KOSOVO OPTERECENO ENERGETSKIM RESTRIKCIJAMA

Mada su u posustali energetski sektor na Kosovu ulozene stotine miliona evra, lokalno stanovnistvo je nezadovoljno, jer se malo toga promenilo na bolje.

KOSOVO OPTERECENO ENERGETSKIM RESTRIKCIJAMA

Mada su u posustali energetski sektor na Kosovu ulozene stotine miliona evra, lokalno stanovnistvo je nezadovoljno, jer se malo toga promenilo na bolje.

Friday, 9 September, 2005

Kosovo je prezivelo jos jedno leto nestasica i cestih iskljucenja elektricne energije, uprkos tome sto je od 1999. godine u energetski sektor ove teritorije ulozeno izmedju 700 miliona i jedne milijarde evra.


Cak i u vrelim letnjim mesecima, u vreme kada potrosaci trose relativno malo energije, na ulicama kosovskih gradova i sela cula se zaglusujuca buka malih generatora.


Od kraja rata 1999. godine, Evropska unija je preko Evropske agencije za rekonstrukciju, EAR, obezbedila donacije za energetski sektor na Kosovu u vrednosti od 380 miliona evra.


Vlada Kosova je ulozila 308 miliona evra, dok je agencija za razvoj USAID iz Vasingtona odobrila 15 miliona americkih dolara za projekte povezane sa elektricnom energijom.


Najveci deo ovih sredstava dobila je Kosovska energetska korporacija, KEK.


Lokalno stanovnistvo se pita kuda je sav taj novac otisao, buduci da se broj iskljucenja nije bitnije promenio u nekoliko poslednjih godina.


Tjeri Bernar Guel, sef EAR za Kosovo, izjavio je da veruje da je najveci deo sredstava koja je njegova agencija obezbedila utrosen za placanje uvezene energije, dok je ostatak ulozen u popravku elektrane poznate kao Kosovo blok B.


Ken Jamasita, sef USAID na Kosovu, izjavio je da su sredstva iz Amerike ulozena u "opremanje centara za naplatu u vise opstina i obuku osoblja sirom Kosova da bi se tako korisnicima olaksalo placanje racuna."


Zvanicnici iz KEK potvrdjuju da su dobijali donacije i od drugih zemalja, kao sto je Japan, ali kazu da niko nema jasnu evidenciju o tome koliko novca je stiglo i kako je on potrosen.


"Ne znamo tacan broj stranih investicija u KEK, jer nismo imali pristup ugovorima koji su potpisani, niti smo mogli da kontrolisemo ili ucestvujemo u izradi planova i pracenju rezultata tih investicija," izjavio je Paloke Berisa, portparol KEK. Za pometnju u finansijama Berisa je okrivio ceste promene u upravi KEK.


Kompanija je od 1999. godine promenila pet medjunarodnih izvrsnih direktora, ukljucujuci i sadasnjeg sefa, Dzona Eslija, iz organizacije ESBI u Irskoj, koja je specijalizovana za upravljanje korporacijama iz energetskog sektora.


Svi medjunarodni menadzeri radili su zajedno sa svojim lokalnim parnerima, koji su se takodje menjali pet puta od 1999. godine.


Berisa priznaje da velike zapadne donacije nisu bile "koordinirane i nadzirane onako kako bi to bilo potrebno".


Lokalni ekonomski strucnjaci kazu da je ocigledno bolno odsustvo transparentnosti i informacija o koriscenju sredstava.


Ismail Kastrati, predsednik Privredne komore Kosova, OEK, izjavio je da su na sve njihove pokusaje da se utvrdi sta se dogodilo sa donacijama KEK i medjunarodna administracija reagovali cutanjem.


"Nije vodjeno precizno knjigovodstvo, a mi nismo uspeli da pribavimo bilo kakve informacije o tome kako je novac utrosen, bilo od EU kancelarije za ekonomsku rekonstrukciju ili od KEK," izjavio je Kastrati.


Muhamet Sadiku, iz vodeceg kosovskog instituta za ekonomska istrazivanja RIINVEST, izjavio je da je jednako frustriran.


"Niko iz medjunarodne administracije nije ponudio javnosti ili lokalnim institucijama bilo kakve odgovore ili dokaze o tome kako je utrosen novac namenjen energetskom sektoru," izjavio je.


"Cinjenica da problem nije resen uprkos tome sto je potroseno toliko novca kosi se sa ekonomskom logikom."


Odsustvo informacija koje bi bile dostupne javnosti doprinosi sirenju misljenja da je deo sredstava zloupotrebljen.


"Ako pogledate koliko elektricne energije imamo i koliko novca je utroseno, jasno je da je bilo zloupotrebe sredstava i da neko krade," izjavio je Ali Gasi, star pedeset godina, vlasnik prodavnice u Pristini, izrazavajuci rasprostranjeno misljenje.


Sumnjama javnosti da je bilo malverzacija doprinosi i primer Dzoa Truslera, bivseg zvanicnika UN na Kosovu koji je proglasen krivim za proneveru 4,5 miliona evra dok je bio funkciji predsednika nadzornog odbora KEK-a.


Jedan bivsi uposlenik Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj u Pristini, koji je zahtevao da ostane anoniman, izjavio je da pravi problem nije u nacinu raspolaganja sredstvima, vec u novoj opremi.


"U nekim slucajevima tek kupljena oprema je bila upropascena samo zato sto je neko pritisnuo pogresno dugme, jer lokalni tehnicari... ne znaju kako da je koriste," izjavio je. "Samo popravka takve stete moze kostati milione evra."


Kantar Sankar, predstavnik Svetske banke na Kosovu, tvrdi da problemi sa energijom na Kosovu imaju daleko dublji koren.


Sankar naglasava da su glavne elektrane, narocito Kosovo A, stare i vise od 40 godina, pa se otuda cesto kvare.


"Zbog niskog nivoa ulaganja krajem osamdesetih i devedesetih godina, ovim postrojenjima su konstantno potrebne investicije da bi uopste mogla da rade," izjavio je.


Drugo, nastavlja on, KEK je imala probleme da isplati sva dugovanja koja su se nakupila, delom i zbog toga sto potrosaci ne placaju racune i protivzakonito se prikljucuju na elektricnu mrezu. Konacno, grom koji je prosle godine pogodio jedno od energetskih postrojenja doneo je dodatne troskove za KEK zbog neophodne popravke, izjavio je on.


Svetska banka sada procenjuje da su investicije potrebne za rehabilitaciju postojecih elektrana ili izgradnju novih tako velikog obima da ih ne mogu obezbediti ni donatori ni vlada Kosova. Banka smatra da je jedina nada u privatnom sektoru.


"Vlada treba da pokrene reforme koje ce stvoriti uslove za privlacenje privatnih investitora u energetski sektor," zakljucuje Sankar.


Cak i ako se energetski sektor na Kosovu privatizuje, time se nece odgovoriti na pitanje kuda su nestale donacije iz proslosti.


"Samo sam sokiran cinjenicom da i dalje imamo iskljucenja, uprkos svom tom novcu koji je investiran u elektricnu energiju," izjavio je stanovnik Pristine Gani Salihu, izrazavajuci tako stav mnogih.


Arbana Dzara je novinarka ekonomskog dodatka dnevnika Koha Ditore.


Frontline Updates
Support local journalists