Kratke vijesti

Wednesday, 9 November, 2005

The link has been copied

IWPR ICTY

Kao neocekivani kandidat na multietnickoj listi pomirenja, on je na izborima odrzanim 2. listopada/oktobra osvojio 2.031 glas, sto mu ipak nije bilo dovoljno za pobjedu nad Mirkom Lukicem iz nacionalisticke Srpske demokratske stranke (SDS), koji je – kandidirajuci se na listi partije ciji je suosnivac bio Radovan Karadzic, tj. jedan od najtrazenijih optuzenika Haskog suda za ratne zlocine – osvojio 2.922 glasa.

Zaric je u ratu bio srpski obavjestajni oficir, a Haskom se sudu dobrovoljno predao 1998.

Suci su procijenili da je znao za mucenja i premlacivanja muslimanskih i hrvatskih zatvorenika u lokalnim pritvorskim centrima. Iako optuzba nije uspjela dokazati da je on osobno naredjivao zlostavljanja nesrpskih civila, Tribunal je presudio da je ipak ohrabrivao i podrzavao one koji su to cinili.

Stoga je Zaric, kao “pomagac i suucesnik u progonima”, bio osudjen na sest godina zatvora.

***

Na sudjenju bivsim zapovjednicima bosanske vojske, Enveru Hadzihasanovicu i Amiru Kuburi, 18. listopad/oktobra bi – kako su suci ovog tjedna potvrdili – trebalo da pocne dokazni postupak obrane.

Nakon konsultacija s braniocima, suci su saopcili kako izvodjenje dokaza – tokom kojeg ce pred sud vjerojatno biti izvedeno oko stotinu svjedoka – mora biti okoncano do 1. kolovoza/jula 2005.

Dvojici se optuzenika sudi u okviru jedinstvenog procesa, jer se za obojicu u optuznici tvrdi da nisu sprijecili niti kaznili ubojstva i zlostavljanja hrvatskih i srpskih zarobljenika, odnosno zlocine koje su pocinile osobe koje su se u vrijeme sukoba izmedju hrvatskih i muslimanskih snaga nalazile pod njihovom komandom. Neki od pocinilaca navodno su bili i pripadnici islamisticke jedinice El-Mudzahed, koja se takodjer nalazila pod zapovjednistvom dvojice optuzenika.

Dvojicu se bosanskih oficira tereti i za unistavanje i pljacku hrvatske i srpske imovine u Bosni; te su zlocine takodjer, bez ikakvog vojnog opravdanja, navodno pocinili pripadnici njihovih formacija.

Iako ce iskazi nekih svjedoka, koji ce se sljedecih mjeseci pojaviti pred sudom, biti znacajni za oba slucaja, izvodjenje dokaza ce u principu teci tako sto ce se prvo raspravljati o Hadzihasanovicevoj, a onda o Kuburinoj odgovornosti. IWPR ce sljedecih tjedana izvjestavati o toku dokaznog postupka.

***

Predsjednik Haskog tribunala, sudac Teodor Meron (Theodor Meron), imenovao je sudsko vijece koje treba odluciti treba li cetvoricu okrivljenih bosanskih Srba prepustiti bosanskom sudu za ratne zlocine (u osnivanju).

Suci Alfons Ori (Alphons Orie), O-Gon Kvon (O-Gon Kwon) i Kevin Parker odlucivat ce treba li Zeljku Meakicu, Momcilu Grubanu, Dusanu Fustaru i Dusku Knezevicu suditi pred Tribunalom ili u zemlji.

Optuzenike se tereti za premlacivanje, fizicko zlostavljanje i ubijanje muslimanskih i hrvatskih pritvorenika u zloglasnim logorima Omarska i Keraterm.

Sudac Meron je prethodno vec izrazio odredjene rezerve prema zahtjevu tuzilastva da se imenuju suci koje ce se izjasniti o eventualnom transferu optuzenih. On je ukazao na cinjenicu da bosanski Drzavni sud nece moci poceti s radom prije 1. sijecnaj/januara. Stoga je od optuzbe zatrazio da ponudi i dodatne argumente koji idu u prilog prepustanja ovog slucaja lokalnom sudstvu.

Glavna tuziteljica Karla del Ponte (Carla del Ponte) ponovila je kako ocekuje da ce novi sud vec za tri mjeseca moci poceti s radom, te napomenula kako bi i Tribunalu i Bosni svakako koristilo da vec sada znaju gdje ce biti odrzano sudjenje.

Prepustanje jednog broja preostalih slucajeva balkanskim sudovima predstavlja vazan dio nastojanja da Tribunal svoj rad okonca do 2010. Stoga jedno drugo sudsko vijece vec razmatra mogucnost da se sudjenje hrvatskim generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu – za operaciju Medacki dzep, u kojoj je 1993. stradao veliki broj srpskih civila – odrzi u Zagrebu.

