Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

IZVJESTAJ IZ REGIJE: STEZE SE OBRUC OKO OSUMNJICENIH BOSANSKIH SRBA

Medjunarodne snage pojacavaju napore kako bi uhvatile Karadzica, dok se na Beograd vrse dodatni pritisci da isporuci Mladica.
By Chris Stephen

Komandosi NATO-a proteklog su vikenda sproveli racije sirom Bosne, a u sklopu novog pokusaja hvatanja dvije osobe osumnjicene za ratne zlocine - Radovana Karadzica i Ratka Mladica.


Bivsi predsjednik bosanskih Srba (Karadzic) i njegov negdasnji vojni zapovjednik (Mladic) nalaze se na samom vrhu nesluzbenog popisa osoba za kojima traga Haski sud za ratne zlocine.


Racije komandosa NATO-a usmjerene su na razbijanje mreze podrske, koja je omogucila Karadzicu da tokom minulih sedam godina izbjegne hapsenje.


U medjuvremenu se vrsi i sve jaci diplomatski pritisak na Beograd da uhapsi Mladica.


Karadzic je optuzen za ratne zlocine, ukljucujuci opsadu Sarajeva i etnicko ciscenje gotovo polovine drzavne teritorije.


Za Mladicem se traga zbog niza zlodjela, ukljucujuci i najtezi zlocin bosanskog rata - masakr nad 7.000 nenaoruzanih Muslimana u Srebrenici.


Obojica optuzenika su u bijegu, ali im se odmetnicka iskustva u velikoj mjeri razlikuju.


Vjeruje se da se Karadzic skriva po planinama i sumama jugoistocne Bosne i sjeverne Crne Gore.


Tvrdi se da se krece na potezu izmedju nekoliko sigurnih lokacija s obje strane granice, kako bi zadrzao korak prednosti u odnosu na NATO.


Sjedinjene Drzave navodno su zamrznule bankovne racune onih istaknutih Srba za koje se vjeruje da pomazu bivseg lidera s Pala.


Nasuprot tome, kako se vjeruje, Mladic relativno komforno zivi u Beogradu, ocigledno uzivajuci zastitu suosjecajnih generalskih krugova.


Medjunarodna zajednica upravo poduzima uskladjene napore da uhvati obojicu optuzenika.


U Bosni je NATO izvrsio racije u vojnom stabu u Banja Luci i uredima parlamenta na Palama, u brdima iznad Sarajeva.


Svjedoci tvrde da su s tih mjesta odneseni dokumenti, kao i kompjuteri i diskete.


U medjuvremenu je crnogorski svecenik, otac Jovan Puric, porekao tvrdnje koje je proteklog tjedna iznijela glavna tuziteljica Haskog tribunala Karla del Ponte (Carla Del Ponte), a po kojima se Karadzic navodno krije u manastiru Ostrog, u crnogorskim planinama.


Otac Puric je za beogradsku televizijsku stanicu B92 izjavio da se Karadzic u tom manastiru nije pojavljivao jos od 1995., kada je protiv njega podignuta optuznica.


NATO je visa puta bezuspjesno pokusavao uhapsiti Karadzica: tokom 1997. jedna je racija americkih komandosa bila obustavljena jer su podaci o njoj procurili u stampu.


U sklopu mnogo vece misije, pocetkom protekle godine, trupe su se iskrcale i u juznu Bosnu - ali samo da bi otkrile je li Karadzic uspio pobjeci.


Otuda, dakle, nova strategija, usmjerena na gusenje mreze za osiguravanje podrske, koja Karadzicu, po misljenju zapadnih diplomata, i dalje pristize.


Osim zbog pruzanja podrske Medjunarodnom sudu za ratne zlocine, jedinice za stabilizaciju pod vodstvom NATO-a (SFOR) imaju jos jedan razlog zbog kojeg se zele dokopati Karadzica.


Potpredsjednik bosanskih Srba Adil Osmanovic ovog je vikenda, prilikom pojsete Vasingtonu, izjavio da Karadzic jos uvijek ima snazan utjecaj na bosanske Srbe, te da - iako je u bijegu - jos uvijek koci mirovni proces.


