Karadžićev svedok žali zbog "stravičnih uslova"

U izjavi Milomira Stakića kaže se kako on nikada nije čuo da je lider bosansko-hercegovačkih Srba pozivao na deportaciju pripadnika drugih etničkih grupa.

Karadžićev svedok žali zbog "stravičnih uslova"

U izjavi Milomira Stakića kaže se kako on nikada nije čuo da je lider bosansko-hercegovačkih Srba pozivao na deportaciju pripadnika drugih etničkih grupa.

Milomir Stakic, defence witness in the Karadzic trial. (Photo: ICTY)
Milomir Stakic, defence witness in the Karadzic trial. (Photo: ICTY)
Friday, 20 December, 2013

Jedan bivši opštinski zvaničnik bosansko-hercegovačkih Srba, koji je osuđen za zločine počinjene u severozapadnoj Bosni i Hercegovini, svedočio je ove sedmice pred Haškim trbunalom u prilog Radovanu Karadžiću.

Svedok odbrane Milomir Stakić bio je predsednik Kriznog štaba bosansko-hercegovačkih Srba za opštinu Prijedor u periodu od 30. aprila do 30. septembra 1992.

On je 2003. bio osuđen na doživotnu robiju – za zločine istrebljenja, ubijanja i progona. Sudije su zaključile da je on "planirao i naredio" deportaciju 20,000 ne-Srba iz Prijedora, kao i da je učestvovao u osnivanju zloglasnih zatvorskih logora u Omarskoj, Keratermu i Trnopolju.

Kasnije mu je, u žalbenom postupku, kazna bila smanjena na 40 godina. Trenutno se nalazi na odsluženju te kazne u Francuskoj.

Karadžić je za vreme rata bio predsednik samoproglašenog entiteta bosansko-hercegovačkih Srba (Republika Srpska, RS). On je pred sudom pročitao kratak sažetak Stakićevog svedočenja, ali mu nije postavljao pitanja.

Prema tom sažetku, njih dvojica su se tokom rata sreli nekoliko puta, ali "dr Stakić nikada nije čuo da se dr Karadžić zalagao za deportaciju Muslimana i Hrvata, ili stvaranje monoetničke srpske države".

Tužioci tvrde da je Karadžić odgovoran za zločine genocida, progona, istrebljenja, ubijanja i prisilnog raseljavanja, koji su "doprineli ostvarivanju cilja – trajnog raseljavanja bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije na koju su pravo polagali bosanski Srbi".

On se tereti i za planiranje i nadziranje opsade Sarajeva, koja je trajala 44 meseca i u kojoj je ubijeno skoro 12,000 ljudi; kao i za masakr koji je nad preko 7,000 muškaraca i dečaka počinjen u Srebrenici, jula 1995.

Karadžić se pred sudom brani samostalno.

Tokom unakrsnog ispitivanja svedoka, tužiteljka Katrina Gustafson je Stakića podsetila na to da je on u svojoj izjavi priznao kako je znao za dva ondašnja zločina – za masakr koji je vojska bosansko-hercegovačkih Srba izvršila nad više desetina pritvorenika logora Keraterm, kao i za policijska ubistva bosansko-hercegovačkih Muslimana koji su u koloni napuštali Prijedor.

"Moje se pitanje, gospodine Stakić, tiče onoga što Vi – nezavisno od toga što ste znali tada – znate danas, dok sedite ovde, pošto su policija i vojska, u stvari, počinile daleko više zločina and Muslimanima i Hrvatima u Prijedoru tokom 1992. Pritvorili su više hiljada ljudi, držali ih u stravičnim uslovima, podvrgavali mučenju i maltretiranju, ubijali ih na stotine, i masovno uništavali imovinu", kazala je Gustafsonova. "Vama je danas, dok sedite ovde, to poznato – zar ne?"

