Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

IZVJESTAJ IZ REGIJE: PRODUZEN ROK ZA MLADICEVU EKSTRADICIJU

Nakon sto je Srbija povela borbu protiv mafije i unaprijedila suradnju s Haskim tribunalom, Vasington je navodno pomjerio rok za Mladicevo izrucenje
By Milanka Saponja-Hadzic

Sjedinjene Drzave odustale su od svog ranijeg zahtjeva da Beograd - ukoliko zeli i dalje dobivati americku pomoc - mora do 15. lipnja/juna isporuciti Ratka Mladica, koji je osumnjicen za ratne zlocine. To su ovog tjedna saopcili predstavnici vlade u Beogradu.


Oni tvrde da je Vasington prestao insistirati na spomenutom zahtjevu zbog jer ni na koji nacin ne zeli ometati aktuelne napore Beograda u slamanju organiziranog kriminala, te isticu da su SAD uglavnom zadovoljne stupnjem ostvarene suradnje s Medjunarodnim tribunalom za ratne zlocine.


Nakon ozujskog/martovskog ubojstva srpskog premijera Zorana Djindjica, Beograd se ustremio na zlocinacke bande koje su prije toga dugo harale po Srbiji i Crnoj Gori. To je pak utrlo put mnogo intenzivnijoj suradnji s Hagom, uslijed cega Vasington ne zeli uciniti nista cime bi eventualno ugrozio spomenuta nastojanja.


"Amerikanci shvacaju da je izrucenje Mladica za vladu vrlo tesko jer mnogi Milosevicevi generali jos uvijek zauzimaju znacajna mjesta u vojnoj hijerarhiji, a oni niposto ne zele predati Mladica", rekao je proteklog tjedna za IWPR jedan funkcionar beogradskog Ministarstva inozemnih poslova.


Americki Stejt department nije odgovorio na molbu IWPR-a da potvrdi ovu informaciju.


Premda Mladic u Srbiji vise nije toliko popularna osoba, smatra se da bi njegovo hapsenje svakako moglo izazvati uznemirenost radikalnih nacionalista, ali i odredjenih visokih vojnih oficira.


Medjutim, nagovjestavajuci da Beograd ipak poduzima mjere koje ce u olaksati hapsenje ozloglasenog generala bosanskih Srba, srpski su duznosnici otpoceli reformu oruzanih snaga s ciljem da se uspostavi civilni nadzor nad citavim tim sektorom.


Ministar odbrane Srbije i Crne Gore Boris Tadic proteklog je mjeseca raspustio vojnu sluzbu sigurnosti, osujetivsi i pokusaj stvaranja nove sluzbe, te raskinuvsi veze koje su postojale s istim takvim organima u Republici Srpskoj.


Jedna od najznacajnijih mjera koje je Beograd poduzeo s ciljem popravljanja odnosa s Haskim tribunalom bilo je i to da je rasformirana vojna komisija za suradnju s Hagom. U tome naizgled ima ironije, ali je doticno tijelo - usprkos svom imenu - zapravo sluzilo za ometanje onoga sto je trebalo ohrabrivati.


"Ta komisija nije bila namijenjena samo prikupljanju informacija za Milosevicevu obranu, nego i sprijecavanju svih izrucenja osoba koja su pred Tribunalom osumnjicena za ratne zlocine", rekao je IWPR-u jedan vladin duznosnik.


Iako sama jos uvijek nije spremna krenuti u potragu za Mladicem, beogradska vlada ohrabruje osobe osumnjicene za ratne zlocine da se same predaju. Tako se polovinom travnja/aprila predao Miroslav Radic. Njega je Tribunal optuzio da je 1991. sudjelovao u masovnom pogubljenju vise od 200 Hrvata, izvrsenom nadomak Vukovara (istocna Hrvatska). Mada je javnost obavijestena da je rijec o dobrovoljnoj predaji, predsjednica Fonda za humanitarno pravo Natasa Kandic tvrdi da je policija zapravo uhapsila Radica.


U medjuvremenu, Beograd navodno vrsi pritisak i na Veselina Sljivancanina - bivseg visokog oficira jugoslavenske vojske - da se preda. On je pred istim sudom optuzen za isti masakr.


Predstavnici srpskih vlasti takodjer su izjavili kako su spremni isporuciti i ostale osumnjicene. Medju onima za koje policija pretpostavlja da su povezani s atentatom na Djindjica nasao se i sef zloglasne Miloseviceve tajne policije Jovica Stanisic, kao i bivsi zapovjednik podjednako zloglasnih Crvenih beretki, Frenki Simatovic. Rijec je o osobama za koje se vjerovalo da su ostale nedodirljive.


Premda ni Stanisic ni Simatovic za sada nisu javno optuzeni za ratne zlocine, Hag je potvrdio da se njih dvojica nalaze pod istragom, dok su srpski duznosnici saopcili kako se ocekuje da ce obojica u sljedeca tri tjedna biti prebacena u Tribunal.


U namjeri da poboljsa suradnju s Hagom, vlada planira poduzeti i niz mjera zahvaljujuci kojima ce potencijalnim svjedocima biti olaksano svjedocenje pred sudom za ratne zlocine. Sve donedavno ostaci Milosevicevog drzavnog aparata svakome su tko je zelio svjedociti mogli su prijetiti da ce biti optuzen za odavanje drzavnih tajni. "Od sada pa nadalje, nitko se vise nece moci skrivati iza obaveze cuvanja drzavne tajne", izjavio je za IWPR duznosnik Ministarstva inozemnih poslova.


Vladini duznosnici takodjer najavljuju kako planiraju poboljsati imidz koji Hag ima u Srbiji i Crnoj Gori. Pokojni premijer suradjivao doduse je s Tribunalom, ali je to cesto cinio tajno, susrecuci se s glavnom tuziteljicom Karlom del Ponte (Carla del Ponte) na amsterdamskom aerodromu u pauzi izmedju svojih posjeta evropskim prijestolnicama.


"I sama Karla del Ponte u Beogradu je boravila i tajno, i mi smo tada morali isprazniti citavu zgradu vlade kako nitko ne bi saznao da je ona tu i da raspravlja o izrucenju osoba za koje je zainteresirana", kaze vladin duznosnik.


Srpska javnost nedavno je bila sokirana kada je od americkog drzavnog tajnika Kolina Pauela (Colin Powell) saznala za sastanak koji je Del Ponteova odrzala sa srpskim ministrom unutrasnjih poslova Dusanom Mihajlovicem i ministrom inozemnih poslova Goranom Svilanovicem. O tom sastanku nisu postojale nikakve prethodne informacije.


U predstojecem razdoblju, cjelokupna komunikacija izmedju vlade i Tribunala za ratne zlocine bit ce - prema rijecima srpskih vlasti - otvorena i javna.


Milanka Saponja-Hadzic je suradnica IWPR-a iz Beograda.