KOMENTAR: UPRAVLJANJE MITROVICOM: KRITICNO RASKRSCE

Sta se sprema za sever Mitrovice - postepena reintegracija u ostatak

KOMENTAR: UPRAVLJANJE MITROVICOM: KRITICNO RASKRSCE

Sta se sprema za sever Mitrovice - postepena reintegracija u ostatak

Pise: Valeri Persival iz Pristine (BCR Br. 393, 23-dec-02)


Vec gotovo tri i po godine, namuceni grad Mitrovica predstavlja bolno


mesto za Misiju Ujedinjenih nacija na Kosovu, UNMIK. Potresan cestim


pobunama i naizgled nepremostivim jazom izmedju Albanaca i Srba, ovaj grad


ovaplocuje liniju etnicke podele koja karakterise Kosovo.


Severnim delom grada upravlja paralelna administracija koju podrzava


Beograd, a koju Albanci vide kao ostrvo neprikosnovene srpske vlasti,


uticaja i kontrole. Na dan 25.novembra, Specijalni predstavnik Generalnog


sekretara na Kosovu, Mihael Stajner, objavio je da je sa Beogradom


postignut sporazum prema kojem ce nezakonita administrativna i bezbednosna


struktura na severu grada biti zamenjena direktnom upravom UNMIK-a.


Sporazum predstavlja pobedu za UNMIK, koji sada konacno moze reci da


upravlja citavom provincijom, i poraz za one u Beogradu koji su se nadali


da ce im produzena podela Mitrovice pruziti najjaci argument za podelu


Kosova kada dodje do pregovora o konacnom statusu. Ovim sporazumom se


Mitrovica - a mozda i Kosovo - nasla pred kriticnim raskrscem, pa otuda on


zasluzuje podrsku medjunarodne zajednice.


Ali takva podrska ne moze biti bezuslovna dok UNMIK ne pokaze da ce ovaj


sporazum predstavljati pragmatican korak ka reintegraciji Srba i Albanaca,


a ne posluziti za svrhe institucionalizacije postojece podele dve


zajednice.


U izvestaju koji je objavljen u junu ove godine, Medjunarodna krizna


grupa, ICG, tvrdi da produzavanje podele u Mitrovici daje Beogradu


mogucnost da optira za de fakto podelu pokrajine. Takva podela bi


destabilizovala Kosovo i predstavljala bi opasan presedan u regionu koji


je vec razoren decenijom sukoba. Takodje smo tvrdili da je, uz pravu


kombinaciju politicke volje i medjunaordnog pritiska, moguce preduzeti


konkretne korake u cilju resavanja problema podeljenosti u Mitrovici.


Preporucili smo da medjunarodna zajednica izvrsi pritisak na Beograd da na


severu Mitrovice odigra ulogu postenog posrednika i izlozili visestrani


pristup pitanjima bezbednosti, preporucili smo osnivanje zone sa posebnom


upravom koju bi kontrolisao UNMIK uz asistenciju Lokalnog saveta, i


skicirali plan za postepenu integraciju ove zone u lokalnu opstinu.


Novembarski sporazum je stigao posle meseci teskih pregovora izmedju


potpredsednika vlade Srbije, Nebojse Covica, i Mihaela Stajnera. Obojica


zasluzuju pohvale za pokazanu hrabrost i volju da se problem Mitrovice


resi. Srbima iz Mitrovice prvo je ponudjena znacajna decentralizacija


sadasnjih ovlascenja opstinske uprave, uz razlicite inicijative za


ekonomski razvoj, pod uslovom da izadju na lokalne izbore 26.oktobra.


Nakon sto je u Mitrovici glasalo manje od stotinu ljudi, pokazalo se da


strategia koju je primenio UNMIK ne daje rezultate. Umesto toga, primenjen


je rezervni plan, i UNMIK je preuzeo administratvnu kontrolu u severnom


delu grada.


