Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

KRATKE VESTI

Priredila: Ekipa novinara IWPR-a iz Haga (TU Br 404, 29-apr-05)
By IWPR

Na zasjedanju odrzanom 26. travnja/aprila, tuzioci su iznijeli tezu po kojoj bi se Delic – s obzirom da njegovo sudjenje nece moci zapoceti prije druge polovine 2007., dakle gotovo do pred kraj rada Tribunala – mogao naci u iskusenju i pokusati “sakriti se ili pobjeci”.


S druge strane, sudac Patrik Robinson (Patrick Robinson) izrazio je iznenadjenje time sto vec postoji plan da okrivljeni, cekajuci da sudjenje pocne, u pritvoru provede vise od dvije i po godine. Stovise, priznao je da se osjeca “pomalo razocarano sto je dio sistema u kojem bi mogao da odobriti tako nesto”.


“Znam da su neki drugi optuzenici dvije i po godine ili cak i vise vremena proveli u pritvoru”, rekao je on, “ali sumnjam da je ikada, kao u ovom slucaju, tako nesto bilo najavljivano od samog pocetka”.


Sudac Robinson je napomenuo da ce ova okolnost predstavljati “veoma znacajan faktor” pri odlucivanju sudskog vijeca o tome hoce li Delic biti privremeno pusten.


Delic je najvisi oficir bosanske vojske kojeg je optuzio Haski tribunal. Tereti ga se za ubojstva, silovanja i ostale zlocine koje su navodno pocinili islamisticki “mudzahedini”, odnosno strani dobrovoljci koji su se u srednjoj Bosni u razdoblju od 1993. do 1995. borili protiv srpskih i hrvatskih formacija.


Delic se sudu UN-a dobrovoljno predao svega 12 dana nakon sto je optuznica protiv njega potvrdjena 16. veljace/februara ove godine.


Na ovotjednom saslusanju, branilac Stefan Burgon (Stephen Bourgon) je insistirao na tome da bi se, ukoliko bude pusten, njegov klijent sigurno “vratio na sudjenje [u Hag]” i da njegov boravak na slobodi niposto “ne bi predstavljao bilo kakvu opasnost za zrtve”. Takodjer je napomenuo da je jos kao zapovjednik bosanske vojske Delic uredno suradjivao s Haskim tribunalom.


Napokon, Burgon je naglasio i da njegov klijent ocekuje skoro pojavljivanje svoje cetvrte knjige – posvecene “stvaranju i razvoju bosanske vojske” – te da bi otuda bio vrlo zahvalan sudu ukoliko bi mu bilo dozvoljeno da u Bosni sudjeluje u njenoj promociji.


Burgon je za Delica, koji je proslog prosinca/decembra i doktorirao, rekao da je on sada “covjek posvecen nauci”.


Potonji argument, medjutim, nije ostavio bogzna kakav utisak. “Nisam siguran da je promocija knjige prikladna aktivnost za nekoga tko je privremeno pusten na slobodu”, rekao je sudac Robinson.


Sudsko vijece bi u sljedecem razdoblju trebalo razmotriti ovo pitanje i potom saopciti odluku.


***


Protiv trojice hrvatskih novinara i bivseg sefa hrvatske tajne sluzbe tuzioci su pokrenuli postupak zbog nepostovanja suda. Povod za to bilo je otkrivanje imena svjedoka i sadrzaja njihovih iskaza koji su pred Haskim tribunalom dani uz odgovarajuce mjere zastite.


Tuzioci tvrde da je bivsi sef drzavne sigurnosti, Markica Rebic, uredniku zagrebackog tjednika Hrvatski list – Ivici Marijacicu – proslijedio informaciju o identitetu zasticenog svjedoka koji je u prosincu/decembru 1997. dao iskaz na sudjenju Tihomiru Blaskicu.


Rebic je Marijacicu navodno ustupio i kopije izjave koju je svjedok dao tuziocima, kao i zapisnike sa svjedocenja, odrzanog iza zatvorenih vrata.


