KOSOVSKI OPTUŽENIK KANDIDUJE SE ZA PARLAMENT

Haške tužioce i lokalne Srbe brinu izborni planovi Ramuša Haradinaja.

KOSOVSKI OPTUŽENIK KANDIDUJE SE ZA PARLAMENT

Haške tužioce i lokalne Srbe brinu izborni planovi Ramuša Haradinaja.

Friday, 14 September, 2007
Tužioci strahuju da će odluka da se Ramušu Haradinaju (Ramush Haradinaj) dozvoli da se kandiduje za kosovski parlament – iako mu se u Hagu trenutno sudi za ratne zločine – dodatno ugroziti one koji svedoče protiv njega.



I Srbi sa Kosova su izrazili zapanjenost tom odlukom, koja po njihovom mišljenju odražava prikrivene simpatije Zapada prema bivšem vođi albanske gerile i političaru koji je – pre no što se 2005. predao Hagu – obavljao funkciju kosovskog premijera.



Protekle je sedmice Misija Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) saopštila kako nema ništa protiv da se Haradinaj kandiduje na novembarskim izborima.



Kao jedan od komandanata gerilske Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) iz vremena sukoba sa snagama srbijanske vlade (1997-99.), Haradinaj trenutno boravi u haškom pritvoru, jer mu se – po optužnici koja ima 17 tačaka – pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) sudi za zločine protiv čovečnosti.



No, Haradinaj je na Kosovu – gde nekadašnji gerilci imaju prevlast i u parlamentu – još uvek popularan, a biće i nosilac izborne liste Alijanse za budućnost Kosova, partije koju je osnovao 2000. godine.



„Mi smatramo da će Haradinajevo učešće pogoršati položaj svedoka“, izjavila je za IWPR Olga Kavran, predstavnica za štampu tužilaštva Tribunala. „Imamo 14 obavezujućih poziva svedocima da se pojave na sudu, a barem desetoro nam je reklo da je njima i njihovim porodicama, u vezi sa svedočenjem, prećeno. Pre nekoliko dana, Tribunal nam je naložio da počnemo istragu u slučaju jednog svedoka koji je odbio da se pojavi na sudu.“



Tužioci tvrde da su Haradinajeve formacije vršile progon civila, kao i da su – u periodu od marta do septembra 1998. – pod kontrolom držale odeljenje za mučenje pri štabu OVK-a u Jablanici. U optužnici se navodi da su jedinice OVK-a pod njegovom komandom „šikanirale, tukle i na druge načine proterivale srpske i romske civile iz . . . sela, pri čemu su one koji su ostali ili odbili da napuste svoj dom ubijali“. Pominje se veliki broj napada na srpske i romske civile, kao i na Albance koji su smatrani kolaboracionistima.



U optužnici se navodi i da su u avgustu 1998. srpske snage privremeno zauzele oblast oko Glođana, nakon čega su otkrivena tela najmanje 39 osoba, od kojih su neke identifikovane kao srpski, romski i albanski civili koji su nestali u vreme dok su Haradinajeve jedinice kontrolisale područje Dukađin.



Portparol UNMIK-a Aleksandar Ivanko izjavio je kako međunarodna zajednica Haradinaja ne može da spreči da se kandiduje, te da ona „samo poštuje kosovski ustav“, koji okrivljenima dozvoljava visok stepen slobode u delovanju.



„Ustav kaže da osobe koje je Tribunal osudio nemaju prava da se kandiduju na izborima, a isto važi i za osobe koje su optužene, ukoliko odbijaju da sarađuju s Tribunalom“, rekao je on. „Osoba je nevina dok se ne dokaže da je kriva. Haradinaj je optužen, dobrovoljno se predao Tribunalu i sarađuje, tako da mu kosovski ustav dopušta da sudeluje na izborima.“



Ovo nije prvi put da se haški optuženici kandiduju za javne funkcije. Bivši srpski predsednik Slobodan Milošević, kome se – dok prošle godine nije umro u holandskom pritvoru – sudilo za ratne zločine, bio je nosilac liste Socijalističke partije Srbije (SPS) na izborima održanim 2003. i 2004.



Još jedan srpski okrivljenik – Vojislav Šešelj – sudelovao je na parlamentarnim izborima iz pritvora, pri čemu je njegova Srpska radikalna stranka (SRS) na ovogodišnjim izborima osvojila najveći broj glasova.



No, Tribunal je ograničio javna pojavljivanja njih dvojice zbog toga što su svojim postupcima kršili pravila pritvora – što je za sada odbio da učini kada je u pitanju Haradinaj.



Kosovski su Srbi odbijanje međunarodne zajednice da obuzda Haradinajeve izborne ambicije ocenili kao licemerno. Oni tvrde da su Britanija i Sjedinjene Države – koje su Haradinaja, pre no što je 2005. optužen, smatrale za prijatelja – sprečile pokušaje da se njegova politička kampanja zaustavi.



„Bez dozvole tih zemalja, sve ovo ne bi bilo moguće“, kaže Marko Jakšić, predsednik Srpskog nacionalnog veća severnog Kosova.



„Tokom poslednjih 20 godina, međunarodna zajednica je na Balkanu vodila politiku dvostrukih standarda. Jedan je standard primenjivala na kosovske Albance, a drugi na kosovske Srbe.“



„Taj pristup je produbio podele između kosovskih Albanaca i Srba.“



Aleksandar Roknić je stalni saradnik IWPR-a iz Beograda.
Frontline Updates
Support local journalists