"Kada sam dao izjavu članovima tima odbrane gospodina Karadžića, učinio sam to na osnovu saznanja kojima sam tada raspolagao, jer su te dve stvari koje su se dogodile bile užasne. One nisu manje užasne od drugih, ali su i svi drugi građani čuli za to, a ne samo ja kao predsednik opštinske skupštine", odgovorio je Stakić.

Potom je kazao da je na vlastitom suđenju saznao za "mnoge druge zločine koji su se nažalost dogodili u opštini Prijedor, i slažem se sa onim što je u vezi sa tim zločinima napisano u sudskoj presudi i žalbenoj presudi."

"Mogu odmah da kažem da . . . tokom mog suđenja pred ovim sudom . . . [moja odbrana] nikada nije pokušala da negira ili potceni te zločine. Sasvim jednostavno, mi smo pokazali da ja nisam bio veliki igrač ili glavni igrač . . . Ne slažem se sa onim delovima u kojima se kaže da sam ja bio nadležan i da sam odgovoran za sve te zločine", rekao je Stakić, pre no što je dodao: "Voleo bih da iskoristim ovu priliku da izrazim svoje duboko žaljenje zbog svega što je učinjeno mojim sugrađanima tokom tog perioda."

"Koliko ja razumem, Vi se slažete sa mojim sažetkom onoga što se dešavalo u Prijedoru 1992., prema kojem su policija i vojska počinile masovne zločine nad prijedorskim Muslimanima i Hrvatima – pritvore, mučenja, maltretiranja i ubistva – zar ne? ", upitala je ponovo Gustafsonova.

"Mislim da sam u svom odgovoru bio možda malo opširniji, ali da jesam rekao da su ta dva zločina bila sama po sebi užasna, mada su ostali koje spominjete čak još strašniji i zaista su se dogodili. Sve što mogu jeste da izrazim žaljenje što se to desilo. Kao što sam pokušavao da kažem, ja u ono vreme nisam znao da se ti zločini zbivaju", rekao je Stakić.

Pred sudom je u prilog Karadžiću ove sedmice svedočio i Ljubiša Beara, bivši šef bezbednosti glavnog štaba vojske bosansko-hercegovačkih Srba. On je osuđen za genocid zbog učešća u srebreničkom masakru, i izrečena mu je doživotna zatvorska kazna. Trenutno je u toku žalbeni posupak. (O tome vidi tekst "Žalbeno saslušanje petorice srebreničkih oficira".)

Beara se pojavio kao svedok odbrane tek pošto mu je veće uputilo obavezujući sudski poziv. Odmah po njegovom pojavljivanju, Karadžić mu je postavio samo jedno pitanje: "Jeste li me ikada obavestili, bilo usmeno ili pismeno, da će zarobljenici iz Srebrenice biti, jesu ili su bili pogubljeni?"

Beara je odbio da odgovori, rekavši kako mu je advokat savetovao da se pozove na Pravilo 90E, u kojem stoji da svedok "može ne pristati na davanje iskaza koji bi mogao biti inkriminišući [po njega ili nju]. Sudsko veće, međutim, može svedoka prisiliti da odgovori na pitanje. Svedočenje koje je na taj način dobijeno neće biti korišćeno kao dokaz u kasnijim postupcima protiv svedoka ni po kojoj drugoj optužbi izuzev za lažno svedočenje."

Karadžić je zatražio da se Beara prinudi da odgovori na pitanje, a sudije su usvojile njegov zahtev.

Predstojeće svedočenje odigraće se iza zatvorenih vrata. Tužilaštvo će Bearu unakrsno ispitati 22. januara.

Što se tiče ostalih ovosedmičnih novosti, Karadžić je nagovestio da će pred sudom svedočiti u vlastitu odbranu. Rekao je da će njegovo svedočenje trajati oko 16 sati, te da će se verovatno odigrati tokom marta, na završetku dokaznog postupka odbrane.

Zimska pauza u radu Tribunala trajaće do 13. januara.

Rachel Irwin izveštava za IWPR iz Haga.
 

Frontline Updates
Support local journalists