Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Kratke vijesti

Priredila: Ekipa novinara IWPR-a iz Haga (TU Br 384, 03-dec-04)
By IWPR

Milosevic ima 64 godine, a za zapovjednika sarajevskog Romanijskog korpusa vojske bosanskih Srba imenovan je 10. kolovoza/avgusta 1994. Njegov prethodnik, general Stanislav Galic, takodjer je bio optuzen za ratne zlocine pocinjene tokom opsade Sarajeva, a u medjuvremenu je proslog prosinca/decembra i osudjen na 20 godina zatvora.


U optuznici protiv Milosevica navodi se da je tokom poslednjih 15 mjeseci opsade formacija kojom je zapovijedao “primjenjivala vojnu strategiju koja je podrazumijevala granatiranje i snajpersku vatru u cilju ubijanja, sakacenja, ranjavanja i mucenja civilnih stanovnika” bosanske prijestolnice.


Nekoliko mjeseci nakon Milosevicevog stupanju na duznost, Romanijski je korpus posegnuo i za naoruzanjem koje dotada nije bilo koristeno – modificitanim avionskim bombama koje su ispaljivane sa zemlje, cija je razorna moc bila velika i koje su gradu nanijele veoma veliku stetu.


Jos uvijek nisu poznati nikakvi precizniji podaci o okolnostima pod kojima se Milosevic predao, niti o tome gdje se skrivao tokom posljednjih sest godina.


***


Sefu drzavne sigurnosti Srbije iz vremena vladavine Milosevicevog rezima, Jovici Stanisicu, kao i Franku Simatovicu – bivsem zapovjedniku zloglasne specijalne jedinice pod nazivom Crvene beretke – zalbeno je vijece Haskog tribunala 3. prosinca/decembra odobrilo privremeno pustanje na slobodu.


Stanisic i Simatovic su optuzeni za niz zlocina koje su navodno pocinili tokom ratova na Balkanu, i to u sklopu zajednickog zlocinackog poduhvata objedinjavanja svih srpskih teritorija na podrucju bivse Jugoslavije.


Obojica ce vrijeme do pocetka sudjenja provesti u Srbiji.


Zahtjev za privremeno oslobadjanje Stanisic i Simatovic podneli su prije skoro godinu dana – sijecnja/januara 2004. Ured tuziteljice u vise se navrata zalio na taj zahtjev, napominjuci da strahuje da su dvojica nekada mocnih sigurnosnih duznosnika jos uvijek sposobna poremetiti prikupljanje dokaza i utjecati na svjedoke.


Tuzioci su se pozivali i na cinjenicu da je Simatovic nesto slicno vec ucinio, kada je jednom od svjedoka na Milosevicevom sudjenju – paravojnom staresini “Kapetanu Draganu” – telefonirao i od njega zatrazio izmjenu iskaza.


Medjutim, zalbe su ipak odbacene: prvo je to ucinilo sudsko vijece, a sada napokon i zalbeno vijece.


***


Jos dvojica optuzenika Haskog tribunala takodjer ce Bozicne praznike i citavo razdoblje do pocetka sudjenja provesti kod kuce.


Odlukom Zalbenog veca od 2. prosinca/decembra, generali hrvatske vojske – Mladen Markac i Ivan Cermak – privremeno su pusteni na slobodu.


Obojicu se tereti za zlocine koji su navodno pocinjeni nad hrvatskim Srbima tokom Operacije Oluja u kolovozu/augustu 1995., kojom je hrvatska vlada povratila kontrolu nad onim dijelom vlastite teritorije kojim su do tog trenutka upravljali Srbi.


Ogromna vecina stanovnika srpske nacionalnosti – njih vise od 200.000 – nakon toga je izbjegla u Srbiju. Tek nekolicina ih se vratila.


***


Zalbeno vijece koje razmatra slucaj bivseg zapovjednika bosanskih Hrvata, Marija Cerkeza – koji je vise od sedam godina proveo u haskoj pritvorskoj jedinici – donijelo je odluku o njegovom trenutnom pustanju na slobodu.


Presudom koja je usvojena 2. prosinca/decembra, suci su prvobitnu zatvorsku kaznu od 15 godina – koja je Cerkezu bila izrecena 26. veljace/februara 2001. za ratne zlocine pocinjene nad bosanskim Muslimanima – smanjili na svega sedam.


Ovo je prvi put da se optuzeni oslobadja i prije no sto je zalbeno vijece o tome donelo odluku.


Prvobitno je sudsko vijece presudilo da je Cerkez bio upoznat s planovima napada na bosanske gradove Vitez, Stari Vitez i Veceriska, te da svoje trupe nije sprijecio da ih izvedu, niti je pak kaznio one koji su za njih bili odgovorni.


Otuda je Cerkez bio proglasen krivim za ubojstva, ranjavanje, pritvaranje, pljacku i razaranja koja su se odigrala prilikom tih napada.


Preciznije podatke u vezi s revizijom kazne suci ce sluzbeno saopciti tek 17. prosinca/decembra.


Cerkez je u haskoj pritvorskoj jedinici boravio od trenutka kada se dobrovoljno predao Tribunalu – 6. listopada/oktobra 1997.


***


Sudac Tribunala Alfons Ori (Alphons Orie) naredio je hrvatskom tjedniku Hrvatsko slovo da smjesta prestane objavljivati izjave zasticenog svjedoka sa sudjenja generalu bosanskih Hrvata Tihomiru Blaskicu.


Takodje je toj publikaciji zaprijetio sedmogodisnjim zatvorom i kaznom od 100.000 eura u slucaju da se utvrdi da je pocinjeno kazneno djelo nepostovanja suda.


Dana 26. studenoga/novembra, Hrvatsko slovo objavilo je odlomke iz navodnog svjedocenja jednog od zasticenih svjedoka u slucaju Blaskic. Doticni se svjedok pred sudom pojavio iza zatvorenih vrata i obecane su mu sve mjere zastite.


U svom nalogu od 2. prosinca/decembra, Ori tvrdi da su “oni koji su odgovorni za izdavanje Hrvatskog slova pravovremeno bili upoznati s cinjenicom da stampanje tih transkripata nije dozvoljeno”, bas kao ni “javno spominjanje, nepodsredno ili posredno, takvih dokumenata u bilo kom njihovom obliku”.


Ori je takodjer uputio zahtjev hrvatskim vlastima da sprovedu njegov nalog bez ikakvog odlaganja, te da mu o svemu tome posalju i pisani izvjestaj.