IZVJESTAJ IZ REGIJE: HRVATSKA: HAG SUMNJICI JOS TROJICU HRVATSKIH GENERALA
Hag zeli razgovarati s trojicom bivsih hrvatskih vojnih voda, cemu se oni
IZVJESTAJ IZ REGIJE: HRVATSKA: HAG SUMNJICI JOS TROJICU HRVATSKIH GENERALA
Hag zeli razgovarati s trojicom bivsih hrvatskih vojnih voda, cemu se oni
Pise: Drago Hedl iz Osijeka (TU No. 290, 18-22 novembar, 2002)
Iako se Hrvatska i dalje opire izrucenju Janka Bobetka - nekadasnjeg
nacelnika Glavnog stozera Hrvatske vojske (HV) - tuzioci Tribunala
zahtijevaju da pred haskim istraziteljima u Zagrebu svjedoce jos trojica
bivsih casnika: jedan nekada glavnozapovijedajuci, kao i dvojica
umirovljenih generala.
Za razliku od Bobetka, koji je optuzen za zlocine protiv covjecnosti
(pocinjene u Medackom dzepu 1993.), potonja se trojica jos uvijek ne
terete ni za sto.
Na saslusanje pred haskim istraziteljima u Zagrebu pozvani su admiral
Davor Domazet (kao umirovljeni nacelnik Glavnog stozera), te generali Ivan
Korade i Mladen Markac.
Domazetu je poziv stigao 5. studenoga/novembra, a drugoj dvojici deset
dana kasnije.
Sva trojica umijesana su u kontroverzne vojne operacije koje su, u
razdoblju od 1991. do 1995., vodjene u ratu kojima je Hrvatska nastojala
osloboditi svoja okupirana podrucja.
Domazet i Markac zapovijedali su jedinicama koje su sudjelovale u ofanzivi
na Medacki dzep, prilikom koje je ubijeno preko 100 srpskih civila.
Rijec je o istoj vojnoj operaciji zbog koje je protiv Bobetka, kao
glavnozapovijedajuceg hrvatskih snaga, u Hagu podignuta optuznica.
Korade je - kao zapovednik elitne Sedme gardijske brigade, poznatije pod
nazivom "Pume" - vjerojatno pozvan da bi odgovorio na pitanja koja se
odnose na operaciju Oluja. Bila je to ofanziva prilikom koje su, u
kolovozu/avgustu 1995., zauzeti grad Knin i citava regija Krajine, koja se
do tada nalazila pod srpskom kontrolom.
Haski istrazitelji jos uvijek nisu saopctili javnosti zbog cega je ovim
osobama upucen poziv.
Medjutim, za razliku od Bobetka, koji je izjavio da bi prije umro no sto
bi otisao u Hag, spomenuta trojica umirovljenih nagovijestili su da ce se
odazvati na razgovor s istražiteljima.
Paznja javnosti prije svega usmerena je na admirala Domazeta, nekadasnjeg
nacelnika Glavnog stozera koji se u rujnu/septembru 2000. nasao u grupi od
ukupno 12 visokih casnika, koji su po nalogu predsjednika Stjepana Mesica
umirovljene. Povod za umirovljenje bile su uplitanje u politicki zivot
zemlje.
Naime, spomenuta dvanaestorica potpisala su otvoreno pismo u kojem su se
negativno izrazila o politici hrvatskog predsednika i aktualne vlasti,
izabranih nakon smrti nacionaliste Franje Tudjmana (1999.).
"Ukoliko sam negdje pogrijesio, a osobno smatram da nisam, spreman sam bez
ikakvog oklijevanja izvrsiti svoju duznost", rekao je Domazet povodom
poziva i javno izjavio da je voljan suradjivati.
Cinjenica da je netko pozvan svedociti jos uvek ne znaci da ce protiv
njega biti podignuta i optuznica - u Hagu je do sada, uostalom, svjedocilo
vise tisuca ljudi. No, Domazet je vec rekao da ce prihvatiti ono sto ga
ceka, te da ce se, "ukoliko sudbina bude tako htjela", suociti i s
optuzbama za ratne zlocine.
Korade i Markac takodje su izjavili da ce se odazvati pozivu istrazitelja
haskog suda.
Admiral Davor Domazet stupio je u hrvatske oruzane snage kada su one i
osnovane - lipnja/juna 1991. Neposredno prije toga zavrsio je
jednogodisnju Ratnu skolu (za opcenarodnu obranu) Jugoslavenske narodne
armije (JNA) u Beogradu.
Postao je sef Obavjestajne uprave Oruzanih snaga Republike Hrvatske (RH),
da bi 1998. bio imenovan i za nacelnika Glavnog stozera HV-a.
Ocekuje se da ce haski istrazitelji od Domazeta zatraziti podatke o ulozi
koju je odigrao u operaciji Medacki dzep, izvedenoj u rujnu/septembru
1993., kada su tokom povlacenja hrvatske snage pocinile teske ratne
zlocine.
Preko stotinu civila srpske nacionalnosti tom je prilikom ubijeno, pri
cemu su neka od tih ubojstava pocinjena na zvjerski nacin.
Prema naredjenju optuzenog generala Janka Bobetka, Domazet je nadgledao
povlacenje hrvatskih jedinica, koje je prethodno bilo dogovoreno s trupama
Ujedinjenih naroda. Otuda je Domazet vjerovatno raspolagao informacijama o
onome sto se dogadjalo na terenu.