Osmanovic tvrdi da Karadzic "nastavlja povlaciti najvaznije konce" i da i dalje predstavlja veoma vaznu figuru.


Medjunarodni doprinos hvatanju Mladica je otvoreniji i tice se sve veceg, poglavito financijskog, pritiska na Beograd da ga isporuci.


Del Ponteova je ovog tjedna, prilikom susreta s predstavnicima Evropske Unije, od njih, po svemu sudeci, zatrazila da protiv Beograda budu uvedene nove sankcije, koje bi na snazi ostale sve dok general ne bude isporucen.


Dodatni pritisci bit ce izvrseni uoci 15. lipnja/juna, kada bi Kongres SAD-a trebalo da odluci je li Beograd ostvario dovoljan napredak kada je rijec o predaji oosba osumnjicenih za ratne zlocine, u kom slucaju bi mu bila odobrena nova transa ekonomske pomoci.


Srbija i Crna Gora ocajnicki se nadaju da ce nedavne ekstradicije ipak uvjeriti Vasington i Evropsku Uniju da je ozbiljno pristupljeno procesuiranju ratnih zlocina.


U posljednjih nekoliko tjedana, Hagu su se dobrovoljno predali bivsi srpski predsjednik Milan Milutinovic i lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Seselj.


Postoje nagovestaji i da ce jos dvojica optuzenih - oficiri jugoslavenske vojske Miroslav Radic i Veselin Sljivancanin - takodje biti predani Tribunalu.


Ali to mozda nece biti dovoljno. Americki ambasador za pitanja ratnih zlocina Pjer-Risar Prosper (Pierre-Richard Prosper) predao je u sijecnju/januaru ostru poruku Beogradu, u kojoj je izrazeno ocekivanje da ce Mladic biti isporucen prije isteka roka koji je odredio americki Kongres.


S obzirom na sve intenzivniji pritisak, novi predsjednik Srbije i Crne Gore, Svetozar Marovic, zaprijetio je da ce kazniti svakog pripadnika armijskog sastava koji se usudi pruziti zastitu Mladicu.


Smjesta je uslijedilo poricanje vojske da na bilo koji nacin stiti optuzenika.


Mnogi ce pomisliti: "I da ga stite, bi li to priznali?" No, diplomate su ipak zapazile neznatnu promjenu u stavu vojske.


Sve do sada, Beograd je strahovao da ce hapsenje Mladica izazvati sukobe i krvoprolice, jer se smatralo da ga stiti 20 pripadnika vojnih specijalnih snaga.


Medjutim, cinjenica da vojska sada tvrdi da ne stiti Mladica mogla bi znaciti i da su tjelohranitelji povuceni.


Sve bi to Mladica moglo uciniti mnogo laksim plijenom. I Del Ponteova bi imala razloga za zadovoljstvo ukoliko je on zaista u Beogradu, jer bi u tom slucaju veoma lako mogao biti isporucen.


Beograd je zatrazio jos vremena, uz obrazlozenje da bi Mladicevo hapsenje u ovom trenutku moglo izazvati pobunu medju nacionalistima.


Problem je u tome sto je Beograd vec potrosio sva opravdanja: jos prije godinu dana, americki Kongres je srpskom premijeru Zoranu Djindjicu, na koga je u medjuvremenu izvrsen atentat, progledao kroz prste kada je zatrazio dodatno vrijeme za hapsenje osumnjicenih. Mnogi kongresmeni zato smatraju da je rok koji je dat Beogradu vec istekao.


Na djelu je, naravno, i jedan dodatni faktor: Amerika zeli da Tribunal sto prije zavrsi s radom i da najkasnije 2008. bude zatvoren. A to nece biti moguce ako Karadzic i Mladic uskoro ne budu uhapseni - posto ce sudski i zalbeni postupci bez sumnje trajati najmanje nekoliko godina.


Chris Stephen je sef Ureda IWPR-a u Hagu.