Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

KRATKE VIJESTI . . .

Priredili: Emir Suljagic i Stacy Sullivan iz Haga (TU 313, 12-16 maj 2003)
By IWPR ICTY

Bivsi slovenski predsjednik Milan Kucan pojavio se 21. svibnja/maja na sudjenju Slobodanu Milosevicu u svojstvu svjedoka.


Kucan je bio prvi slovenski politicar koji se tokom osamdesetih usprotivio Milosevicu. On je takodjer odigrao glavnu ulogu u postizanju slovenske nezavisnosti u odnosu na Jugoslaviju.


Na sudu je Kucan rekao da je Milosevic kategoricki tvrdio da u slucaju raspada Jugoslavije nece dozvoliti da nijedan Srbin ostane izvan srpske teritorije. Upravo to je, po Kucanovom misljenju, i dovelo do pokusaja nasilnog prekrajanja granica.


Poput hrvatskog predsjednika Stjepana Mesica - koji je takodjer svjedocio na sudjenju Milosevicu - i Kucan je sa svojim nekadasnjim kolegom razmijenio citav arsenal uvreda.


BIVSI KAPETAN JNA IZJAVIO DA "NIJE KRIV"


Bivsi oficir Jugoslavenske narodne armije (JNA), Miroslav Radic - za kojim je Tribunal jos prije nekoliko godina raspisao potjernicu zbog njegovog navodnog ucesca u masakru pocinjenom nad pacijentima vukovarske bolnice u studenome/novembru 1991. - pojavio se 21. svibnja/maja pred sudom.


Kapetanu Radicu sudit ce se po sest tocaka optuznice za zlocine protiv covjecnosti, krsenje Zenevske konvencije i ratne zlocine. U pitanju su krivicna djela pocinjena u vrijeme pada Vukovara.


U optuznici stoji da je Radic - zajedno sa jos dvojicom oficira JNA, Veselinom Sljivancaninom i Miletom Mrksicem - nadgledao masakr koji su nad pacijentima gradske bolnice izvrsili pripadnici srpskih paravojnih jedinica.


Odjeven u odijelo sive boje, sa stoickim izrazom na licu, Radic je izjavio da se ni po jednoj od tocaka optuznice ne osjeca krivim.


MILOSEVICEVIM TUZIOCIMA ODOBRENO PRODUZENJE DOKAZNOG POSTUPKA


Da bi nadoknadili vrijeme izgubljeno uslijed zdravstvenih problema bivseg srpskog lidera, suci su, u procesu koji se vodi protiv Slobodana Milosevica, tuziocima na raspolaganje stavili jos 100 dodatnih dana.


"Sudsko vijece zakljucilo je da je u interesu pravde . . . da se tuzilastvu odobri 100 dodatnih dana, pocev od 16. svibnja/maja tekuce godine", saopcio je svoju odluku sudac Ricard Mej (Richard May).


Spomenuto produzenje znaci da ce se ionako dugo sudjenje dodatno produziti, te da sigurno nece biti okoncano do 2005. Optuzba planira da izvede jos oko 100 svjedoka; njen ce dokazni postupak biti okoncan potkraj ove godine.


Pitanje raspolozivog vremena sporno je od samog pocetka sudjenja, buduci da se i tuzilastvo i optuzeni neprekidno zale da ga nemaju dovoljno. Za sada je Milosevic trosio mnogo vise vremena no optuzba, i to usprkos cestim opomenama sudaca da ne drzi govore.


KARADZICEVO HAPSENJE "SVE BLIZE"


Kada je glavna tuziteljica Tribunala Karla del Ponte (Carla Del Ponte) proslod tjedna stigla u Beograd, gdje je zahtijevala hapsenje svih osoba osumnjicenih za ratne zlocine, otkrila je da neki od bjegunaca jos uvijek uzivaju snaznu podrsku.


Na dan njene posjete, u glavnim su ulicama prijestolnice zidovi i stupovi javne rasvjete bili oblijepljeni posterima dvojice optuzenih bjegunaca - Radovana Karadzica i Veselina Sljivancanina.


I pored toga, Del Ponteova je prije svega insistirala da Beograd Hagu sto prije izruci trecu osobu - generala bosanskih Srba, Ratka Mladica.


Usprkos spomenutom neprijatnom iznenadjenju, Del Ponteova je izjavila kako je uvjerena u spremnost nove vlade za suradnju s Hagom, isticuci da je u tom pogledu nastupilo "novo doba".


Novi srpski premijer, Zoran Zivkovic, rekao je: "Nasa je medjunarodna i pravna obaveza da odlucno raskrstimo s prosloscu."


Tokom posete Sarajevu, Del Ponteova je jos jednog haskog bjegunca - nekadasnjeg predsjednika bosanskih Srba, Radovana Karadzica - upozorila da ce uskoro biti uhvacen.


"NATO cini puno toga i trenutak hapsenja je sve blizi", izjavila je ona, dodajuci da sada postoji i politicka volja, koja je neophodna za Karadzicevo hvatanje i izrucenje.


S tim se stavom slozio i zapovjednik mirovnih trupa SFOR-a, general Vilijem Vord (William Ward). On je rekao kako se nada da ce Karadzica - zajedno sa jos 20 osoba koja su osumnjicena za ratne zlocine i koja se kriju u Bosni i Hercegovini - uhapsiti njegove jedinice.


HRVATSKA ODBILA SAD ZBOG EU-a


Hrvatska je vlada 20. svibnja/maja saopcila kako u ocekivanom roku - do 1. srpnja/jula - nece potpisati sporazum kojim se drzavljanima Sjedinjenih Drzava jamci imunitet pred Medjunarodnim kaznenim sudom (MKS).


Svojom odlukom da usprkos snaznom pritisku iz Vasingtona ipak ne potpise spomenuti sporazum, vlada je mozda dovela u pitanje obecanu americku vojnu pomoc Hrvatskoj, u vrijednosti od 19 milijuna dolara.


Analiticari odluku Zagreba vide kao pokusaj uspostavljanja cvrscih veza s Evropskom Unijom, kojoj pak u sljedecim mjesecima predstoji i rasprava o prikljucenju Hrvatske.


Iako Hrvatska - koja je odredjeni broj svojih vojnih starjesina vec izrucila Hagu - americki zahtjev za imunitetom ocjenjuje kao "licemjeran", ona je usprkos tome uvjerena da ce nekakav sporazum s Vasingtonom ipak biti postignut.


Pa ipak, ministrica obrane Zeljka Antunovic izjavila je kako ce Hrvatska, ukoliko joj Vasington uskrati vojnu pomoc, uspjeti sama osigurati neophodna finansijska sredstva za vlastite oruzane snage.


KADA CE STANISIC STICI U HAG?


Duznosnici Tribunala izjavili su kako ocekuju da u Hag ovih dana pristigne i Jovica Stanisic. Medjutim, beogradski funkcionari tvrde da je bivsi nacelnik Miloseviceve tajne sluzbe trenutno - bolestan.


Ministar za ljudska i manjinska prava u Savjetu ministara Srbije i Crne Gore, Rasim Ljajic - koji je nadlezan za izrucenja osumnjicenih za ratne zlocine - izjavio je kako je Stanisic "zaista vrlo bolestan".


Ljajic je dodao da ce nekadasnji sef tajne policije zbog neimenovane bolesti morati da se podvrgne medicinskom ispitivanju, ali da ce i pored toga "prije ili kasnije" biti izrucen.


Emir Suljagic je izvjestac IWPR-a iz Haga. Stacy Sullivan je voditeljica projekta IWPR-a u Hagu.