KRATKE VIJESTI . . .
Priredili: Karen Meirik i Emir Suljagic iz Haga (TU 321, 24 juli 2003)
KRATKE VIJESTI . . .
Priredili: Karen Meirik i Emir Suljagic iz Haga (TU 321, 24 juli 2003)
U procesu koji se zbog genocida vodi protiv Radoslava Brdjanina, nekadasnjeg rukovodioca kriznog staba formiranog na nivou samoproklamirane Autonomne Regije Krajine (ARK), tuzioci vec nekoliko mjeseci pokusavaju kao svjedoka pred sud izvesti i bivseg premijera bosanskih Srba, Milorada Dodika.
Dodik se, medjutim, u vise navrata, odbio odazvati njihovim pozivima.
No, proteklog je tjedna - prilikom posjete Banja Luci - glavna tuziteljica Karla del Ponte (Carla del Ponte) vlastima bosanskih Srba urucila i obavezujuci poziv za bivseg premijera.
Ocekuje se da ce se Dodik pred sudom pojaviti 31. srpnja/jula, samo dan prije isteka roka koji je tuzilastvu dat za okoncanje dokaznog postupka.
Tuzilastvo je pokusalo utvrditi Brdjaninovu odgovornost za kampanju etnickog ciscenja Bosanske Krajine. Ono vjeruje da bi Dodik mogao iznijeti neoborive dokaze u vezi s optuzenikovom umijesanoscu u taj zlocin.
Nije pak sigurno da li ce Dodik zaista iznijeti te dokaze.
U vrijeme dok je, od 1998. do 2001., obavljao funkciju premijera bosanskih Srba, Dodik je izjavljivao kako namjerava suradjivati s Tribunalom; stovise, obecao je i da ce izruciti sve osumnjicene osobe na teritoriji pod njegovom kontrolom.
Medjutim, on nije ucinio nista sto bi makar i nalikovalo tome. Naprotiv: izgledalo je kao da cini sve sto je u njegovoj moci kako bi otezao rad Tribunala. Godine 1999., Dodik je izjavio kako je optuznica protiv generala bosanskih Srba Momira Talica "neosnovana", nazivajuci u toj prilici srpskog zapovjednika i osobnim prijateljem.
Dodik je potom u prosincu/decembru 2002. bio pozvan da se kao svjedok odbrane pojavi na sudjenju bivsoj predsjednici bosanskih Srba, Biljani Plavsic. Tokom svjedocenja, on je Plavsicevu pohvalio zbog nastojanja da ublazi muke srpskih izbjeglica u Bosni, kao i zbog zasluga za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Imajuci u vidu cinjenicu da je Brdjaninovo ime prvobitno bilo spomenuto u istoj optuznici kao i ime Dodikovog prijatelja Talica, te uzimajuci u obzir prethodno Dodikovo svjedocenje, cini se malo vjerojatnim da ce bivsi premijer pristati da tuzilastvu, koje je prinudjeno dokazni postupak privesti kraju, osigura bilo kakav opipljiviji dokaz.
A cak i da to ucini, nije sigurno da ce s time biti upoznata i javnost. Najveci dio sudjenja Brdjaninu u posljednje se vrijeme odigrava iza zatvorenih vrata. Ni glasnogovornica tuzilastva Florans Artman (Florence Hartmann) nije mogla potvrditi da ce Dodikovo svjedocenje biti javno.
UNMIK TVRDI DA POSTOJI OPASNOST DA OSUMNJICENI POBJEGNE
Nakon pojavljivanja pred Tribunalom - gdje mu se sudi za ratni zlocin pritvaranja i ubojstva ukupno dvadeset i jednog Albanca i Srbina u zarobljenickom logoru Lapusnik - podrucni zapovjednik Oslobodilacke vojske Kosova (OVK) Fatmir Limaj podnio je zalbu u kojoj, uz obecanje da nece pobjeci, od sudaca trazi da ga privremeno oslobode.
On je takodjer sugerirao da bi ga u ovome mogla podrzati i kosovska administracija Ujedinjenih naroda (UNMIK) - koja upravlja pokrajinom - i to tako sto bi jamcila njegov povratak i potvrdila Tribunalu da on ne predstavlja nikakvu opasnost za potencijalne svjedoke.
Razmatrajuci Limajev slucaj, sud je zaista sefu UNMIK-a, Mihaelu Stajneru (Michael Steiner), postavio pitanje je li spreman poloziti jamstva za optuzenog.
Medjutim, nakon sto je Stajner prestao obavljati tu funkciju - jer je polovinom srpnja/jula prebacen na novu duznost pri predstavnistvu UN-a u Zenevi - donosenje ove odluke preslo je u nadleznost njegovih zamjenika. Tako je 21. srpnja/jula Limaju stigla losa vijest.
Pol Kofi (Paul Coffey), koji fakticki obavlja funkciju UNMIK-ovog pokrajinskog ministra pravde, u svom pisanom odgovoru upucenom Tribunalu konstatira kako ne moze jamciti da Limaj, ukoliko bude pusten, nece i pobjeci, niti da nece pokusati utjecati na svjedoke.
"Imajuci u vidu geografski polozaj Kosova, ali i oskudnost snaga koje u policijske svrhe stoje na raspolaganju UNMIK-u, on bi relativno lako mogao napustiti Kosovo", kaze Kofi.
Kofi je dodao i da postoji ozbiljan rizik da bi optuzeni pokusao izvrsiti pritisak na svjedoke. Na Kosovu se, po njegovim rijecima, vec odvija proces zastrasivanja potencijalnih svjedoka.
"Zastrasivanje svjedoka na Kosovu predstavlja uobicajenu praksu i glavnu prepreku uspostavi vladavine prava", kaze u svom pismu Tribunalu Kofi.
Premda imena ljudi koji su prijetili potencijalnim svjedocima u slucaju Limaj nisu poznata, Kofi na temelju svog dosadasnjeg iskustva tvrdi da se u prilikama poput ove obicno trazi izricanje "pred-procesnog pritvora", te da taj zahtjev u vecini slucajeva biva i uslisen.
Karen Meirik radi kao slobodna novinarka u Nizozemskoj. Emir Suljagic je izvjestac IWPR-a iz Haga.
