Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

IZVJESTAJ IZ REGIJE: ZAGREB OSNIVA SUD ZA RATNE ZLOCINE

Odluka o pokretanju suda za ratne zlocine tumaci se kao mudar potez hrvatskog premijera.
By Drago Hedl

Hrvatski ce parlament u sljedecih nekoliko tjedana zapoceti raspravu o nacrtu zakona koji predvidja osnivanje specijalnog suda za ratne zlocine.


Tako je Hrvatska, zahvaljujuci odluci vlade donesenoj ovog mjeseca, postala treca bivsa jugoslavenska republika koja je - nakon Bosne i Srbije - objavila kako namjerava osnovati vlastiti tribunal. Vladini su duznosnicvi izrazili nadu da bi sudski procesi - koji ce biti pokrenuti ne samo u Zagrebu, nego i u Osijeku, Rijeci i Splitu - mogli poceti vec krajem ove godine.


Hag je zadovoljan ovakvim najavama. Naime, u nastojanju da okonca sva sudjenja do 2008., Medjunarodni sud za ratne zlocine pokusava se usredotociti iskljucivo na osumnjicene najviseg ranga. Zbog toga se drzavama koje su nastale nakon raspada Jugoslavije, ukoliko same izraze zelju da sude optuzenicima nizeg ranga, pruza sva potrebna podrska.


Duznosnici Tribunala najavili su da ce, kao znak ohrabrenja, razmotriti mogucnost da neki manje znacajni slucajevi budu prepusteni odgovarajucim nacionalnim institucijama.


Tako ce Hrvatskoj vjerojatno biti prepusten slucaj generala Rahima Ademija (etnickog Albanca i visokog duznosnika hrvatske vojske). Ademi je zajedno s generalom Jankom Bobetkom optuzen za ubojstvo srpskih civila u Medackom dzepu u rujnu/septembru 1993. Nakon sto je Tribunal - dugo, ali bez ikakvog uspjeha - zahtijevao njegovo izrucenje, Bobetko je proteklog mjeseca umro. Ademi se pak dobrovoljno predao, pa mu je stoga i odobreno da vrijeme do pocetka sudjenja provede u Hrvatskoj.


Premda jos uvijek nije sigurno hoce li odluka o prepustanju Ademijevog slucaja Hrvatskoj zaista biti donesena, glasnogovornica Haga Florans Artman (Florence Hartmann) vec je potvrdila da je Tribunal Zagrebu urucio nekoliko kutija s dokazima o navodnim zlocinima.


Osnivanje suda za ratne zlocine nije tek posljedica novonastale spremnosti Hrvatske da se suoci sa zlodjelima koja su pocinjena u njeno ime. U pitanju je, takodjer, u politickom smislu veoma promisljen potez hrvatskog premijera Ivice Racana.


Hrvatsku do kraja godine ocekuju parlamentarni izbori, a Racanovi umjereni socijaldemokrati (Socijaldemokratska partija, SDP) vec se uveliko nalaze na udaru ostrih kritika koje, zbog suradnje s Hagom, stizu od strane ojacale desnice. Osnivanje lokalnog tribunala Racanu ce pomoci da, otklanjanjem mogucnosti novih izrucenja osumnjicenih osoba Hagu, stisa gnjev svojih protivnika.


Proteklog je mjeseca, pred sudom u Rijeci, hrvatskom generalu Mirku Norcu sudjeno za ratne zlocine koji su nad srpskim civilima pocinjeni u Gospicu 1991. Iako je general proglasen krivim i osudjen na 12 godina zatvora, Racan je uspio ublaziti ostricu desnicarske kritike tako sto je neprekidno ukazivao na okolnost da je sudjenje odrzano u Hrvatskoj, a ne u Hagu.


Otuda nije ni cudo sto je, cim su haski duznosnici nagovijestili mogucnost prepustanja nekih slucajeva lokalnim sudovima, Racanova vlada smjesta objavila da namjerava osnovati vlastiti tribunal.


"Racan koristi okolnost da se Haski tribunal nalazi u vremenskoj i financijskoj stisci i da je stoga prinudjen neke slucajeve prepustiti nacionalnim sudovima. Otuda je pokrenuo spomenutu inicijativu", rekao je jedan vladin funkcionar za IWPR.


Nakon Bobetkove smrti, u Hrvatskoj, pored Ademija, postoji samo jos jedna osoba koju se tereti za ratne zlocine: general Ante Gotovina. Gotovina je u bijegu i Racanova vlada je ponudila novcanu nagradu od 50.000 eura za bilo kakvu informaciju na osnovu koje bi on mogao biti uhapsen. Medjutim, ukoliko potraga za odbjeglim generalom bude bezuspjesna, a slucaj Ademi prepusten Hrvatskoj, Racan ce svojim kriticarima moci kazati kako nikoga nije poslao u Hag.


Ocekuje se i da ce postojanje suda za ratne zlocine pomoci Hrvatskoj u njenim nastojanjima da vec do 2007. postane clanica Evropske Unije.


"Njena sposobnost da sudi ratnim zlocincima od presudne je vaznosti za postizanje tog cilja", izjavio je zagrebacki advokat Anto Nobilo, koji u Hagu zastupa hrvatskog generala Tihomira Blaskica.


No, iako se cini da je spomenuta odluka zadovoljila i Tribunal i nacionaliste, na Racanov racun ipak pristizu i kritike.


Kada je, pocetkom godine, otpocela rasprava o mogucnosti da se sudjenja za ratne zlocine organizira u i u Hrvatskoj, predsjedavajuci vrhovnog suda Ivica Crnic izjavio je kako je to dobra ideja. Medjutim, insistirao je na tome da takvi postupci treba da budu vodjeni pred redovnim sudovima, a ne pred specijalnim sudom za ratne zlocine.


"Hrvatski suci u stanju su voditi te postupke, posto vec imaju iskustva s nizom takvih slucajeva. Oni to mogu uciniti, i tu ne postoji nikakav problem", rekao je on.


S ovim se stavom suglasila i Vesna Alaburic, ugledna odvjetnica iz Zagreba. "Ta vrsta suda [specijalni sud za ratne zlocine] ne postoji ni u jednoj demokratskoj zemlji", izjavila je ona.


Drago Hedl je redovni suradnik IWPR-a iz Hrvatske.