IZVESTAJ IZ REGIONA: RENDALOVO SVEDOCENJE JOS UVEK SPORNO

Odbijanje americkog novinara da se pojavi u Hagu rasplamsalo je diskusiju

IZVESTAJ IZ REGIONA: RENDALOVO SVEDOCENJE JOS UVEK SPORNO

Odbijanje americkog novinara da se pojavi u Hagu rasplamsalo je diskusiju

Saturday, 30 April, 2005
IWPR

IWPR

Institute for War & Peace Reporting

Pise: Amra Kebo iz Sarajeva (TU 280, 9-13 septembar 2002)


Dok mnoge kolege americkog novinara Dzonatan Rendala podrazavaju njegovo


odbijanje da svedoci pred haskim sudom, nezavisni novinari iz citave bivse


Jugoslavije kritikuju ovakav stav. Brojni predstavnici lokalnih nezavisnih


medija tvrde da imaju duznost izneti dokaze o zlodelima kojima su


prisustvovali, a po ovom pitanju slazu se i Srbi, i Hrvati, i Muslimani.


Rendal je u maju odbio zahtev da se pojavi pred tribunalom i svedoci na


sudjenju Radoslavu Brdjaninu i Momiru Talicu, koji su optuzeni za genocid


pocinjen u severozapadnoj Bosni. Tuzilastvo je pogotovo bilo


zainteresovano za Rendalov intervju s Brdjaninom, odrzanom 1993. godine u


Banja Luci.


Rendal je svojevremeno sa zadovoljstvom dao izjavu predstavnicima


tribunala, da bi se sada - kao na vlastite razloge da ne ode u Hag -


pozivao na slobodu stampe i poverljivost novinarskih izvora. Njegov iskaz


je medjutim odbacen kao "neosnovan", nakon cega je americki novinar podneo


i zalbu, koja bi trebalo da bude razmotrena krajem meseca.


Predstavnici brojnih medijskih grupacija i novinarskih udruzenja iz


Sjedinjenih Drzava saglasili su se s Rendalovim stavom. Americki tim


advokata, koji sebe nazivaju Prijateljima tribunala, zatrazio je od


Haga - uz podrsku 30 pomenutih asocijacija - da povuce svoj zahtev da se


novinar pojavi na sudu.


S druge strane, mnogi lokalni izvestaci iz proteklih balkanskih ratova


smatraju da je Rendalova odluka neobjasnjiva. "Odbijanje da se jos jednom


isprica prica je, po mom misljenju, nelogicno", izjavio je Sejo Omeragic,


nekadasnji ratni izvestac sarajevskog dnevnog lista Slobodna Bosna i


sadasnji glavni urednik nedeljnika Ljiljan. "Novinarstvo je profesija koja


nastoji da otkrije istinu i svaki je izvestac . . . u sustini svedok."


Omeragic - koji je i sam u nekoliko navrata saradjivao s istraziteljima


tribunala - zastupa tezu koja i inace preovladava u Bosni: da pravi razlog


americkog odbijanja da se svedoci nije profesionalne, nego politicke


prirode. Omeragic i njegove kolege strahuju da je pristup americkih medija


zapravo motivisan Vasingtonovim suprotstavljanjem Medjunarodnom krivicnom


sudu i odlucnoscu u sprecavanju da se bilo kom americkom drzavljaninu sudi


za ratne zlocine.


Novinari s Balkana su ugalvnom saglasni s Rendalom kada je rec o vaznosti


zastite izvora. Igor Gajic, glavni urednik banjaluckog izdanja nedeljnika


Reporter, izjavljuje da se "od njih zivi". A Neven Santic, iz hrvatskog


glasila Novi List, tvrdi: "Ukoliko novinar obavi bilo kakav A?nezvanicanA?


razgovor, onda on ili ona treba da se ponasa poput lekara ili svestenika -


i da sacuva tajnu."


I oni, medjutim, smatraju da - u slucajevima kada su novinari bili svedoci


ratnih zlocina - ipak postoji moralna i profesionalna obaveza da se


svedoci.


Izvesni balkanski i brojni strani novinari strahuju od toga da bi ih


gospodari rata i kriminalci - ako samo pomisle da ce oni ubuduce


eventualno svedociti protiv njih - mogli napasti; nasuprot tome, vecina


lokalnih urednika i izvestaca u izjavama za IWPR tvrdi da se odbijanje


iznosenja dokaza nikako ne moze opravdati, s obzirom da su dopisnici s


razlicitih bojista umnogome vec doprineli raskrinkavanju koncentracionih


logora, etnickog ciscenja i masovnih grobnica.


U svom clanku objavljenom u sarajevskim Danima, izvestac Emir Suljagic


iznosi uverenje da bi, ako novinari budu oslobodjeni obaveze da svedoce,


optuzenici bili u prednosti nad tuzilastvom.


Glavni urednik pomenutog nedeljnika, Vildana Selimbegovic, slaze se s


Markom Markovicem - glavnim urednikom Dnevnog lista da je profesionalna


duznost novinara da svedoce o onome sto su videli. A Zenun Celaj, zamenik


glavnog urednika kosovskog dnevnog lista Zeri, dodaje da se to narocito


odnosi na slucajeve zlocina protiv covecnosti i krsenja medjunarodnog


prava.


Mnogi istakniti balkanski reporteri - pogotovo u Bosni i Hercegovini i na


Kosovu - vec su bili u prilici da saradjuju s istraziteljima. Senad Avdic,


glavni urednik Slobodne Bosne, izjavio je za IWPR da je vise puta davao


izjave kancelariji tribunala u Sarajevu. U jednom od tih slucajeva radilo


se o zlocinima koji su pocinjeni u srednjebosanskim selima Grabovica i


Ahmici.


Avdic je dodao i da se, onda kada su mu haski istrazitelji uputili poziv


da pojasni neke od svojih izvestaja, ni za trenutak nije pokolebao.


"Moralna je i profesionalna duznost izvestaca da rasvetle dogadjaje".


Tribunal je nekoliko puta zamolio da mu se predoce podaci koji su


objavljeni u Slobodnoj Bosni, a Avdic je "rado udovoljio njihovim


zahtevima i poslao im sve sto su zatrazili".


Amra Kebo je urednik bosanskog dnevnog lista Oslobodjenje. U pisanju


izvestaja ucestvovali su i Daniel Sunter iz Beograda, Nehat Islami iz


Pristine i Dragutin Hedl iz Hrvatske.


Frontline Updates
Support local journalists