Karadžićev svedok kaže da su Srbi bili "isprovocirani" da uđu u rat

Bivši visokorangirani političar bosansko-hercegovačkih Srba, Momčilo Krajišnik, optužio je drugu stranu za izazivanje sukoba.

Karadžićev svedok kaže da su Srbi bili "isprovocirani" da uđu u rat

Bivši visokorangirani političar bosansko-hercegovačkih Srba, Momčilo Krajišnik, optužio je drugu stranu za izazivanje sukoba.

Momcilo Krajisnik, defence witness in the Karadzic trial. (Photo: ICTY)
Momcilo Krajisnik, defence witness in the Karadzic trial. (Photo: ICTY)
Tuesday, 19 November, 2013

 Na haškom suđenju bivšem predsedniku bosansko-hercegovačkih Srba, Radovanu Karadžiću, ratni predsednik skupštine Republike Srpske (RS) izjavio je ove sedmice da je sukob započeo kao odgovor na "stalne provokacije" muslimanskih i hrvatskih političara.

Momčila Krajišnika, koji je svedočio u prilog Karadžiću, Haški tribunal je 2006. proglasio krivim za istrebljenje, ubijanje, progon i ostale zločine protiv čovečnosti. Bio je osuđen na 20 godina, a prevremeno je 2013. oslobođen iz jednog britanskog zatvora.

Karadžiću se sudi za genocid zbog toga što je tokom rata, koji je trajao od 1992. do 1995. godine, "planirao, podsticao, naređivao i/ili pomagao i podržavao progone po političkoj i verskoj osnovi protiv bosansko-hercegovačkih Muslimana i Hrvata".

Tokom Krajišnikovog iscrpnog svedočenja izneti su brojni detalji koji su se ticali njegovog predsedavanja parlamentom Bosne i Hercegovine (1991-92.), a potom i skupštinom RS-a (1992-95.).

Na početku svog svedočenja, Krajišnik je rekao kako njegova vlastita haška presuda mora biti preispitana, te kako želi da "dokaže sopstvenu nevinost na suđenju koje će zbilja biti pravično".

"Živim za dan kada ću čuti reči ’nije kriv’", kazao je Krajišnik sudijama.

Govoreći o događajima koji su doveli do bosansko-hercegovačkog sukoba, Krajišnik je rekao da je rat počeo kao odgovor na "stalne provokacije i anti-srpske postupke muslimanskih i hrvatskih članova bosansko-hercegovačkog parlamenta. Oni su tvrdili da Bosna i Hercegovina treba da se odvoji od Jugoslavije na neustavan način."

Krajišnik je kazao da su se bosansko-hercegovački Srbi snažno usprotivili odvajanju, te da su verovali kako je moguće pronaći kompromisno rešenje.

"Institucije srpskog naroda bile su zapravo formirane radi zaštite ustavnog okvira i prava srpskog naroda od neustavnih postupaka Muslimana i Hrvata", rekao je Krajišnik pred sudom.

Potom je prokomentarisao deklaraciju o nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, koju je parlamentarna većina usvojila u oktobru 1991.

"Srbi nisu napustili parlament", kazao je Krajišnik. "Mi samo nismo mislili da će biti moguće prihvatiti njegovu nezakonitu i neustavnu odluku."

Krajišnik je pred sudom rekao kako su najviši muslimanski rukovodioci, uključujući pokojnog bosansko-hercegovačkog predsednika Aliju Izetbegovića, kao i tadašnjeg premijera Harisa Silajdžića, "bili u velikoj meri saglasni sa podelom Bosne i Hercegovine, prepuštajući srpsko područje ’sa što više Srba’ sudbini za koju će se opredeliti [Srbi], uključujući i moguće pridruživanje Srbiji".

Dodao je kako je "međunarodna zajednica takođe uveravala Srbe da će, bez obzira na situaciju u Bosni i Hercegovini, oni ostati gospodari svoje sudbine i odlučiti o vlastitom statusu".

Krajišnik se potom osvrnuo na govor koji je Karadžić održao u bosansko-hercegovačkom parlamentu 14. oktobra 1991., kada je okrivljeni rekao: "Put na koji vi želite da izvedete Bosnu i Hercegovinu je ista ona autostrada pakla i stradanja kojom su pošle Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako ovde izbije rat."

Prema Krajišnikovim navodima, te reči nisu bile "pretnja, kao što se često tvrdi, već pre upozorenje, apel muslimanskoj strani da spreči rat koji Srbi definitivno nisu želeli".

Svedok je sudu rekao kako rukovodstvo bosansko-hercegovačkih Srba nikada nije planiralo etničko čišćenje teritorija na kojima su Srbi bili većina, niti je ikada planiralo bilo kakve zločine nad Muslimanima ili Hrvatima.

"U stvari, lokalni srpski lideri u opštinama sa srpskom većinom sprovodili su politiku SDS-a [Karadžićeve Srpske demokratske stranke, čiji je i Krajišnik bio član] – zaštitu svih nesrpskih manjina, na primer u Banja Luci, Štrpcu, Prnjavoru i ostalim gradovima pod srpskom kontrolom", kazao je Krajišnik.

Komentarišući dešavanja u Sarajevu, Krajišnik je rekao da su srpski vojni položaji oko tog grada bili napadnuti od strane Muslimana "koji su želeli da isprovociraju reakciju međunarodne zajednice.

"Nadali su se da će sebe prikazati kao žrtve, a Srbe kao zle agresore", dodao je on.

Suđenje se nastavlja iduće sedmice.

Velma Šarić izveštava za IWPR iz Sarajeva.

Frontline Updates
Support local journalists