Marijacic je navodno u studenome/novembru 2004. publicirao tekst pod naslovom “Svjetski ekskluziv – Prvi u svijetu objavljujemo tajni dokument iz kojega se vidi zavjera Carle del Ponte protiv Hrvatske”, koji sadrzi i intervju s Rebicem.


Druga optuznica tice se Stjepana Seselja, izdavaca zagrebackog tjednika Hrvatsko slovo, i Domagoja Margetica, bivseg urednika te publikacije.


Tuzioci naime tvrde da je u studenome/novembru 2004. Hrvatsko slovo objavilo identitet i odlomke iz iskaza svjedoka koji se uz odgovarajuce mjere zastite pojavio na Blaskicevom sudjenju u ouujku/martu 1998.


Kada mu je nalozeno da obustavi objavljivanje tog materijala, Margetic je uputio otvoreno pismo Tribunalu u kojem je porucio da ne priznaje taj sud i da zato nece postivati njegove naloge. Navodno je nakon toga, u mjesecu prosincu/decembru – u svojoj novoj publikaciji, pod nazivom Novo hrvatsko slovo – okrivljeni nastavio objavljujivati odlomke iz spomenutog svjedocenja.


Margetica se za nepostovanje Tribunala tereti u dvije tocke optuznice, dok se ostalu trojicu optuzenika po istoj osnovi terete u jednoj tocki. Za nepostovanje suda predvidjena je kazna od sedam godina zatvora i globa od 100.000 eura.


Tihomir Blaskic je proteklog ljeta pusten na slobodu nakon sto je zalbeno vijece odbacilo neke od najtezih optuzbi za koje je u prvostupanjskom postupku bio osudjen.


Blaskicu je u ozujuku/martu 2000. godine izrecena zatvorska kazna u trajanju od 45 godina zbog toga sto je kao zapovjednik hrvatskih snaga u Bosni naredio progon muslimanskih civila.


***


Tuzioci su se ovoga tjedna suglasili sa stavom branilaca da bi kaznu od 13 godina, koja je proslog lipnja/juna izrecena Milanu Babicu – bivsem predsjedniku Republike Srpske Krajine (RSK) – trebalo skratiti.


Babic je prvobitno optuzen po pet tocaka za zlocine protiv covjecnosti i krsenja zakona i obicaja ratovanja; optuzbe su se ticale progona, ubojstava, okrutnog postupanja i unistavanja naselja.


Medjutim, u skladu s odredbama nagodbe koju je okrivljeni – priznajuci krivicu za progone i obecavsi da ce i ubuduce u potpunosti suradjivati s tuziocima Tribunala – potpisao u sijecnju/januaru 2004., tuzilastvo je povuklo ostale optuzbe i predlozilo da Babicu bude izrecena kazna u trajanju od 11 godina.


Sudsko vijece je pak procijenilo da je predlozena kazna isuvise kratka.


Babic je u kontakt s Tribunalom samoinicijativno stupio u listopadu/oktobru 2001., nakon sto je saznao da je u optuznici protiv bivseg srpskog predsjednika Slobodana Milosevica spomenut kao suucesnik u zlocinu.


Njegovo svjedocenje protiv Milosevica bilo je izuzetno opsirno – trajalo je nekih 12 dana – i prvobitno je podrazumijevalo i mjere zastite identiteta. No, poslije odredjenog vremena Babic se odlucio odreci tih mjera.


Na proslotjednom saslusanju pred zalbenim vijecem, tuzioci su saopcili da se ne slazu s osam od 11 prituzbi koje je na presudu podnijela obrana.


Pa ipak, suglasili su se s procjenom da sudsko vijece nije dovoljno uzelo u obzir cinjenicu da je Babic samo u ogranicenom obimu sudjelovao u spomenutim zlocinima; da su suci pogrijesili utoliko sto nisu pozitivno vrednovale njegove karakterne osobine; te da bi takodjer trebalo da imaju u vidu i to kako se on u medjuvremenu ponasao.


Ukoliko se ti argumenti usvoje, tuzioci smatraju da bi Babiceva kazna trebala buti skracena u skladu s njihovom ranijom preporukom.