Mihael Stajner se nada da ce novi administrativni aranzmani vratiti


normalan zivot u severni deo grada. Kontrolni punktovi i bodljikava zica


na mostu preko Ibra koji deli grad vec su uklonjeni. Poznatu organizaciju


paravojnog stila poznatu kao „Cuvari mosta“, koja je cuvala most sa srpske


strane, zamenice Policijska sluzba Kosova - medju cijim pripadnicima se na


laze kako bivsi „Cuvari mosta“, tako i srpski policajci.


Prisustvo KFOR-a u ovoj oblasti ubuduce ce biti manje uocljivo i manje


napadno, a UNMIK ce neke od svojih institucija preseliti u severni deo. To


ukljucuje novi Agencijski fond Kosova koji ce nadzirati privatizaciju


nekada drzavnih preduzeca, sto bi trebalo da obezbedi mali podsticaj za


ekonomski razvoj.


Novi zamenik opstinskog administratora UN za Mitrovicu imace 70 zaposlenih


i savetodavni odbor koji cine predstavnici lokalnih Srba, Albanaca i


Bosnjaka. Ovaj aranzman napravljen je u skladu sa preporukama koje je dala


Medjunarodna krizna grupa. Uz saradnju Beograda, UNMIK je ustanovio


zasebnu oblast na severu pod upravom UN-a, osnovan je savet u ciji sastav


ulaze lokalni lideri, a angazovani su srpski policajci.


Ali, dolazak UNMIK-a u severnu Mitrovicu mozda je ostvaren po cenu


legalizacije prethodne de fakto podele. Nije jasno kakav ce biti odnos


severne Mitrovice prema ostatku opstine, kakvom strategijom ce ovaj deo


grada biti reintegrisan u sire okruzenje, ili sta ce zameniti paralelne


sluzbe koje u sektorima kao sto su zdravstvo i obrazovanje trenutno


obezbedjuje Beograd.


Buducnost paralelnih institucija, kao sto je bolnica u Mitrovici koju vodi


Milan Ivanovic nije precizirana. UNMIK je cak ponudio garancije da ne


postoje planovi za preuzimanje kontrole u sektorima obrazovanja i


zdravstva u severnoj Mitrovici. To namece pitanje o nivou kontrole koji ce


UNMIK imati u praksi.


Planirano je da Mitrovica posluzi UNMIK-u kao primer za decentralizaciju,


posto misija otpocinje jedan siri program decentralizacije u pokrajini.


Kada su Srbi u severnoj Mitrovici odbili da glasaju, i na taj nacin odbili


ponudjeni paket decentralizacije, usledila je direktna uprava UNMIK-a. To


je nesumnjivo korak napred, ali kao sto Mihael Stajner vrlo dobro zna, to


ne moze biti i poslednji korak. Napori UNMIK-a da uspostavi upravu u


Mitrovici ne smeju imati za zrtvu ciljeve multietnicnosti i integracije.


Od 1999. godine ukupno usmerenje napora medjunarodne zajednice na Kosovu


imalo je za cilj ujedinjenu multietnicku pokrajinu u skladu sa odredbama


Rezolucije Saveta bezbednosti 1244, cime je obelezen kraj NATO akcije.


Kosovski Srbi bi najvise zeleli da ponovo iscrtaju opstinske granice na


Kosovu po etnickim linijama, i tvrde da im jedino etnicka segregacija moze


garantovati buducnost u pokrajini.


Mitrovica se sada nalazi na kriticnom raskrscu. Severna Mitrovica bi mogla


zapoceti proces postepene reintegracije u ostatak opstine i Kosovo. Ili bi


mogla izdejstvovati institucionalnu separaciju od ostatka opstine, cime


bi se postavio temelj za kantonizaciju pokrajine. Ako se ovde odustane od


cilja integracije, posledice bi se mogle osetiti u drugim opstinama koje


se suocavaju sa slicnim, mada manje intenzivnim etnickim tenzijama. Ako


multietnicnost ostane cilj na Kosovu, ne smemo dozvoliti da ovo provizorno


resenje, ma koliko dobre da su namere koje se nalaze u njegovoj pozadini,


postane prvi korak u pravcu institucionalizacije etnicke podele.


Valeri Persival je direktor kosovskog projekta Medjunarodne krizne grupe.


Serbia, Kosovo
Frontline Updates
Support local journalists