***

Nizozemska kraljica Beatris (Beatrix) prvi put je ove tjedna sluzbeno posjetila Haski tribunal. Ona je bila pocasni gost sastanka koji je predsjednik Tribunala Teodor Meron odrzao s nekoliko sudaca, a na kojem se raspravljalo o nekim veoma vaznim pitanjima vezanim za rad Medjunarodnog suda.

Kraljica Beatris je, takodje, iz publike promatrala sudjenje lideru bosanskih Srba, Momcilu Krajisniku. U drustvu glavne tuziteljice Karle del Ponte i samog Merona, ona je s galerije za publiku pratila svjedocenje svjedoka optuzbe Azima Medanovica, bosanskog Muslimana koji je prezivio masakr u selu Prhovu (sjeveroistocna Bosna), koje su srpske snage unistile u lipnju/junu 1992.

Kraljicu je potom pozdravilo i osoblje Tribunala koje se okupilo u svecanoj dvorani. Tom prilikom je Meron odrzao kratak govor, zahvaljujuci joj sto je, usprkos brojnim obavezama, nasla vremena da posjeti Tribunal. Kraljica je pak, uz cestitke upucene osoblju, rekla da je impresionirana onim sto je vidjela.

***

Na statusnoj konferenciji koja je ovog tjedna odrzana, okrivljeni Vojislav Seselj – kao vlastiti zastupnik u postupku koji se protiv njega vodi pred Haskim tribunalom – protestirao je zbog toga sto mu tuzilastvo nije osiguralo neophodne dokumente u odgovarajucem obliku. Takodjer je, buduci da je upoznat s popisom svjedoka koje optuzba namjerava izvesti, zatrazio da mu se odobri da ih i sam unakrsno ispita.

Seselj je, naime, istakao kako dokumentacija koju mu je poslalo tuzilastvo nije prevedena s engleskog na srpski. Pozalio se i sto mu je sadrzaj pojedinih dokumenata – umjesto na papiru – prosledjen na CD-ROM-u.

Okrivljeni je – zahtijevajuci da mu se dozvoli angaziranje nekoga tko bi mu pomogao u koriscenju kompjutera – odbio primiti dokumente koja su mu u zatvorsku jedinicu poslana na CD-ROM-u.

Optuzba tvrdi da je ona samim pokusajem dostave izvrsila svoje obaveze prema okrivljenom, nezavisno od oblika u kojem su dokumenti bila. Tuzioci su emitoirali i video-snimak, na kojem se vidi kako okrivljeni na novinarska pitanja odgovara na engleskom jeziku, tvrdeci da ce “ukoliko [NATO] posalje trupe [u Bosnu], biti potreban i veliki broj mrtvackih kovcega”, te izjavljujuci kako je ponosan zbog toga sto se na popisu zlocinaca koji je sacinio bivsi americki ambasador Lorens Iglberger (Lawrence Eagleburger), nalazi i njegovo ime.

Tokom i nakon emitiranja spomenute snimke, Seselj se u nekoliko navrata grohotom nasmijao.

Sudac Karmel Agijus (Carmel Agius) pak je prekinuo izlaganje optuzbe, tvrdeci da se – iako nije sporno da je okrivljeni sposoban sluziti se engleskim jezikom – ipak postavlja pitanje ima li optuzeni pravo traziti da mu se dokumenti prevedu na maternji jezik.

Tuzilastvo je ovotjednu konferenciju iskoristilo i za podnosenje popisa od 63 svjedoka koje bi zeleljo izvesti pred Tribunal. Seselj je zahtijevao da mu se odobri unakrsno ispitivanje svakog od njih ponaosob, kao i ispitivanje 40 dodatnih svjedoka, cija imena tek trebaju biti objelodanjena.

Optuzba bi u roku od tri tjedna trebalo da odgovori na zahtjeve okrivljenog, kojem to vrijeme stoji na raspolaganju za pismeno podnosenje spomenutih zahtjeva.

Na dosadasnjim konferencijama, sudac Agijus je u vise navrata Seselja sprecavao da govori, napominjuci da ga time stiti od opasnosti da samom sebi nanese stetu.

Sljedeca bi statusna konferencija u slucaju Seselj trebalo da bude odrzana najkasnije za 120 dana.

***

Branilac Radoslava Brdjanina, advokat Dzon Ekerman (John Ackerman), podnio je 1. listopada/oktobra zalbu na sudsku presudu kojom je njegov klijent – za zlocine protiv covjecnosti, teska krsenja Zenevske konvencije, te krsenje zakona i obicaja ratovanja – osudjen na zatvorsku kaznu u trajanju od 32 godine.

Ekerman tvrdi kako su “svi cinjenicni nalazi” na temelju kojih je njegov klijent osudjen, predstavljali “gresku”, te da je optuzba u pokusaju da dokaze Brdjaninovu krivicu dozivjela “potpuni neuspjeh”. Zalbeni postupak mogao bi potrajati veoma dugo.

Michael Furquhar izvjestava za IWPR iz Haga. U pisanju izvjestaja sudjelovale su i Carla Sapsford i Merdijana Sadovic.