KOMENTAR: 'STEZANJE OMCE' U BOSNI
Medjunarodna zajednica je ovoga puta zaista ozbiljna u svojoj namjeri da se izbori s politickim okruzenjem zahvaljujuci kojem Radovan Karadzic uspijeva ostati na slobodi
KOMENTAR: 'STEZANJE OMCE' U BOSNI
Medjunarodna zajednica je ovoga puta zaista ozbiljna u svojoj namjeri da se izbori s politickim okruzenjem zahvaljujuci kojem Radovan Karadzic uspijeva ostati na slobodi
Sve doskora, za medjunarodne savjetnike, vojnike i nevladine organizacije - kojih u Bosni ima u izobilju - moglo se, s punim pokricem, reci da su nedjelotvorni i beznacajni. Ali, ove godine, u tom pogledu, stvari su pocele mijenjati.
Vojne trupe predvodjene NATO-om (SFOR), koje su zaduzene za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, doskora su cesto bile predstavljane kao tigar od papira, koji ne zeli ili ne moze pohvatati ratne zlocince i njihove pomagace. A za brojne strane savetnike pri bosanskoj vladi tvrdilo se da su podjednako neefikasni i da - upravo zahvaljujuci tome - korumpirani lokalni politicari zajedno sa svojim suradnicima iz svijeta organiziranog kriminala bez vecih teskoca kontrolirau politicku i ekonomsku situaciju u Bosni.
Medjutim, nedavno su Ured Viskokog predstavnika (OHR), vlada Sjedinjenih Drzava i SFOR izdali zajednicko saopcenje u kojem su najavili novi, agresivniji pristup rjesavanju problema ratnih zlocinaca i njihovih pomagaca.
U sklopu tog plana, OHR je odlucio smijeniti Mirka Sarovica, bivseg clana bosanskog predsjednistva, s polozaja zamjenika predsjednika radikalno nacionalisticke Srpske demokratske stranke (SDS), kao i otpustiti trojicu policajaca zbog pruzanja podrske bivsem predsjedniku bosanskih Srba Radovanu Karadzicu.
SAD su, sa svoje strane, odlucile Sarovicu i jos devetorici Karadzicevih pomagaca blokirati financijska sredstva i obustaviti sve daljnjee kontakte sa njima.
Komandant SFOR-a, general-potpukovnik Virdzil Peket (Virgil Peket), ostro je upozorio da ce SFOR ubrzati svoju potragu za pomagacima ratnih zlocinaca, naglasivsi da se "omca oko Karadzica sve vise steze".
Otkako je pocetkom listopada/oktobra preuzeo komandu, Peket se pokazao kao zagovornik jednog znatno odlucnijeg kursa.
Tako su njegove trupe samo tokom proslog mjeseca uhapsile dvojicu znacajnih pomagaca optuzenika Radovana Karadzica. Prvo je uhapsen Dusan Tesic, poznatiji kao "Bato", nekadasnji pripadnik specijalne policije bosanskih Srba koji vazi za jednog od kljucnih Karadzicevih zastitnika. Potom je SFOR izveo i akciju hvatanja Zeljka Jovanovica "Lune", jednog od Karadzicevih tjelohranitelja.
Posljedica tih hapsenja je i to sto u Bosni jaca uvjerenje da NATO zaista misli ozbiljno kada govori o Karadzicevom hapsenju. Poslije nedavne neuspjele potrage za njim na Palama, glavna tuziteljica Haskog tribunala za ratne zlocine, Karla del Ponte (Carla Del Ponte), izjavila je da su medjunarodne trupe tom prilikom zakasnile za svega dva sata.
Osim toga, sve je vidljivije da i nagrada od pet milijuna dolara, koja je raspisana za bivseg lidera bosanskih Srba, pocinje davati rezultate. Nije se slucajno optuzenikov brat Luka javno pozalio na srpske "izdajnike", koji su zbog novca navodno dojavili SFOR-u da se Karadzic krije na Palama.