Haske istrazitelje ce, izvjesno je, narocito zanimati je li Domazet o
pocinjenim zlocinima izvijestio hrvatsko rukovodstvo, kao i je li
zahtijevao da se krivci za zlocine kazne. Ukoliko pak ne bude ponudio
nikakve dokaze, za spomenute masakre mogao bi biti optuzen zbog zapovjedne
odgovornosti.
General Markac u vrijeme operacije Medak obavljao je duznost zapovjednika
hrvatske Specijalne policije - formacije koja je inace u nadleznosti
ministarstva unutarnjih poslova, ali je u ratnim okolnostima direktno
potcinjena Glavnom stozeru HV-a.
Smatra se da jedinice Specijalne policije nisu ulazile u sam Medacki dzep,
ali da su stitile bokove brigadama ciji su pripadnici sudjelovali u
zlodjelima.
Ukoliko je to tocno, malo je verovatno da su specijalci na bilo koji nacin
odgovorni za zlocine, ali je moguce da su o svemu sto se desavalo ipak
bili obavijesteni.
Za razgovor s umirovljenim generalom Ivanom Koradom haski istrazitelji
zainteresirani su najverojatnije sto ih zanima njegova uloga u operaciji
Oluja, prilikom koje su Knin, u kolovozu/avgustu 1995., zauzele hrvatske
snage.
Pocevsi od 1991., Knin je bio preijestolnica samoproklamirane Republike
Srpske Krajine (RSK), odnosno one hrvatske oblasti koju su zauzeli srpski
separatisti.
Koradeova Sedma gardijska brigada bila je prva hrvatska jedinica koja je -
nakon munjevite dvodnevne ofanzive i zauzeca gotovo citave Krajine - usla
u Knin.
Isturene hrvatske jedinice tokom Oluje pocinile su zlocine nad Srbima:
zbog toga je Tribunal i podigao optuznicu protiv bivseg hrvatskog generala
Ante Gotovine, koji se od lipnja/juna 2001. nalazi u bjekstvu.
Haski istrazitelji ce s generalom Koradeom takodje mozda htjeti
razgovarati i o njegovom sudjelovanju u jos jednoj bici, onoj koja se u
Mrkonjic Gradu (Bosna i Hercegovina, BiH) odigrala neposredno nakon Oluje.
U jesen 1995., hrvatske su trupe zajedno sa snagama bosanskih Hrvata usle
u taj grad, istiskujuci iz njega srpske snage.
Kada su se pak, u proljece 1996. - a u skladu s Dejtonskim mirovnim
sporazumom, po kome je Mrkonjic Grad pripao entitetu bosanskih Srba
(Republika Srpska, RS) - hrvatske trupe povukle, bila je otkrivena masovna
grobnica u kojoj se nalazio 181 les.
Vlasti RS-a i haski istrazitelji pokrenuli su odvojene istrage; prema
njihovim nalazima, barem 106 zrtava bilo je ubijeno nakon sto su
zarobljene.
Poput admirala Domazeta, i generali Korade i Markac izjavili su da ce
suradjivati s haskim istraziteljima.
Cini se da je u Hrvatskoj nastupio svojevrstan preokret, buduci da dvojica
dosadasnjih haskih optuzenika - generali Gotovina i Bobetko - tvrde da ne
priznaju Haski Tribunal.
Nakon sto je protiv njega podignuta optuznica, Gotovina je pobjegao i jos
uvijek se skriva; Bobetko je odbio primiti optuznicu, tvrdeci da ona nije
podignuta protiv njega, nego protiv Hrvatske i njenog legitimnog rata.
Bobetkova optuznica u rujnu/septembru dovela je i do snaznih protesta
ekstremne desnice. Strahujuci od moguceg pada koalicione vlade, premijer
Ivica Racan odbio je izruciti osamdesettrogodisnjeg generala. Hrvatska je
uputila prigovor Zalbenom vijecu Medjunarodnog suda za ratne zlocine.
U tom se dokumentu, koji tek treba biti razmatran, navodi kako je
spomenuta optuznica protivna hrvatskom Ustavu, kao i da nije u skladu ni s
izvjesnim haskim odredbama. Funkcioneri Tribunala, medjutim, nesluzbeno
tvrde da doticne primjedbe nisu pravno zasnovane, uslijed cega ce
najvjerojatnije biti odbacene.
Racan je zatrazio da o svemu tome i hrvatski Ustavni sud izrekne svoj
stav. Somenuto tijelo donelo je odluku po kojoj je, uprkos tome sto je
napad na Medak bio legitiman, Haski Tribunal ipak nadlezan za podizanje
optuznice protiv Bobetka.
Drzavni funkcioneri nesluzbeno tvrde da je pristup Ustavnog suda ispravan,
ali i priznaju da strahuju od toga da ce sudjenja za ratne zlocine - na
koja bi trebalo da budu izvedene osobe koje imaju status nacionalnih
heroja - samo osnaziti vec postojece predrasude o Hagu.
Racanu ce veijest da su trojica nekadasnjih casnika ipak pristala na
saradnju sigurno predstavljati olaksanje, s obzirom da je njegova zemlja -
odbijajuci izruciti generala Bobetka Haskom Tribunalu - vec ozbiljno
dovela u pitanje svoje odnose s medjunarodnom zajednicom.
Drago Hedl je novinar splitskog tjednika Feral Tribune i redovni suradnik
IWPR-a.
