KRATKE VIJESTI . . .

Kao urednik podgorickog lista Dan, Jovanovic je optuzen zato sto je njegova publikacija u kolovozu/augustu objavila ime jednog od zasticenih svjedoka koji su se pojavili na Milosevicevom sudjenju.

Urednik ce se pojaviti na sudu i izjasniti se o optuznici 4. prosinca/decembra. Za uvredu suda moze se izreci i zatvorska kazna.

HOCE LI BITI novih hrvatskih optuznica? Hagom se pronose glasine da bi jos dvojica hrvatskih duznosnika u sljedecim mjesecima mogla biti optuzena za ratne zlocine. Tuzioci su medjutim odbili potvrditi ili demantirati takve informacije. No, spomenute optuznice bi svakako pojacale tenzije izmedju Haga i Zagreba - koje ionako nisu male, buduci da Hrvatska jos uvijek odbija izruciti optuzenog generala Antu Gotovinu.

BIVSI ZAPOVJEDNIK NATO-a, general Vesli Klark (Wesley Clark) - glavni pretendent na predsjednicku nominaciju americkih demokrata - svjedocit ce na sudjenju protiv Milosevica sljedecg mjeseca iza zatvorenih vrata.

Tom prilikom ce se pred Haskim sudom za ratne zlocine prvi put obaviti takvo svjedocenje. Naime, dvojici ce duznosnika americke vlade biti stavljeno na raspolaganje minimum 48 sati, nakon kojih ce se oni izjasniti o tome hoce li sa snimke svjedocenja - koja ce potom biti stavljena na uvid javnosti - biti izbaceni pojedini odlomci.

Konacnu ce rijec o eventualnom izbacivanju pojedinih segmenata svjedocenja ipak donijeti haski suci. Amerika je svom nekadasnjem generalu dozvolila da svjedoci. I ostale bi zemlje sada mogle odluciti da slijede takav potez SAD-a: recimo, Crna Gora ce vjerojatno uciniti nesto slicno ukoliko bi njen sadasnji premijer, Milo Djukanovic, pristao svjedociti.

SUDAC TEODOR MERON (Theodor Meron) ponovo je izabran za predsjednika Tribunala. Meron je inace preziveo holokaust, i predstavlja ocigledno jednu od najpopularnijih licnosti u sudu. Dakle, on ce i ubuduce nastaviti nadgledati rad Tribunala, pred kojim se trenutno vodi rekordan broj slucajeva.

NORVESKA policija traga za jednim Srbinom, koga je u odsusutvu osudila za ratne zlocine i kome je nakon toga odobreno da se nastani u Norveskoj.

Tuzioci ce pokusati da saznaju kako se dogodilo da imigracione vlasti Milanu Gojkovicu, starom 57 godina, uopce izdaju dozvolu za boravak.

ANIMOZITET koji je postojao izmedju Radovana Karadzica (kao bivseg predsjednika bosanskih Srba) i Ratka Mladica (kao njegovog vrhovnog vojnog zapovjednika), rjecito je bio ilustrirav i tokom prvog dana zalbenog saslusanja povodom presude koja je za zlocin genocida izrecena zapovjedniku Radoslavu Krsticu. Rijec je o raspravi koja je otpocela 20. studenoga/novembra u Hagu.

Toga je dana Miroslav Deronjic nastupio pred petoclanim zalbenim vijecem, prisjecajuci se vlastitog susreta s Mladicem u hotelu Fontana u Bratuncu. Bilo je to neposredno uoci masakra nad oko 8.000 Muslimana, kada je general Mladic bio bijesan zbog Karadzicevog odsustva.

"On je pitao:´Gdje je predsjednik Karadzic? Zasto nije dosao u Srebrenicu sa mnom? Ja da zauzimam Srebrenicu, a vi civili da se ne pojavljujete?´ Uslijedile su vulgarne rijeci koje su se odnosile na predsjednika i na mene."

I obrana i optuzba zalili su se na kaznu od 46 godina, koja je izrecena Krsticu. Zalbena ce procedura biti nastavljena iduceg tjedna.

Chris Stephen je voditelj projekta IWPR-a u Hagu.