Od svega toga jos je vaznija cinjenica da je SFOR - pokusavajuci raskrinkati interesne grupe koje su u Bosni formirane na etnickoj osnovi - udruzio snage s medjunarodnim i lokalnim tuziocima iz nedavno osnovanog Ureda bosanskog drzavnog tuzioca.
Tako je, na primjer, ovog mjeseca SFOR u Mostaru uhapsio Antu Jelavica, bivseg clana bosanskog predsjednistva koji je svojevremeno bio smijenjen s tog polozaja zbog navodne povezanosti s radikalnim hrvatskim nacionalistima. takodjer su uhapsena i dvojica Jelavicevih suradnika - Miroslav Prce (nekadasnji ministar obrane u bosanskoj federaciji) i Miroslav Rupcic (istaknuti biznismen i poznati hrvatski nacionalist). Protiv spomenute trojice pokrenut je kazneni postupak pred Drzavnim sudom Bosne i Hercegovine.
Nekoliko akcija hapsenja pokrenula je i nova medjunarodna ekipa tuzilaca udruzena s mrezom lokalnih suradnika. Tako je pritvoren i Asim Fazlic, zamjenik upravitelja Interpola za Bosnu.
U pozadini Jelavicevog i Fazlicevog hapsenja zapravo je borba protiv mafije. Prosle godine uhapsen je Milorad Milankovic, protiv koga su medjunarodne suci nakon toga pokrenule i kazneni postupak, optuzujuci ga za organiziranje trgovine ljudima. Ove godine ocekuju se i nove optuznice za isto kazneno djelo.
Buduci da je rijec o podrucjima koja su medjusobno tijesno povezane, spomenuta usredotocenost na trgovinu ljudima pozitivno je djelovala i na siru akciju hvatanja nacionalista koji stite osumnjicene za ratne zlocine, kao i svih onih koji su ukljuceni u razlicite oblike organiziranog kriminala. Ucesce kriminalistickih sluzbi americke i ostalih ambasada u borbi protiv trgovine ljudima dalo je novi poticaj i borbi protiv politicke korupcije i mafije koja je u Bosni organizirana na etnickoj osnovi.
Osim sto je smijenio Karadziceve pomagace, Visoki predstavnik za Bosnu nastoji dovrsiti i citav niz poslova koje je zapoceo u prethodnom razdoblju. U sijecnju/januaru lord Pedi Esdaun (Paddy Ashdown) je konacno - nakon vise godina odlaganja i opstrukcije od strane lokalnih politicara koji su zastupali tvrdji nacionalni kurs - donio odluku o ujedinjenju etnicki podijeljenog Mostara. Takodjer je izvrsio pritisak na bosansku vladu da se ozbiljnije angazira oko formiranja nacionalne policije (Agencija za informiranje i zastitu, SIPA), koja bi u sljedecih nekoliko mjeseci trebalo da pocne s radom.
Okolnost da je medjunarodna zajednica bila zaokupljena sama sobom, dugo je predstavljala idealan okvir za dalje bujanje nacionalizmna i kriminala u Bosni. Njena je neaktivnost dovela do toga da su stanovnicima Bosne bili uskraceni pravda, ekonomski razvoj i savladavanje bolnog nasljedja proslosti.
No, sada je napokon - po svemu sudeci - medjunarodna zajednica zaista odlucila pomoci Bosni da izadje na kraj s nacionalizmom i oslobodi se vlasti onih politicara koje kontrolira mafija.
Prema rijecima jednog medjunarodnog pravnog savjetnika, "ovo je godina u kojoj cemo poceti udarati i loviti". Bilo je krajnje vrijeme da se i to dogodi.
Erik Larson je zastupnik Pravne inicijative za centralnu Evropu i Evroaziju Americkog udruzenja pravnika (ABA-CEELI) i bivsi kapetan vojne policije pri americkoj vojsci. Ovaj tekst je napisao kao privatno lice.
