IZVESTAJ IZ REGIONA: SRPSKI OPTUZENICI CE SE PREDATI

Jugoslovenske vlasti uspele da ubede neke od optuzenika da se dobrovoljno predaju tribunalu i tako smanje opasnost od domacih protesta.

IZVESTAJ IZ REGIONA: SRPSKI OPTUZENICI CE SE PREDATI

Jugoslovenske vlasti uspele da ubede neke od optuzenika da se dobrovoljno predaju tribunalu i tako smanje opasnost od domacih protesta.

Tuesday, 22 February, 2005

Beogradske vlasti potvrdile su da je izvestan broj osumnjicenih za ratne zlocine pristao da se dobrovoljno preda, i to nakon sto im je otvoreno sugerisano da ce u Hagu imati povlascen tretman.


U utorak je savezno Ministarstvo pravde obelodanilo da je sestoro optuzenih, ukljucujuci i nekolicinu bivsih oficira jugoslovenske vojske, spremno da se dobrovoljno preda. Izvori IWPR nagovestavaju da je pomenuta spremnost posledica toga sto su vlasti obecale da ce se zaloziti za njihovo pustanje na slobodu pre pocetka samih sudskih procesa.


Poslednjih nekoliko dana, beogradski zvanicnici - koji nerado hapse i isporucuju osumnjicene, s obzirom da se to pokazalo kao veoma nepopularno - vredno su radili na tome da ih ubede da se predaju Haskom tribunalu.


U Srbiji je stepen podrske tribunalu veoma nizak - a bice i jos nizi, posle proslonedeljnog samoubistva jednog od optuzenih. Nakon sto je parlament usvojio zakon o saradnji s medjunarodnim sudom, bivsi ministar unutrasnjih poslova Vlajko Stojiljkovic je pocinio samoubistvo.


Pomocnik saveznog ministra pravde, Nebojsa Sarkic, u ponedeljak je izjavio da je "u drzavnom interesu" da osumnjiceni u Hag odu dobrovoljno, kako bi se izbegle moguce tenzije. Ministarstvo im je dalo rok do ponedeljka da to ucine, a onda je i taj rok bio produzen do ponedeljka u ponoc.


Rok je usledio nakon sto je polovinom aprila u saveznoj skupstini usvojen zakon o saradnji s tribunalom. U pitanju je plod dugo ocekivanog kompromisa, koji je najzad postignut izmedju srpskog premijera Zorana Djindjica i jugoslovenskog predsednika Vojislava Kostunice.


Kostunica se doskora suprotstavljao saradnji s tribunalom, pa je i vecina optuzenih u njemu videla nekoga ko ce ih zastiti od Haga. Ali nakon sto je zakon proteklog juna, a zatim i maja meseca ove godine bio blokiran, SAD su obustavile svoju pomoc u iznosu od 115 miliona dolara, i uslovile je saradnjom s tribunalom.


Vasington je, pored toga, zapretio i da ce odustati od daljeg pruzanja podrske Srbiji u medjunarodnim finansijskim institucijama, sto znaci da bi njeni gubici mogli iznositi i vise milijardi dolara.


Americki rok za ekstradiciju istekao je 31. marta, u trenutku najzescih prepirki izmedju Djindjica i Kostunice. Ali je nastavak pritiska doveo do toga da svega nekoliko dana kasnije bude usvojen zakon o saradnji. Tada je i optuzenima postalo jasno da vise ne mogu racunati na politicku zastitu.


Zakon je ovlastio savezno Ministarstvo pravde da prosledi optuznice okruznom sudu u Beogradu, koji je duzan da naloge za hapsenje uputi policiji. A potom ce optuzenici biti poslati u Hag.


Beograd je o dobrovoljnoj predaji pregovarao sa 10 od ukupno 23 jugoslovenska ili srpska optuzenika za kojima traga Hag. Izvor IWPR iz savezne vlade tvrdi da su vlasti i sa zvanicnicima tribunala vodile tajne razgovore o tome kakav ce tretman osumnjicena lica imati u Holandiji.


Nas izvor je izjavio da je vise od 10 optuzenika spremno da trenutno ode u Hag, ukoliko bi im bilo dozvoljeno da se odande vrate i budu na slobodi sve dok njihovi slucajevi ne stignu pred sud. Beogradom su se vec pronele spekulacije o tome da je takav dogovor uveliko postignut. Medjutim, portparol tribunala Dzim Lendejl je to porekao, objasnivsi da radi privremenog pustanja na slobodu svaki optuzeni mora podneti molbu sudiji tribunala.


Tim nedoumicama, koje ocito postoje, moze se objasniti i cinjenica da su se vladini pregovori s optuzenicima nastavili i po isteku datog roka.


Savezno ministarstvo je u utorak objavilo spisak imena onih lica za koja se ocekuje da ce se uskoro predati Hagu. To su: Dragoljub Ojdanic, bivsi nacelnik generalstaba Vojske Jugoslavije (VJ), optuzen za zlocine na Kosovu; Milan Martic, bivsi lider hrvatskih Srba, optuzen za granatiranje Zagreba; Mile Mrksic, bivsi general Jugoslovenske Narodne Armije (JNA), optuzen za zlocine u Vukovaru; Nikola Sainovic, bivsi potpredsednik savezne vlade, optuzen za zlocine na Kosovu; Vladimir Kovacevic, komandant JNA optuzen za zlocine u Dubrovniku; i Momcilo Gruban, optuzen za zlocine pocinjene nad Bosnjacima u okolini Prijedora (severozapadna Bosna).


Do juce su samo dvojica njih - Ojdanic i Gruban - potvrdili da su spremni da se dobrovoljno predaju. Ojdanic je u ponedeljak za Radio Uzice rekao da ce u Hagu dokazati svoju nevinost. "Ne smatram to predajom", konstatovao je on. "Ja postujem zakon . . . kako bih odbranio cast svoje armije, svog naroda i svoje otadzbine." Ocekuje se da ce on za Hag odleteti vec 25. aprila.


Martic je posredstvom svog advokata nagovestio da ce se i on predati pre isteka roka, ali i da ce zahtevati dodatno vreme kako bi "pripremio svoju odbranu i potom u Hag otisao za nekih 15 ili 20 dana".


Sarkic je upozorio i na to da bi optuznice protiv onih koji su odbili da se predaju okruznom sudu mogle biti prosledjene vec u utorak uvece. Ali tesko da ce to uznemiriti jednog od dvojice najtrazenihjih haskih optuzenika - generala Ratka Mladica, bivseg komandanta vojske bosanskih Srba, koji je pored ostalog optuzen i za masovno pogubljenje Muslimana u Srebrenici (istocna Bosna).


Tokom svoje proslonedeljne posete Beogradu, glavni tuzilac Haskog tribunala, Karla del Ponte, zahtevala je Mladicevu ekstradiciju, ali joj je savezno ministarstvo pravde odgovorilo da ne poseduje nikakve informacije o tome gde se on nalazi. Neki analiticari smatraju da bi Mladica vlasti mogle uhapsiti ukoliko bi za to postojala volja, ali da se one ne usudjuju da to ucine, buduci da bi time izazvale gnev brojnih Srba koji tog optuzenika dozivljavaju kao nacionalnog heroja.


Zeljko Cvijanovic je glavni urednik beogradskog nedeljnika Blicnews.


Frontline Updates
Support local journalists