijedio niz predaja Tribunalu.


Tuzioci smatraju da bi spomenute optuznice trebalo objediniti zato sto se “odnose na iste ili vrlo slicne cinjenice”, te da bi se zajednickim sudjenjem sprijecilo da se potencijalni svjedoci pred sudom pojavljuju vise puta. Ostvarili bi se i drugi vidovi ustede u resursima Tribunala, koji su umnogome vec iscrpljeni.


S druge strane, sudac Zan Klod Antoaneti (Jean-Claude Antoanetti) iz Francuske iznio je odredjene rezerve u pogledu fizicke izvodljivosti jedinstvenog sudjenja devetorici okrivljenih. Pozvao se na skucenost sudnica, ali i na cinjenicu da Tribunal ne raspolaze prevelikim iskustvom kada je rijec o objedinjenim postupcima. Najobimniji slucaj u dosadasnjoj praksi jest sudjenje sestorici duznosnika bosanskih Hrvata, koje se tereti za nedjela pocinjena u bosanskom ratu. Taj proces, medjutim, tek treba poceti.


Optuzba se ipak nije predomislila. “Nitko od nas nikada nije sudjelovao u takvom procesu; znam da ce biti tesko, ali ne smijem ni zamisliti visekratno ponavljanje citavog postupka”, rekao je Mekloski, najavljujuci da ce u najskorije vrijeme podnijeti spomenuti zahtjev.


***


Prilikom svog drugog pojavljivanja pred Tribunalom, bivsi visoki policijski starjesina bosanskih Srba, Ljubomir Borovcanin, izjavio je da se ne osjeca krivim ni po jednoj od tocaka optuznice koja ga tereti za ucesce u masakru nad vise od 7.000 muslimanskih stanovnika Srebrenice, pocinjen 1995.


Tuzioci tvrde da je Borovcanin tokom srebrenicke operacije zapovijedao objedinjenim policijskim snagama. Jedinice koje su bile pod njegovom komandom navodno su sudjelovale u akciji hvatanja onih muslimanskih muskaraca i djecaka koji su pokusali pobjeci iz enklave nakon sto su je zauzele srpske snage. Haski tuzioci isticu da se Borovcanin cak i osobno pojavljivao na lokacijama na kojima su izvrsena pogubljenja.


Borovcanin je po osnovu individualne i zapovjedne odgovornosti optuzen za zlocine koje su pocinila osobe kojima je bio nadredjen. Njega se tereti po jednoj tocki za sudjelovanje u genocidu, po cetiri za zlocine protiv covjecnosti (unistenje, ubojstvo, progon, prisilno razmjestanje), te po jednoj tocki za ubojstvo kao krsenje zakona i obicaja ratovanja.


Borovcanin je jedini policijski starjesina bosanskih Srba koji je optuzen za srebrenicke zlocine. Poslije skoro trogodisnjeg skrivanja, on se srpskim vlastima predao 29. ozujka/marta, da bi tri dana kasnije bio prebacen u Hag. Prilikom prvog pojavljivanja pred Tribunalom, 7. travnja/aprila, odlozio je izjasnjavanje o krivici, s obzirom da je u tom trenutku postupak imenovanja branioca jos uvijek bio u toku.


***


Mesec dana nakon sto se prvi put pojavio pred Tribunalom, srpski policijski general Sreten Lukic izjavio je ovoga tjedna da se ne osjeca krivim ni po jednoj od tocaka optuznice koja ga tereti za sudjelovanje u kampanji protjerivanja albanskog stanovnistva s Kosova tokom 1999.


Lukic je optuzen po cetiri tocke za zlocine protiv covjecnosti i po jednoj za krsenje zakona i obicaja ratovanja.


Rijec je o jednom od cetvorice srpskih generala koji su 2003. godine optuzeni za rukovodjenje tromjesecnom vojnom i policijskom operacijom ciji je cilj bilo “ciscenje” Kosova od albanskog stanovnistva. Sama operacija je izvedena tokom trajanja zracne intervencije NATO-a protiv Srbije, koja je pocela u ozujku/martu 1999.


U optuznici protiv Lukica i ostale trojice generala – Nebojse Pavkovica, Vlastimira Djordjevica i Vladimira Lazarevica – nabrojano je 17 pojedinacnih egzekucija koje su pocinile formacije pod njihovim zapovjednistvom, kao i 22 slucaja masovnog progona.


Nebojsa Pavkovic i Vladimir Lazarevic predali su se Tribunalu i nedavno su se izjasnili kao nevini, dok je Vlastimir Djordjevic jos uvijek na slobodi.


Lazarevic se u medjuvremenu vec i vratio u Srbiju, jer mu je odobreno da vrijeme do pocetka sudjenja provede na slobodi.


Tuzioci se nadaju da ce uspjeti u svom nastojanju da sudjenje cetvorici generala objedine s postupkom protiv bivsih najvisih politickih i vojnih duznosnika Srbije – Milana Milutinovica, Nikole Sainovica i Dragoljuba Ojdanica – kojima se sudi po slicnim optuzbama.


***


Bivsi vrhovni zapovednik bosanske vojske, Rasim Delic, privremeno je pusten na slobodu odlukom Haskog tribunala koja je stupila na snagu 6. svibnja/maja.


Delicu se pripisuje odgovornost za ubojstva, mucenja i silovanja koje su borci iz inozemstva – takozvani “mudzahedini” – pocinili u srednjoj Bosni u razdoblju od 1993. do 1995. On se ove godine dobrovoljno predao Tribunalu, a u ozujku/martu se izjasnio kao nevin po svim tockama optuznice.


Rijec je o najvisem vojnom starjesini bosanskih Muslimana koji je optuzen pred Haskim tribunalom. Suci su napomenuli da su prilikom odlucivanja o privremenom oslobadjanju uzele u obzir i tu okolnost.


Tuzilastvo je izrazilo bojazan da ce Delic mozda pokusati pobjeci, posto sudski postupak protiv njega vjerojatno nece moci poceti prije druge polovine 2007., kada ce vec gotovo isteci rok u kojem bi pred Tribunalom trebala biti okoncana sva sudjenja.


No, suci su procijenile da upravo vrijeme koje ce proteci do sudjenja – oko dvije i po godine – kao i tezina optuzbi i eventualne zatvorske kazne koja ce optuzenom biti izrecena, idu u prilog privremenom oslobadjanju.


Prilikom odlucivanja uzeta su u obzir i jamstva koje je ponudilo bosanskohercegovacko ministarstvo pravde.


Na saslusanju na kojem se proteklog sedmice raspravljalo o privremenom oslobadjanju, Delicev branilac je sudu saopstio da bi njegov klijent uskoro trebao objavi knjigu posvecenu nastanku bosanske vojske, te da se nada da ce mu biti pruzena prilika da je promovira.


Sudija Patrik Robinson (Patrick Robinson) je pak ravnodusno uzvratio kako nije siguran da je takva turneja prikladna aktivnost za nekoga tko samo privremeno boravi na slobodi.


Kosovo
Frontline Updates
Support local journalists