Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

KNINSKA ENIGMA 'NN' GROBOVA

Hrvatski nacionalisti organizirali su proteste protiv istrage o masovnim grobnicama koju sprovode haski istrazitelji
By IWPR Balkans

Kninske udruge branitelja i ratnih invalida, uz podrsku Nacionalnog stozera za obranu digniteta Domovinskog rata, zapocele su proteste u ponedeljak 23. travnja/aprila na centralnom gradskom trgu u Kninu, nekadasnjem sjedistu hrvatskih Srba.


Cilj prosvjeda je da se na kninskom groblju blokira rad haskih eksperata. Oni od proslog petka, uz suglasnost hrvatske vlasti i prisustvo predstavnika hrvatskog pravosudja, rade na ekshumaciji grobova na groblju u Kninu, u kojima je pokopano oko 250 osoba stradalih tokom akcije Hrvatske vojske "Oluja" u kolovozu/avgustu 1995. godine. Tada je oko 200.000 Srba protjerano iz Hrvatske.


Po ocjeni desnice, "prekapanje hrvatske zemlje predstavlja gubitak dijela suvereniteta hrvatske drzave". Medjutim, iza toga stoji strah od novih haskih optuznica. Utvrdjivanje identiteta zrtava i okolnosti pod kojim su izgubili zivot, svakako ce uroditi novim haskim optuznicama.


Ratni invalid pukovnik Mirko Condic rekao je ucesnicima protesta da hrvatski narod i vojska nemaju sta kriti: "Ovdje nema masovnih grobnica. Tu su individualni grobovi zrtava ratnih dejstava koje su sahranjene po medjunarodnim konvencijama".


Ocekivali su se incidenti, konfrontacije politickih stranaka, mogucnost zaostravanja medjunacionalnih tenzija, jer se cijeli slucaj odvija u vrijeme pred lokalne izbore u Hrvatskoj najavljene za 20. svibnja/maja.


Ali, prosvjed u Kninu okupio je tek 300 ljudi sto je manje nego sto su organizatori ocekivali. Policija, koje je bilo vise nego demonstranata, okruzila je gradski trg i blokirala cestu koja vodi ka groblju.


U grobnicama su, prema haskim informacijama, pokopane osobe stradale tokom vojne akcije, ali i civili srpske nacionalnosti koji nisu napustili to podrucje zajedno s ostalim sunarodnicima. Iako mahom starije zivotne dobi, prema izvjescima nevladinih udruga i medjunarodnih organizacija, ubijani su sporadicno po okolnim selima mjesecima nakon zavrsetka vojnih djelovanja.


U ovom trenutku kninsko groblje snazno osigurava hrvatska policija. Ondje se od prvog dana okuplja i srpsko stanovnistvo sa zeljom da nakon vise od pet godina saznaju sudbinu svojih najblizih i dostojno ih prenesu u obiteljske grobnice.


Uz priblizno deset tisuca Srba, Knin danas naseljava desetak tisuca Hrvata doseljenih iz BiH, Srbije i s Kosova, smjestenih u kuce i stanove izbjeglih Srba. Doseljene Hrvate podrzavaju tvrde hrvatske nacionalisticke politicke opcije.


Tocan broj stradalih u "Oluji" ni danas nije poznat. Pocetkom kolovoza/avgusta 1995., u svega nekoliko dana, Hrvatska vojska preuzela je kontrolu nad do tada okupiranim dijelom Hrvatske s vecinskim stanovnistvom srpske narodnosti, koji je do tada bio pod cetverogodisnjom paravlascu Krajine, sa sjedistem upravo u Kninu.


Kninsko groblje s vise od dvije stotine grobova oznacenih s "NN" samo je jedno od do sada poznatih masovnih grobnica za koje postoje osnovane indicije da je tadasnja vlast Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na celu s predsjednikom Franjom Tudjmanom (za kojeg je glavna tuziteljica Haskog suda, Carla del Ponte, i sluzbeno potvrdila da je bio pod istragom ICTY-ija), po tko zna koji put prekrsila Zenevske konvencije.


Takve sumnje potkrijepila je misija UN-a u Kninu podacima kako je 15. kolovoza/avgusta 1995. godine, dakle tocno deset dana od pocetka vojnih operacija "Oluje", na groblju u Kninu bilo 56 novih krizeva, a samo dan kasnije cak 96.


Sadasnji predstojnik vladinog Ureda za zatocene i nestale, pukovnik Ivan Grujic, koji je na toj duznosti bio i u vrijeme bivse Tudjmanove vlasti, prije demokratskih promjena u sijecnju/januaru 2000. godine, odlucno je opovrgnuo optuzbe o ratnom zlocinu.


Isto je ucinio i tadasnji zapovjednik Zbornog podrucja Knin, umirovljeni general Ivan Cermak koji je istodobno bio i vojni zapovjednik grada. Cermak, cije se ime vec dugo u hrvatskim medijima spominje kao jedno od mogucih haskih optuzenika, ustvrdio je da je na Gradskom groblju u Kninu sahranjeno 94 vojnika i dva civila.


Hrvatski helsinski odbor istodobno ima informacije o 318 zrtava pokopanih na tom groblju, uz sumnju da su neka iskapanja obavljena u medjuvremenu, ali i da je u neke od grobova ukopano vise leseva s ciljem prikrivanja stvarnog broja zrtava.


"Tocan broj sahranjenih bit ce poznat tek po zavrsetku rada istrazitelja haskog tuzilastva, koji bi mogao potrajati tjednima", kaze istrazni sudac Zupanijskog suda u Sibeniku, Ivo Vukelja.


Ispitivanjem posmrtnih ostataka, najvjerojatnije na Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu, utvrdit ce se identitet zrtava i okolnosti smrti, sto ce neminovno uroditi novim


optuznicama Haskog tribunala.


Uz ime generala Cermaka, vec se od ranije spekulira imenima vojnih i policijskih zapovjednika jedinica koje su djelovale na sjevernodalmatinskom podrucju - prije svih umirovljenog generala Hrvatske vojske Damira Krsticevica, bivseg zapovjednika Specijalnih postojbi hrvatske policije; saborskog zastupnika Mladena Markaca; ali i tadasnjeg sefa obavjestajne Sluzbe za zastitu ustavnog poretka (SONS) Smiljana Reljica.


Paralelno s istragom na kninskom groblju, u javnosti se i spominje postojanje istovjetnih neidentificiranih grobova koji su se, istina u znatno manjem broju, "pojavili" neposredno iza "Oluje" na grobljima u Sibeniku, Zadru, Gracacu, ali i nove, do sada nepoznate lokacije masovnih grobnica na podrucju Sarenih jezera kod sela Biskupija nedaleko od Knina. Nije, medjutim, poznato da li one jesu i hoce li biti predmetom istrage suda u Haagu.


Proteste Udruge branitelja, podrzala je desnicarska Hrvatska stranka prava. Uz tvrdnju da "haski istrazitelji iskapaju duhove", te kako je to "samo demonstracija sile medjunarodne zajednice i Haaskog suda, usmjerena kao politicka podrska Srbima u Kninu i onima koji ce se vratiti" iz izbjeglistva u Jugoslaviji i BiH


Sanja Vukcevic novinarka je splitske nezavisne agencije STINA.