KARADŽIĆ ZAHTEVA OBELODANJIVANJE “NAGODBE O IMUNITETU”

On traži da tužioci predaju transkripte razgovora koji se tiču navodnog sporazuma.

KARADŽIĆ ZAHTEVA OBELODANJIVANJE “NAGODBE O IMUNITETU”

On traži da tužioci predaju transkripte razgovora koji se tiču navodnog sporazuma.

Wednesday, 28 January, 2009
Bivši predsednik bosanskih Srba, Radovan Karadžić, zatražio je od tužilaca Haškog tribunala da otkriju dokaze koji se tiču dogovora kojeg je on navodno postigao sa izaslanikom SAD-a, i kojim mu je – kako okrivljenik tvrdi – bio garantovan imunitet kada je u pitanju krivično gonjenje.



Karadžić se sumnjiči da je organizovao masovne ratne zločine, a ove sedmice je na pred-procesnom saslušanju rekao da tužilaštvo nije ispunilo svoju obavezu da odbrani u potpunosti otkrije dokaze o tzv. nagodbi.



On pogotovo insistira na transkriptu sa sastanka koji su navodno održali bivši general NATO-a Vesli Klark (Wesley Clarke) i bivša tužiteljka Tribunala, Luiz Arbur (Louise Arbour), a na kojem je – tvrdi Karadžić – bilo reči o samoj nagodbi.



Okrivljeni traži i transkripte ostalih razgovora koji su se po njegovim rečima ticali navodnog sporazuma i u kojima je tokom 1996. sudelovao američki diplomata Ričard Holbruk (Richard Holbrooke) – za koga Karadžić tvrdi da mu je garantovao imunitet u zamenu za povlačenje iz srpske politike i javnog života.



Otkako je prošlog jula uhapšen nakon 13 godina provedenih u bekstvu, okrivljeni je u više navrata govorio o postojanju pomenute nagodbe.



Sudije su 17. decembra odlučile da se, čak i da je takvog sporazuma bilo, to neće odraziti na suđenje pred Haškim tribunalom. Oni su dosledno odbili većinu Karadžićevih zahteva koji su se ticali obelodanjivanja dokaza o navodnom sporazumu, naloživši tužilaštvu da mu preda ograničen broj dokumenata, i procenivši da ostali ne zaslužuju obelodanjivanje.



Međutim, sudije su ove sedmice Karadžiću odobrile da se žali na njihovu odluku o značaju navodne nagodbe.



Okrivljeni je u međuvremenu nastavio da tvrdi kako su ovi dokumenti ključni za njegov slučaj.



„Ukoliko tužilaštvo ne bude otkrilo ono što je za odbranu od suštinske važnosti . . . to je ravno pokušajima da se opstruira odbrana“, rekao je Karadžić pred sudom.



„U ovom transkriptu [sa navodnog sastanka Klark-Arbur] postoje jasne naznake koje potvrđuju moje teze“, rekao je Karadžić, koji je za taj sastanak navodno čuo iz svedočenja koje je u jednom trenutku dala bivša portparolka tužilaštva Haškog tribunala, Florans Hartman (Florence Hartmann).



Okrivljeni odlučno stoji na stanovištu da navodni transkripti „nesumnjivo postoje“, te tvrdi da je to potvrdilo i osoblje samog tužilaštva.



„Bojim se da sudsko veće potcenjuje dokaznu snagu svih tih dokumenata“, rekao je. „Veoma je važno podržati ovo što ja tvrdim.“



Predsedavajući pred-procesnog postupka, sudija Ian Bonomi (Iain Bonomy), sugerisao je Karadžiću da molbu za obelodanjivanje tog materijala preda sudijama.



Međutim, upozorio ga je da ne podnosi paušalne zahteve u vezi sa bilo čim što bi moglo da mu pomogne u odbrani.



„Ukoliko želite da osporite odbijanje tužilaštva da otkrije bilo šta što se toga [navodnog sporazuma s Holbrukom] tiče, onda je način da se to učini podnošenje konkretne molbe sudskom veću“, kazao je sudija Bonomi, dodajući da okrivljeni može i da sačeka dok žalbene sudije ne odluče o relevantnosti navodne nagodbe.



Strane u sporu su ovosedmično zasedanje iskoristile i za raspravu o nastojanju tužilaštva da dopuni optužbe protiv Karadžića. Okrivljenom je predat prevod oko 5,000 stranica dokaznog materijala kojim je potkrepljen zahtev tužilaštva koji je podnet u septembru.



Ukoliko sudije uvaže taj zahtev, na osnovu novih optužbi će Karadžiću biti suđeno za genocid po dve odvojene tačke iz optužnice koja ga u 11 tačaka tereti za zločine protiv čovečnosti počinjene u Bosni u periodu od 1992. do 1995.



Karadžić će se o predloženim optužbama izjasniti pre no što sudije odluče da li će ih prihvatiti. Okrivljeni je potvrdio da će to učiniti do 28. januara.



Na kraju ovosedmičnog saslušanja, Karadžić se požalio na incident prilikom kojeg su – kako je rekao – u njegovu porodičnu kuću na Palama u Republici Srpskoj 3. decembra 2008. u 3 sata izjutra upale NATO-snage.



On je rekao kako je akcija, koju je opisao kao „napad u maniru Gestapoa“, izvedena po nalozima Tribunala, koji traga za podacima o dvojici preostalih begunaca – Ratku Mladiću, i bivšem lideru hrvatskih Srba, Goranu Hadžiću.



Karadžić je naveo da su pripadnici NATO-a od njegove supruge, koja je po zanimanju psiholog, tražili informacije o mentalnom zdravlju begunaca.



Kao bivšem vojnom komandantu, Mladiću se pripisuje odgovornost za neka od najtežih zlodela počinjenih u bivšoj Jugoslaviji, a pre svega za masakr koji je nad oko 8,000 bošnjačkih muškaraca i dečaka počinjen u Srebrenici.



Sudija Bonomi je okrivljenog u više navrata prekidao, kako bi mu objasnio da je to pitanje mimo njegove ili kontrole Tribunala. On je Karadžiću savetovao da se u vezi sa tom stvari obrati centralnoj kancelariji NATO-a u Briselu.



Zbog gustog rasporeda suđenja u Tribunalu datum održavanja sledećeg pred-procesnog saslušanja nije mogao biti utvrđen. Međutim, sudija Bonomi je rekao da će ono biti održano oko 19. februara.



Simon Jennings je izveštač IWPR-a iz Haga.
Frontline Updates
Support local journalists