Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

IZVJESTAJ IZ REGIJE: HRVATSKA: UNAPREDJENJE SURADNJE S HAGOM

Najnovije izrucenje, kao i pristanak na ustupanje povjerljivih dokumenata, govore o sve vecoj spremnosti Hrvatske na suradnju s Hagom
By Drago Hedl

Ilustrirajuci i na taj nacin odnedavno postojecu spremnost na suradnju s Tribunalom, hrvatski je sud 30. travnja/aprila odobrio ekstradiciju Ivice Rajica, koji je u Hagu osumnjicen za ratne zlocine.


Rajic (45) je bio zapovjednik policije bosanskih Hrvata, a optuzen je da je naredio napad na selo Stupni Do, u kojem je ubijeno najmanje 16 muslimanskih civila. Tribunal Rajicevo izrucenje zahtijeva jos od 1995., kada je protiv njega vec bila podnesena optuznica.


Odluka o Rajicevom prebacivanju u Hag stize nepuna dva tjedna nakon sto je hrvatska vlada Tribunalu odobrila pristup u takozvani Suskova arhiva, koji sadrzi vise tisuca stranica dokumenata sto ih je osobno potpisao bivsi ministar odbrane Gojko Susak.


Vladini su duznosnici oznaku povjerljivosti s tog arhiva skinuli 17. travnja/aprila, samo dan nakon sto je glavna tuziteljica Karla del Ponte (Carla Del Ponte), prilikom svoje posjete Zagrebu, zatrazila uvid u spomenutu dokumentaciju.


Susak je umro 1998., a sve vrijeme raspada Jugoslavije je bio nadlezan za hrvatske vojne snage. Rijec je o jednom od najblizih suradnika pokojnog hrvatskog predsjednika Franje Tudjmana.


U spomenutu arhivu Hag je zatrazio pristup jos polovinom 2000., ali je hrvatska vlada uporno odbijala ispuniti taj zahtev, tvrdeci da se radi o povjerljivim dokumentima cijim bi se objelodanjivanjem ugrozila nacionalnu sigurnost.


Hrvatska je vlada oduvijek insistirala na tome da je tokom prve polovine devedesetih vodjen obrambeni rat protiv srpske agresije. Medjutim, ocekuje se da ce doskora sporna arhiva pokazati da je Zagreb - u znatno vecoj mjeri no sto se tvrdilo - bio umijesan u rat koji je vodjen u Bosni i Hercegovini.


Od ostalih cesto ponavljanih navoda, za koje se takodjer ocekuje da ce sada biti potvrdjeni, posebno je vazan onaj po kojem je Zagreb financijski pomagao hrvatski entitet u Bosni - poznatiji kao Herceg-Bosna - s ciljem da on na kraju bude pripojen Hrvatskoj.


"Ti dokumenti ce pokazati kako je u Herceg-Bosnu iz Zagreba stiglo preko 20 milijardi kuna [oko 3 milijarde americkih dolara]", izjavio je bivsi ministar odbrane Jozo Rados, koji je tu duznost obavljao u razdoblju od 2000. do 2003.


Ocekuje se da ce uvidom u arhivu biti potvrdjeno da je Zagreb financijski podrzao napore sto ih je lider bosanskih Hrvata Mate Boban cinio u pravcu stvaranja paradrzave, koja je pak pocivala na institucijama kao sto su vojska bosanskih Hrvata - odnosno Hrvatsko vijece obrane (HVO) - te civilne sluzbe kao sto su mostarska bolnica, tamosnje sveuciliste, kao i televizijska stanica.


Ocekuje se i da ce na temelju dokumentacije biti potkrijepljene teze da je samoproglasenom drzavom bosanskih Hrvata harala korupcija. Prema nekim procjenama, najmanje jedna trecina od ukupne sume novca koja je iz Zagreba bila upucena u Herceg-Bosnu, zavrsila je u privatnim dzepovima Bobana i njegovih pajdasa. Osim toga, pokazat ce se i da su vojni sluzbenici u Herceg-Bosni bili placeni ne samo od strane HVO-a, nego i od strane Hrvatske Vojske (HV), kao i da su tamosnji politicari zapravo bili financirani iz vojnog budzeta.


Sva su ova otkrica kod mnogih u Hrvatskoj vec izazvala ogorcenje, pa i gnjev zbog cinjenice da je novac poreznih obveznika bio koriscen za financiranje Herceg-Bosne.


Hrvatski premijer Ivica Racan obecao je da ce Sabor obaviti istragu i za ovo ljeto najavio posebni izvjestaj posvecen Suskovoj arhivi.


Neki sumnjaju da je Racanov entuzijazam u pogledu utvrdjivanja sadrzine arhive motivirav vise politikom, nego zeljom da se konacno otkrije istina o ulozi koju je u stvaranju Herceg-Bosne imala Hrvatska. Zemlji inace - bilo potkraj ove, bilo pocetkom sljedece godine - predstoje parlamentarni izbori.


Jedan visoki funkcioner Racanove Socijaldemokratske partije (SDP) izjavio je kako bi premijer mogao pokusati iskoristiti arhivu u svrhu diskreditacije Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja se u vrijeme kada je vrsen opisani transfer novca nalazila na vlasti.


"Pokretanjem rasprave o tome gdje je otisao novac hrvatskih poreznih obveznika i sto je sve iz njega financirano, a pogotovo postavljanjem pitanja pronevjera i svih onih ilegalnih transakcija koje su cinjene, javnost bi se mogla okrenuti protiv HDZ-a, posto se sve to dogadjalo u vrijeme dok je on bio na vlasti", rekao je spomenuti zvanicnik IWPR-u.


"U Hrvatskoj se zivi vrlo tesko, vanjski dug zemlje iznosi cak 16 milijardi dolara, pa ljudi nece imati nikakvo razumijevanje za cinjenicu da je tri milijarde dolara njihovog novca bilo potroseno na opisani nacin."


Najavljujuci parlamentarnu raspravu o Suskovoj arhivi, Racan zapravo nagovjestava da bi dokazivanjem kako su njegovi politicki protivnici tokom rata protracili milijarde kuna mogao pokusati skrenuti paznju s veoma teske ekonomske situacije u zemlji.


Odluka hrvatskog suda, po kojoj ne postoje nikakve prepreke Rajicevom izrucenju, takodjer bi mogla biti od pomoci hrvatskom premijeru. Njome ce se ublaziti medjunarodni pritisak koji se na Zagreb vrsi zbog suradnje s Tribunalom, ali i osnaziti napori Hrvatske da u Evropsku Uniju udje do 2007.


Drago Hedl je suradnik IWPR-a iz Osijeka.