Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

IZVJESTAJ IZ REGIJE: SRBIJA: U OCEKIVANJU NOVIH IZRUCENJA

Jos dvojica srpskih optuzenika trebalo bi da budu predani Hagu, no najvazniji osumnjiceni ipak ostaju na slobodi
By IWPR ICTY

U nastojanju da pokaze kako i nakon ubojstva premijera Zorana Djindjica ostaje privrzena suradnji s Haskim sudom za ratne zlocne, Srbija je tom sudu spremna isporuciti dvojicu bivsih vojnih oficira.


Ona, medjutim, odbija obecati predaju najtrazenijeg od svih optuzenika - Ratka Mladica - i tvrdi da je on nestao.


Iz svojih beogradskih izvora IWPR saznaje da se blizi trenutak kada ce nekadasnji oficiri Veselin Sljivancanin i Milan Radic biti poslani u Hag.


Njih dvojicu tereti se za masakr koji je u okolini grada Vukovara 1991. izvrsen nad hrvatskim civilima.


Treci clan takozvane "vukovarske trojke", Mile Mrksic, dobrovoljno se predao Tribunalu nakon sto je - u travnju/aprilu 2002. - usvojen zakon o suradnji Jugoslavije s tom medjunarodnom institucijom.


Sigurno je da ce dolazak Sljivancanina i Radica u Hag naici na odobravanje tuzilaca i duznosnika Tribunala - ali se u ovom trenutku cini da su oni prije svega ljuti zbog tvrdnje Beograda da je Mladic nestao.


Ministar unutrasnjih poslova Dusan Mihajlovic izjavio je kako nije u stanju uhapsiti Mladica, s obzirom da je on - iscezao.


Sve donedavno, Mladic je navodno boravio u jednoj vili, gdje je uzivao u gostoprimstvu radikalno nacionalistickih vojnih krugova.


Visoki medjunarodni predstavnik za Bosnu Pedi Esdaun (Paddy Ashdown) tvrdi da se general jos uvijek nalazi u Beogradu, ali predstavnici ovdasnjih vlasti kazu da je napustio Srbiju.


Nekoliko tjedana prije svoje smrti, o predaji dvojice vojnih staresina koji su optuzeni pred Medjunarodnim sudom za ratne zlocine razmisljao je i sam Zoran Djindjic.


A cinjenica da ce do te ekstradicije ipak doci bit ce tretirana kao dokaz da ce se suradnja s Hagom, koju je pokojni premijer zapoceo, ipak nastaviti.


Glavna haska tuziteljica Karla del Ponte (Carla Del Ponte) zahtijevala je da Mladic bude predat do 15. lipnja/juna. U pitanju je rok koji su - prije no sto je Djindjic ubijen - odredile Sjedinjene Drzave.


No, neki zapadni diplomati zalazu se za ublazavanje pritiska na Beograd, zabrinuti zbog mogucnosti da Srbija time bude i dodatno destabilizirana.


Cini se, medjutim, da je americkim i duznsnicima EU-a ipak blize radikalno stanoviste Del Ponteove. Oni ce, po svemu sudeci, zahtijevati da Mladic bude izrucen u spomenutom roku - ili ce u protivnom obustaviti ekonomsku pomoc.


Izvori iz Vlade potvrdili su za IWPR da je Mladicevo hapsenje odlozeno "do daljnjeg". Izgleda da su vlasti trenutno mnogo vise zaokupljene hvatanjem osoba koja su osumnjicena za ucesce u atentatu na Djindjica.


U medjuvremenu je smijenjen nacelnik vojne obavjestajne sluzbe - general Aca Tomic - koga mnogi smatraju Mladicevim, Sljivancaninovim i Radicevim zastitnikom.


Tom je smjenom, kako tvrdi izvor IWPR-a, "umanjena ali ne i otklonjena" mogucnost pruzanja zastite optuzenima, s obzirom da tu zastitu mogu vrsiti i vojna lica ciji je rang znatno nizi.


Pa ipak, Svetozar Marovic, predsjednik novoformirane drzavne zajednice Srbije i Crne Gore, naglasio je kako je "u zemlji iskljucena mogucnost bilo kakvih sporova" o suradnji s Tribunalom, "zato sto su nove vlasti postigle konsenzus kada je o tom pitanju rijec".


Ivan Vejvoda, savjetnik novoimenovanog srpskog premijera Zorana Zivkovica, izjavio je za IWPR: "Sistem drzavnog rukovodjenja je pojednostavljen. Vise ne postoje nikakvi centri moci koji bi vojnim i policijskim strukturama u vezi s Hagom slali bilo kakve poruke."


Cak i za one koji jos uvijek sumnjaju da je Beograd spreman suociti se s vlastitom prosloscu, ovakve izjave - kao i odlucna potraga za Djindjicevim ubojicama u Srbiji - predstavljaju ohrabrenje.


U toku je val hapsenja kriminalaca povezanih s najmocnijim mafijaskim grupama u zemlji za koje se vjeruje da su umijesane u atentat.


Medju uhapsenima je i popularna Ceca, odnosno udovica Zeljka Raznatovica "Arkana" - nekadasnjeg kriminalca i paravojnog zapovjednika.


Tokom trajanja sukoba na Balkanu, upravo je ona - sa svojom kombinacijom sirovog patriotizma i glorifikacije rata - predstavljala otjelotvorenje srpske kulture.


Policija je u njenoj kuci otkrila veliku kolicinu oruzja, kao i zlato i umjetnicka djela koji su ukradeni u Hrvatskoj i Bosni.


Usprkos pozitivnom razvoju dogadjaja, ostaje veliko pitanje hoce li medjunarodna zajednica dati jos malo vremena Beogradu?


Del Ponteova je bila u prijateljskim odnosima s Djindjicem, pa je prilikom posjete Beogradu proteklog vikenda obisla i njegov grob.


Iako je svjesna cinjenice da se zemlja trenutno suocava s ozbiljnom krizom, ona je nagovijestila da nece odstupiti od vlastitih principa, te da ce od Beograda zahtijevati da stupi u akciju prije no sto 15. lipnja/juna istekne rok koji mu je dat.


Milanka Saponja-Hadzic je redovna suradnica IWPR-a iz Beograda.