Komentar: Beogradska stampa spremno prihvata cenzuru

Stampa u Srbiji spremno prihvata potrebu uvodjenja izvesnih ogranicenja u izvestavanju dok traje potraga za ubicama premijera.

Komentar: Beogradska stampa spremno prihvata cenzuru

Stampa u Srbiji spremno prihvata potrebu uvodjenja izvesnih ogranicenja u izvestavanju dok traje potraga za ubicama premijera.

Tuesday, 6 September, 2005

I pored skorasnjih zabrana nekoliko novina od strane vlasti, u beogradskoj stampi je mali broj onih koji vanredno stanje dozivljavaju kao pretnju nezavisnosti novinara - bar za sada.


Vecina urednika i novinara se slaze da vlasti specijalna ovlascenja koriste za hapsenje mafijasa, a ne kao sredstvo za oslobadajnje od politickih protivnika i kriticara u medijima, kao sto su neki posmatraci tvrdili.


Ipak, vlada mora paziti da ne potrosi ovu dobru volju produzavanjem vanrednog stanja, jer bi time mogla udaljiti stampu od sebe.


Posle ubistva premijera Zorana Djinjdjica obnovljen je savez sklopljen izmedju opozicije i nezavisnih medija u mesecima koji su prethodili padu Slobodana Milosevica u oktobru 2000.godine.


Tada, kao i danas, nezavisna stampa je jednoglasno podrzala snage demokratije u sukobu sa Milosevicem i njegovim saveznicima - koji se smatraju odgovornim za atentat na premijera.


Najsire prihvaceno stanoviste medju novinarima je to da je vanredno stanje, uprkos rizicima koje nosi kada su u pitanju gradjanske slobode, upravo ono sto je Srbiji u ovom trenutku potrebno, ako zeli da se jednom za svagda razracuna sa svojom prosloscu.


Za nesto manje od nedelju dana od proglasenja specijalnih ovlascenja, kao mere koja treba da pomogne hapsenje Djindjicevih ubica, policija je uhapsila oko 2.000 kriminalaca.


Udar je bio usmeren na tri medijske organizacije - zabranjeni su malo poznati nedeljni tabloid "Identitet" i visokotirazni dnevnik Nacional, a kaznjena je TV stanica Mars iz Valjeva. Vlada tvrdi da su svi "otvarali vatru" na pokojnog premijera u danima pre nego sto je ubijen.


Ostale restrikcije ukljucuju zabranu distrbucije u Srbiji za podgoricki dnevnik "Dan", zbog komentara u kojem se Djindjic poredi sa onima koji su ga ubili; i upozorenje "Vecernjim novostima", najtiraznijem dnevniku u Srbiji, zbog clanka u kojem se u pozitivnom svetlu prikazuje jedan od glavnih osumnjicenika za ubistvo.


Mali je broj novinara koji su se nasli pogodjeni ovim zabranama, posto su u pitanju uglavnom tabloidi niskog kvaliteta, poznati po objavljivanju neproverenih informacija, povredjivanju privatnosti i oslanjanju na glasine, pa cak i lazi.


Ministar Srbije za kulturu i informisanje, Branislav Lecic, izjavio je da "Identitet" nije zabranjen na osnovu novih specijalnih ovlascenja, vec zato sto su saradnici i osnivaci ovog nedeljnika bili povezani sa kriminalnom bandom iz Zemuna, koju je predvodio


Milorad Lukovic Legija, osumnjicen za atentat na premijera.


Ministar je potvrdio da ce clanovi uprave "Identiteta" ostati u pritvoru dok policija istragom ne utvrdi da li je nedeljnik finansiran od strane zemunskih gangstera.


Lecic je izjavio da je "Nacional" privremeno suspendovan zbog krsenja odredbi o vanrednom stanju i da je policija pokrenula istragu kojom ce se ispitati finansije ovih novina - mada nema pouzdanih dokaza da su one povezane sa organizovanim kriminalom. Urednici novina tvrde da su se nasli na meti novih mera zbog "hrabrog i postenog" izvestavanja koje vlasti vec dugo dozivljavaju kao smetnju.


Dan pre atentata na premijera, i "Identitet" i "Nacional" su objavili clanke koje ministri iz vlade i policija tumace kao objavu namere mafije da ubije Djindjica.


Na naslovnoj strani "Identiteta" objavljen je zastrasujuci naslov kojim se najavljuje ubistvo premijera: "Djindjic meta slobodnog strelca, haski Srbi narucili atentat".


Istog dana, "Nacional" je objavio spisak ljudi - ukljucujuci i Legiju - za koje se ocekuje da ce biti izruceni Hagu, sto je, kako neki veruju, isprovociralo Lukovica ili njegove saucesnike da izvedu atentat.


TV stanica Mars je kaznjena zbog emitovanja neprimerenog programa u danima drzavne zalosti.


Da bi uvereli medije da im oni nisu meta, predstavnici vlade - ukljucujuci potpredsednika Zarka Koraca - odrzali su dva sastanka sa glavnim urednicima ovdasnjih medija.


Oni koji su prisustvovali ovim skupovima kazu da su obe strane zajednicki pokusale da dodju do sporazuma o stvarima o kojima se moze izvestavati dok traje vanredno stanje. Zvanicnici su insistirali na zabrani objavljivanja materijala koji se ticu istrage o Djindjicevom ubistvu i vanrednog stanja, ali su naglasili da im nije namera da ugroze politicke i gradjanske slobode.


Vladajuca koalicija DOS ne zeli da udalji od sebe medije, koje je u Milosevicevoj eri dozivljavala kao jedini zaista demokratski glas. Vladajuca koalicija pre zeli da obnovi pakt koji je sklopljen sa medijima neposredno pred obaranje Milosevica. Korac je zamolio urednike da pruze podrsku vlastima tako sto ce se uzdrzavati od, na primer, "navodjenja takozvanih nezavisnih misljenja, koja placaju kriminalci, i izjava koje daju korumpirani advokati."


Urednici - ukljucujuci i one iz "Vecernjih novosti" - spemno su se slozili da su odredjene restrikcije neophodne. Neki od njih su cak zahtevali da se uvedu jos strozije mere.


U ovom trenutku za medije je najveci problem to sto nisu postavljene jasne i nedvosmislene granice u pogledu izvestavanja tokom perioda vanrednog stanja.


Za sada, kako izgleda, vlada ima punu podrsku i poverenje medija, kao sto je imao i DOS pre obaranja Milosevica.


Ali, ako se pokaze da vlasti u "interesu istrage" pokusaju da ukinu slobodu govora, mediji ce pruziti otpor.


Za one koji su u medjuvremenu zatvoreni nema mnogo simpatija. Opste je misljenje da oni nikada nisu ni pripadali kategoriji profesionanog novinarstva.


Tamara Spaic je nezavisni novinar i savetnik za medije predsednika Skupstine Srbija i Crna Gora.


Frontline Updates
Support local journalists