Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

IZVJESTAJ IZ REGIJE: BOSNA POTPISALA SPORAZUM O IMUNITETU

Pristanak Sarajeva na sporazum, po kojem se na Amerikance osumnjicene za ratne zlocine nece odnositi odredba o izrucenju MKS-u, izazvao je osudu medjunarodne javnosti
By Amra Kebo

Nakon visemjesecnog americkog pritiska, Bosna je gradjanima SAD-a pristala osigurati imunitet od izrucenja Medjunarodnom kaznenom sudu (MKS).


Sporazum su 16. svibnja/maja potpisali bosanski ministar pravosudja Slobodan Kovac i americki ambasador u Bosni Kliford Bond (Clifford Bond). Tako se Bosna obavezala da Medjunarodnom sudu u Hagu nece (bez prethodnog odobrenja Vasingtona) izrucivati americke gradjane.


Ocekuje se da ce bosanski parlament tokom ovog mjeseca ratificirati ovaj dokument. A tripartitno drzavno predsjednistvo u svemu tome vidi jos jedan primjer bosansko-americke suradnje.


"Potpisivanjem ovog sporazuma, Bosna i Hercegovina potvrdjuje da je americko prisustvo i dalje u njenom interesu", izjavio je Sulejman Tihic, muslimanski predstavnik u bosanskom predsjednistvu.


Medjutim, u Sarajevu je iznesen i veliki broj kritika na racun spomenutog sporazuma, za koji mnogi tvrde da je potpisan samo zbog toga sto je Vasington "ucijenio" sarajevske vlasti.


"U pitanju je u isti mah svjedocanstvo o slabosti bosanske vlade s jedne, i odsustvu principijelnosti i snazi vojne taktike americke vlade, s druge strane", izjavio je Srdjan Dizdarevic, predsjednik Helsinskog odbora za Bosnu.


Vasington tvrdi da MKS ne bi trebalo da bude nadlezan za gradjane SAD-a. U tom smislu se ukazuje na mogucnost da pojedine drzave zloupotrebe spomenutu instituciju i pred njom pokrenu niz postupaka protiv jedine preostale svjetske sile.


Otkako je u srpnju/julu 2002. najzad formiran MKS, Busova administracija vrsi pritisak na vlade-potpisnice sirom svieta da pristanu na bilateralne sporazume i obecaju da nijednog americkog gradjanina nece izruciti tom sudu. Bosna je Statut MKS-a inace potpisala 11. travnja/aprila 2002.


Pozivajuci se na Odluku o zastiti americkih vojnih oosba - tj. zakon koji dopusta cak i upotrebu vojne sile pri oslobadjanju osumnjicenih Amerikanaca i njihovih saveznika iz zatvora MKS-a - Vasington je svim zemljama koje nisu clanice NATO-a zaprijetio uskracivanjem vojne pomoci ukoliko odbiju potpisati sporazum o imunitetu.


Tako je Amerika zaprijetila i Bosni da ce joj - ukoliko ne potpise spomenuti sporazum do 1. srpnja/jula - suspendirati vojnu pomoc u vrijednosti oko 10 milijuna dolara. S druge strane, Amerikanci su Sarajevu obecali da ce, ukoliko sporazum bude potpisan, Bosna u sljedecih godinu dana ili 18 mjeseci vjerojatno postati punopravni clan NATO-vog Partnerstva za mir.


Neki lokalni politicari smatraju da Sarajevu nije preostalo nista drugo nego se povinovati svim zahtjevima, posto je Bosna veliki duznik Vasingtonu zbog njegovog doprinosa okoncanju rata i cinjenice da su SAD i nakon rata prednjacile u pruzanju pomoci ovoj zemlji.


"Sve sto cinimo moramo sagledavati u kontekstu agresije na Bosnu i Hercegovinu. A da nije bilo SAD-a, sve bi bilo drugacije", izjavila je Seada Palavric, potpredsjednica Stranke demokratske akcije (SDA).


Safet Halilovic, clan Stranke za Bosnu i Hercegovinu, ukazao je na cinjenicu da je Vasington odigrao glavnu ulogu u ocuvanju bosanske drzave i drustva: "Razumljivo je da onda americke trupe i treba da budu izuzete od krivicnog gonjenja", dodao je on.


Sporazum je, medjutim, izazvao i gnjev mnogih Bosanaca, kao i osudu brojnih medjunarodnih organizacija za zastitu ljudskih prava.


Amnesty International zatrazio je od bosanskog parlamenta da ne ratificira sporazum, uz sljedece obrazlozenje: "Takvi sporazumi su protuzakoniti, jer su u neskladu s duznoscu Bosne i Hercegovine da suradjuje s MKS-om, kao i obavezom svih drzava da osobe koje su odgovorna za te [najteze] zlocine izvedu pred lice pravde."


U nastavku saopcenja tvrdi se da potpisivanje sporazuma o imunitetu sa SAD-om proturjeci i stavu koji je u odnosu na Medjunarodni sud zauzela Evropska Unija.


Tokom posjete Bosni, neposredno uoci potpisivanja sporazuma, zamjenik americkog tajnika za obranu Pol Volfovic (Paul Wolfowitz) demantirao je tezu da Vasington zahtjeva imunitet za svoje gradjane u slucaju da oni pocine ratne zlocine, napominjuci da administracija zapravo trazi da se osumnjicenima u tom slucaju sudi pred americkim sudovima.


Nakon sto je Bosna objavila da pristaje na sporazum, ambasador Bond je u otvorenom pismu pokusao obrazloziti americki stav.


On tvrdi da su SAD odlucne u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma i svom nastojanju da pomognu Bosni da stupi u Partnerstvo za mir, ali i dodaje: "Nama je neophodna pomoc Bosne i Hercegovine."


Ukoliko Bosna ne potpise, ili odbije da ratifikaciju sporazuma o imunitetu, Bond tvrdi da ce vojna pomoc i ostali programi koji su od zivotne vaznosti za pripreme Sarajeva da udje u Partnerstvo za mir, biti obustavljene.


Aludirajuci na kritike po kojima je americki zahtjev da Bosna potpise sporazum o izuzecu americkih gradjana od jurisdikcije MKS-a licemjeran iz perspektive cinjenice da se u isto vrijeme od Sarajeva zahtijeva da osobe osumnjicena za ratne zlocine izruci Haskom tribunalu, Bond je naglasio da izmedju spomenute dvije institucije postoje odredjene razlike.


On je istakao da je za rad Tribunala za bivsu Jugoslaviju nadlezano Vijece sigurnosti UN-a, dok - na drugoj strani - nikakvo slicno tijelo ne nadgleda MKS. Bond je takodjer skrenuo paznju i na okolnost da je vec 35 drzava s Vasingtonom potpisalo slicne sporazume o imunitetu. Pa ipak, njegovi komentari nisu utisali glasove onih koji se svemu tome protive.


"Nije trebalo da potpisemo sporazum", izjavio je Ivo Komsic, potpredsjednik Socijaldemokratske unije. "Ukoliko se zalazemo za jednakost, onda taj princip treba primjenjivati uvijek i svuda."


Dizdarevic se u ime Helsinskog odbora saglasio s ovakvim pristupom. On je potpisivanje sporazuma nazvao "ponizavajucim", rekavsi da strahuje kako ce njegovom ratifikacijom Bosna mozda ugroziti svoje buduce clanstvo u Evropskoj Uniji. "Sizofreno ponasanje i naizmenicno ulagivanje Americi i Evropi naprosto nemaju smisla", rekao je on.


Amra Kebo je novinarka sarajevskog dnevnog lista Oslobodjenje.