Kosovski Sumnjivi Poslovi

Primamljivost brzih zarada na posleratnom Kosovu pokazuje se jacom od etnickih podela.

Kosovski Sumnjivi Poslovi

Primamljivost brzih zarada na posleratnom Kosovu pokazuje se jacom od etnickih podela.

Tuesday, 6 September, 2005

Srpski i albanski biznismeni tajno posluju na Kosovu, uprkos riziku ostrih kazni.


Ekstremni Albanci koji grabe srpske nekretnine u pola cene kazu da je to jedini nacin da se osigura da njihove bivse komsije nemaju razloga da se vrate u ratom razorenu pokrajinu.


"Trgovina [sa Srbima] nastavlja se kao pre", kaze jedan albanski biznismen iz Podujeva, blizu granice sa uzom Srbijom. "Ja jos uvek trgujem istom robom: televizorima, friziderima i kompjuterima."


Poslednjih meseci selo Merdare, blizu Podujeva, postalo je plodno tlo za Srbe i Albance koji trguju kucama, stanovima, zemljom i prodavnicama.


Male grupe trgovaca sastaju se svakodnevno. Albancima prilaze Srbi koji govore albanski, koji kriju svoj etnicki identitet.


Poslovi se obavljaju pod velom tajne, jer se obe strane brinu da ih ne primete clanovi njihovih zajednica. Oni rizikuju da im se konfiskuje roba ukoliko se njihovi tajni poslovi prijave doticnim rukovodstvima.


Pre pocetka rata, kosovska ekonomija zavisila je vecim delom od protivzakonite trgovine sa srpskim biznismenima koji su radili kao posrednici izmedju beogradskih vlasti i albanskog komercijalnog sektora.


Jugoslovenska drzava primenjivala je ekonomski i politicki pritisak na Pristinu i stoga nije mogla ovoreno poslovati sa albanskim preduzecima u pokrajini. Medjutim, do otvorene trgovine nije moglo ni doci zbog kosovske ekonomije koja se bazira na crnoj berzi.


Za vreme dugogodisnje politicke krize, srpski posrednici nabavljali su albanskim poslovnim partnerima sve od benzina do brasna i mleka. Njihovo poslovanje postalo je vrlo unosno.


Pocetkom ratnih dejstava, mnogi albanski trgovci bili su ubijeni ili ih je Oslobodilacka vojska Kosova primorala da pobegnu smatrajuci ih izdajnicima. Komercijalna linija snabdevanja je prekinuta, ali sada postoje dokazi da se preduzimaju koraci da bi se opet uspostavila.


Jedan mladi Albanac koji ceka na isporuku u Merdarima komentarise, "Moramo da zivimo i da se izdrzavamo i to je razlog sto smo ponovo nastavili da saradjujemo sa srpskim biznismenima."


Izgleda da se komercijalno rivalstvo medju Albancima povecava dok nedozvoljena pogranicna trgovina uzima zamaha. "Profit je slab jer postoji takmicenje medju Albancima po celom Kosovu", kaze Shemsi, biznismen iz Urosevca (Ferizaja).


Trgovina potrosackom robom manja je od one pre rata, ali je znacajna dok proizvodi iz Srbije jos jednom pune izloge radnji u mnogim gradovima Kosova.


Ova poslovna grana ugrozena je najvecom trgovinom u pokrajini - nekretninama. Srbi, koji se nisu u stanju vratiti na Kosovo zbog straha od osvete, prodaju nekretnine i zemlju Albancima po niskim cenama. Kupci cesto duplo povecaju zaradu kada opet prodaju kuce Albancima.


"Zasto da ne kupujemo stanove od Srba?", pita se Shemshi. "Dvosoban ili trosoban stan u samom centru Pristine kosta izmedju 20,000 i 30,000 nemackih maraka. Mozete li zamisliti za koliko ga mogu prodati kasnije?"


Ali on dodaje, "Ne pomisljajte za trenutak da smo zaboravili sta su nam Srbi ucinili. To je jos jedan dodatni razlog da otkupimo njihove stanove - da osiguramo da nemaju razloga da se ikad vrate na Kosovo."


Ovaj ekstremni stav nije nikakvo pravilo. Neki Albanci poput Muhameta iz Pristine jos uvek cuvaju imovinu svojih odsutnih srpskih komsija.


Muhamet kaze da je obecao da ce cuvati stan jednom prijatelju Srbinu koji je posle rata napustio ovaj region. U zamenu, njegov prijatelj pusta Muhameta da bez nadoknade iznamljuje njegovu prodavnicu.


Vlasnikova kcerka redovno posecuje stan u Pristini jer dobro govori albanski i ne moze se lako prepoznati da je Srpkinja.


Medjutim, Muhamet kaze da ce kupiti stan ukoliko se ova porodica ne vrati za godinu dana, jer veruje da ce njegova cena biti ispod trzisne. "Puno Albanaca pokusalo je uci u kucu i ukrasti stvari, znajuci da vlasnici vise nisu u Pristini. Medjutim, ja sam ih oterao, kao da je u pitanju moja kuca."


Raza Hasani je student novinarske skole Faik Konica u Pristini.


Frontline Updates
Support local journalists