Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

IZVJESTAJ IZ REGIJE: SESELJ PUTUJE U HAG?

Nekadasnji srpski gospodar rata predat ce Hagu se krajem ovog mjeseca
By Milanka Saponja-Hadzic

U Hag bi uskoro mogla stici i jedna osoba, razmetljiva koliko i Slobodan Milosevic. Rijec je o Vojislavu Seselju.


Poput Milosevica, i Seselj (48) vec dugo kritizira Medjunarodni sud za ratne zlocine kao anti-srpski. Ali Seselj ce, po svemu sudeci, otici i korak dalje od bivseg srpskog vodje.


Naime, nekadasnji zapovjednik paravojnih formacija obecao je da ce se jos ovog mjeseca predati Tribunalu kako bi (o)branio vlastiti narod.


"Uvjeren sam da cu poraziti Haski tribunal", izjavio je on. "To je izazov kome ne mogu odoliti. Samo zbog toga vrijedilo je zivjeti. Pruzena mi je mogucnost da branim srpski narod i srpsku drzavu od njenih neprijatelja."


U skladu s tim, Seselj je vec rezervirao avionsku kartu za Amsterdam. Kao datum odlaska spomenuo je 24. veljace/februara.


Veliko je pitanje - koje se postavlja i na Balkanu i na Zapadu - hoce li Seselja uhapsiti nizozemska policija.


Jer, usprkos tome sto se Seseljevo ime u javnosti (umnogome i na temelju dokaza iznesenih na sudjenju Milosevicu) povezuje s ratnim zlocinima, sam Seselj jos uvijek nije javno optuzen pred Tribunalom, za razliku od drugih gospodara rata, poput Zeljka Raznatovica "Arkana".


Postoje, medjutim spekulacije da je u Hagu mozda vec sastavljena tajna ili zapecacena optuznica protiv Seselja, koji ce to pouzdano saznati tek kad bude krocio na nizozemsko tlo.


Njegova je odluka kod mnogih naisla na iznenadjenje, s obzirom da je Seselj nedavno optuzio nove (demokratske) srpske vlasti da mu ne pruzaju zastitu.


On uporno tvrdi da je u Srbiji boravila grupa komandosa iz sastava elitne britanske vojne jedinice (SAS), s ciljem da pohapsi osobe osumnjicene za ratne zlocine. Seseljevi izlivi bijesa doveli su do toga da je oko 500 njegovih pristalica nacinilo obruc oko njegove kuce u Batajnici (okolina Beograda).


Prije no sto je postao politicki ekstremist i gospodar rata, Seselj je bio cijenjeni sveucilisni profesor, koji je objavio veliki broj knjiga.


Tokom osamdesetih, on je predavao na Sarajevskom sveucilistu, gdje se sukobljavao s ljevicarima, da bi - nakon sto je jednog komunistickog autora optuzio za plagijat - bio i osudjen na deset godina zatvora.


Zbog toga ce se, u vrijeme nastajanja srpskog nacionalistickog pokreta, naci na celu najradikalnijeg njegovog krila.


Nakon izlaska iz zatvora, Seselj je uspostavio veze s kraljevskom obitelji Karadjordjevic - nekada vladajucom u Srbiji - a sprijateljio se i s pripadnicima Srpskog cetnickog pokreta, koji su po zavrsetku Drugog svjetskog rata pobjegli u Ameriku.


Lojalni kralju, cetnici su tokom rata, vodili gerilski rat ne samo protiv njemackih snaga, nego i protiv Titovih partizana. Neki pripadnici cetnickog pokreta, medjutim, stupili su u savez s Nijemcima kako bi se borili protiv partizana.


Uz podrsku Zapada i SSSR-a, pobjedu su odnijeli partizani. Pobili su na tisuce cetnika, koji to nikada nisu oprostili komunistima.


Kada je 1991. poceo rat izmedju Srba i Hrvata, Seselj je, tada vec u svojstvu predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS), izjavio: "Hrvate cemo klati zardjalim kasikama."


A kada je 1992. izbio i rat u Bosni, Seselj ce s pripadnicima vlastitih paravojnih snaga sudjelovati u etnickom ciscenju, i to uz napomenu: "Za svakog mrtvog Srbina treba ubiti po stotinu Muslimana."


U to vrijeme u Bosni su djelovale i Arkanove jedinice, poznatije kao Tigrovi. Te snage su bile cuvene po gvozdenoj disciplini, cistoci i obucenosti, dok su Seseljevi ljudi bili neuredni - nosili su brade i cesto se opijali. I jedni i drugi su, medjutim, i te kako bili skloni ubijanju i pljacki.


I Seselj i Arkan borili su se u Bosni na strani lokalnih Srba. Ali su ubrzo jedan drugome postali zestoki protivnici.


Na izborima koji su odrzani 1993., Milosevic je podrzao Arkana kao kandidata za predsjednika Srbije, ali samo da bi smanjio broj glasova koji su s krajnje desnice dolazili Seselju. Potonji je vec tada postao glavni Milosevicev rival.


Beograd se jednog jutra probudio i otkrio da je glavni gradski most sav oblijepljen plakatima sa Seseljevim likom. No, vec sljedeceg jutra plakati su bili uklonjeni ili poderani, a odmah potom i zamijenjeni plakatima na kojima se smijesio - Arkan.


I pored toga, iz rata je kao jaci izasao Seselj. Na izborima za predsjednistvo Jugoslavije, on je 1997. zauzeo drugo mjesto, odmah iza Milosevica.


Od trenutka osnivanja Tribunala, pronose se glasine da ce i Seselj - inace otac cetvoro djece - biti medju onima koji ce se naci na udaru tog suda.


Te su spekulacije dobile na tezini tek sa sudjenjem Milosevicu, na kojem su svjedoci optuzbe vec iznijeli podrobne dokaze o umijesanosti Seseljevih ljudi u zlocine pocinjene u Hrvatskoj.


Beogradski izvori tvrde da su tuzioci prvenstveno zaokupljeni pitanjem da li da Seselju pripisu odgovornost za ubojstvo dvadesetorice hrvatskih policajaca u Borovom Selu, 2. svibnja/maja 1991. U pitanju je jedan od dogadjaja koji su presudno pridonijeli rasplamsavanju hrvatskog rata.


Milanka Saponja-Hadzic redovna je suradnica IWPR-a iz Beograda.