Kosovo: Problematicna rezolucija kosovskog parlamenta

Rezolucija parlamenta u Pristini o granicama ovog medjunarodnog protektorata posledica je strahovanja albanske vecine da bi Kosovo moglo ostati sastavni deo Jugoslavije.

Kosovo: Problematicna rezolucija kosovskog parlamenta

Rezolucija parlamenta u Pristini o granicama ovog medjunarodnog protektorata posledica je strahovanja albanske vecine da bi Kosovo moglo ostati sastavni deo Jugoslavije.

Strah od vezivanja za Jugoslaviju je razlog stro je kosovski parlament proslog cetvrtka usvojio rezoluciju kojom se obacuje sporazum o zajednickoj granici izmedju Jugoslavije i Makedonije.


Tu odluku su osudili Savet bezbednosti UN i Evropska unija tvrdeci da kosovski parlament nema ovlascenja da donese takvu rezoluciju. To je prvi ozbiljni sukob izmedju kosovskih Albanaca i medjunarodne zajednice.


Jugoslavija i Makedonija su takodje ljutito reagovale na odluku parlamenta u Pristini. Jugoslavija je zatrazila da Savet bezbednosti UN raspravlja o ovom pitanju, dok je Makedonija ovu odluku nazvala aktom "hladnog rata" uperenim protiv svog suseda.


Vecina kosovskih Albanaca suprotstavila se proslogodisnjem sporazumu Jugoslavije i Makedonije o zajdnickoj granici, a koji je podrzao Savet bezbednosti. Kosovski Albanci se protive sporazumu, jer cinjenica da nisu ucestvovali u pregovorima vodi ka tome da se njihova domovina dozivljava kao sastavni deo Jugoslavije. Prema striktnom tumacenju medjunarodnog prava, ova regija je sastavni deo federacije cemu su se u vise navrata suprotstavljali albanski politicari.


Kosovski Albanci se nisu mirili sa cinjenicom sto nisu pozvani na pregovore o granicnoj liniji izmedju Jugoslavije i Makedonije. Medjutim, sve do formiranja prvog saziva kosovskog parlamenta, oni nisu imali mogucnosti da izraze svoj protest.


Nastojeci da opravdaju svoju odluku, poslanici kosovske skupstine su rekli da bi izgubili poverenje birackog tela u slucaju da nisu glasali za rezoluciju. Ipak, oni takodje priznaju da je ova odluka nelegalna, te da moze izazvati sporenja unutar medjunarodne zajednice.


Parlament u Pristini tvrdi da je sporazum Beograda i Skoplja o drzavnoj granici, potpisan 21. januara 2001. godine, neprihvatljiv. Takodje se dodaje da kosovski parlament nece priznati klauzulu sporazuma prema kojoj se 2.500 hektara zemlje u vlasnistvu kosovskih Albanaca sada nalazi u Makedoniji.


Sef misije UN na Kosovu, Mihael Stajner, ponistio je rezoluciju kosovskog parlamenta samo nekoliko minuta nakon njenog usvajanja. Sajmon Hejzlok, portparol UN misije na Kosovu, UNMIK, izjavio je da je ovakva odluka "nije u nadleznosti parlamenta sto je razlog zbog koga je ponistena".


Prema Ustavnom okviru za Kosovo iz maja 2001. godine, medjunarodne aktivnosti, bezbednost i pravosudje su u nadleznosti Ujedinjenih nacija, UN.


Stajner je proslog cetvrtka prosledio predsedniku parlamenta Nedzatu Daciju saopstenje Saveta bezbednosti u kome se ponavlja stav zauzet 7. marta 2001. godine da se granica izmedju Jugoslavije i Makedonije "mora postovati".


Evropska unija, EU, takodje je podrzala Stajnera svojim saopstenjem u kome izrazava zabrinutost zbog prekoracenja ovlascenja kosovskog parlamenta i suprotstavljanja autoritetu sefa UN misije na Kosovu.


Stajner je prethodno ulozio znatne napore da odvrati kosovske lidere od usvajanja rezolucije. Sef UN misije na Kosovu razgovarao je sa Dacijem i Ibrahimom Rugovom, novoizabranim predsednikom Kosova, kako bi ih ubedio da se predomisle.


Ovakva odluka parlamenta u Pristini za sobom povlaci rizik gubitka preko potrebne politicke i ekonomske podrske Zapada. "Kosovo nije usamljeno ostrvo - Kosovu je potrebna medjunarodna podrska", kaze Stajner. "Ukoliko zelimo napredak", dodaje on, "moramo postovati pravila".


Sukob sa medjunarodnom zajednicom imao je za posledicu podudaranje stavova lidera srpske manjine sa predstavnicima UNMIK-a, sto je do sada bio redak slucaj. Verovatno se to dogodilo po prvi put od osnivanja UN misije na Kosovu 1999. godine.


Lider srpske koalicije "Povratrak", Rada Trajkovic, izjavila je da rezolucija pokrece pitanja koja prevazilaze ovlascenja kosovskog parlamenta i nalozila svojoj delegaciji da napusti skupstinsku salu za vreme glasanja. Drugi clan srpske koalicije, Oliver Ivanovic, upozorio je da ce to "dovesti do produbljivanja etnickih podela" u regionu.


Cini se da prva ozbiljna konfrontacija izmedju kosovskih Albanaca i medjunarodne zajednice oznacava kraj medenog meseca koji je trajao od ulaska zapadnih trupa na Kosovo, neposredno posle povlacenja srpskih snaga.


Buduci odnosi dve strane ocito ce zavisiti od toga da li ce biti u stanju da pronadju sredinu koja ce uvaziti stav sefa UN misije na Kosovu, kao i teznju etnicke albanske vecine da dobije znacajnija ovlascenja.


Frontline Updates
Support local journalists