Kada mu je pruzena prilika da se i sam obrati sudu, Babic je konstatirao kako je trenutno zainteresiran iskljucivo za pitanje sigurnost svoje obitelji, koja je obuhvacena programom zastite svjedoka.


“To je jedina stvar koja mi je vazna”, rekao je Babic sucima, “i nista me drugo ne interesira.”


***


Branioci bivseg kosovskog premijera, Ramusa Haradinaja (Ramush Haradinaj), podnijeli su Haskom tribunalu i formalni zahtjev za privremeno pustanje na slobodu njihovog klijenta.


U podnesku od 21. travnja/aprila, Haradinajeva obrana – koju cine profesor Konor Gerti (Conor Gaerty), kraljicin savjetnik Rodni Dikson (Rodney Dixon), te Majkl O'Rajli (Michael O'Reilly) – tvrdi da Haradinaju u prilog idu njegov “ogroman osobni i politicki ugled”, kao i dosadasnja suradnja s Tribunalom.


Branioci su takodjer ukazali i na okolnost da se Haradinaj pridrzavao propisanih uvjeta i prilikom nedavnog trodnevnog odsustva, koje mu je odobreno radi povratka na Kosovo i odlaska na sprovod ubijenog mladjeg brata.


Podnesak sadrzi i pisano obecanje Specijalnog predstavnika Ujedinjenih naroda (UN) za Kosovo, Serena Jesena-Petersona (Soren Jessen-Peterson) da je “[Misija UN-a na Kosovu] spremna . . . osigurati eventualne posebne garancije [u vezi s Haradinajevim povratkom u Hag], u mjeri u kojoj je to moguce”.


Uz dokument su predana i pisma, novinski clanci i pres-materijal u kojima Jesen-Peterson, kao i bivsi zapovjednik NATO-a za Kosovo Klaus Rajnhard (Klaus Reinhardt), te bivsi britanski ministar inozemnih poslova Robin Kuk (Robin Cook), predsjednik Kosova Ibrahim Rugova i mnogi drugi izricu pohvale na racun optuzenikovog integriteta i njegove odluke da se Tribunalu preda odmah posto je saznao da je protiv njega podignuta optuznica.


Prije no sto suci pristupe odlucivanju o ovom prijedlogu, priliku da se o njemu izjasne dobit ce i tuzioci.


***


Cetiri postupka koja su pred Haskim tribunalom pokrenuta zbog ratnih zlocina pocinjenih tokom 2001. u Makedoniji, Medjunarodni sud ce – kako je ovoga tjedna najavljeno – prepustiti lokalnim organima gonjenja.


Radi se o zlocinima za koje su navodno odgovorni pripadnici albanske Oslobodilacke nacionalne armije (ONA), koja je u naznaceno vrijeme bila u sukobu s vladinim snagama sigurnosti.


U pitanju su otmice i mucenja zaposlenih u gradjevinskoj kompaniji u Mavrovu, 12 ubojstava u gradu Tetovu i pregradjivanje brane koje je u gradu Kumanovu dovelo do visetjednog prekida u snabdijevanju vodom.


Odluka o prepustanju slucajeva makedonskom sudstvu saopcena je tokom dvodnevne posjete ministrice pravde, Meri Mladenovske-Djordjijevske, Haskom tribunalu (25-26. travnja/aprila).


Ovakav je razvoj dogadjaja u skladu s planom koji postoji u vezi s okoncanjem svih postupaka do 2008. i zatvaranjem suda UN-a do 2010.


Haski su tuzioci podigli samo jednu optuznicu koja se odnosi na makedonski konflikt. U pitanju je slucaj Ljubeta Boskoskog (bivseg ministra unutrasnjih poslova) i Johana Tarculovskog (bivseg policajca), kojeg se terete za napad na jedno albansko selo u kojem je sedmoro ljudi navodno poginulo, dok ih je znatno vise pritvoreno i pretuceno.


Boskoski i Tarculovski se nalaze u haskom pritvoru, gdje iscekuju pocetak sudjenja, nakon sto su izjavili da se ne osjecaju krivima.