Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Izvestaj iz Regiona: Bivsi Optuzenici u Borbi za Odstetu

Nekolicina nekadasnjih optuzenika, kojima su u medjuvremenu izrecene oslobadjajuce presude, trazi odstetu od tribunala.
By IWPR ICTY

Zejnil Delalic i braca Kupreskic su - samim okoncanjem sudskih procesa koji su protiv njih vodjeni u Hagu zbog ratnih zlocina - uspjeli skinuli ljagu sa svojih imena, medjutim tek im predstoji teska borba za odgovarajucu nadoknadu.

Od trenutka kada je Savjet bezbijednosti Ujedinjenih nacija osnovao Haski tribunal, Statut te institucije nije sadrzavao odredbe o obestecenju lica koja su greskom optuzena za pocinjene zlocine. Premda je Hag jos u septembru 2000. godine apelovao na UN da ponovo razmotre ovo pitanje, do danas nisu izvrsene nikakve izmjene Statuta. Sve to pak ima ozbiljne posljedice po jedan broj oslobodjenih optuzenika.

Delalic je - kao bosnjacki komandant, koji je optuzen za zlocine pocinjene u zatvorskom logoru Celebici - u haskom pritvoru boravio od marta 1996. do novembra 1998. U postupku vodjenom protiv njega nije se moglo dokazati da je ista znao o zlocinima koji su pocinjeni u logoru.

Posto je oslobodjen od tuzbi, Delalic je podnio zalbu tribunalu i Savjetu bezbijednosti UN, zatrazivsi pri tom i nadoknadu od 255,000 eura za troskove sudjenja i pretrpljenu bol. Kao poslovni covjek i vlasnik izvjesnog broja gradjevinskih preduzeca u Becu, on takodje smatra da ima pravo na nadoknadu jednog dijela pretpostavljenog prihoda koji bi svakako ostvario u pomenutom periodu.

UN medjutim nisu poslale nikakav odgovor, dok tribunal nije ni mogao razmotriti pomenuti zahtjev, buduci da za tako nesto nije nadlezan. Tribunal je Delalicu - po rijecima haskog zvanicnika Kristijana Rodea - mozda i mogao nadoknaditi troskove odbrane, ali sada ni to nije moguce, s obzirom da on, na samom pocetku svog sudjenja, nije podnio zahtjev za pravnu pomoc.

U situacijama kada tribunal pruza pravnu pomoc, njegovo administrativno odjeljenje - poznatije kao Sekretarijat - ispituje svaku pojedinost i obracunava sumu koja zavisi od finansijske situacije samog optuzenog i slozenosti njegovog slucaja. Rode kaze da je Delalic novac zatrazio retroaktivno (nakon sto je oslobodjen) i podvlaci da to inace nije dozvoljeno.

Delalic, koji danas obavlja funkciju zamjenika ministra pravde u Hercegovacko - Neretvanskom kantonu, obecava da ce nastaviti s pritiskom na tribunal. "Istrajacu u svom zahtjevu da ostvarim pravdu", izjavio je za IWPR.

Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreskic - koji su bili optuzeni za jedno od najtezih ratnih zlodjela, ali su im presude nakon ulozene zalbe oborene - primali su pravnu pomoc koju je prethodno odobrio sam tribunal. Vlatko je za IWPR izjavio da oni sada namjeravaju unajmiti dvojicu britanskih advokata kako bi poveli parnicu za nadoknadu stete. "Tesko je govoriti o tacnim brojkama, ali nam je, u svakom slucaju, nanijeta i materijalna i nematerijalna steta", rekao je on.

Kupreskici su bili optuzeni za masakr nad oko 100 muslimanskih civila u selu Ahmici, usljed cega su u haskom zatvoru proveli period od 1995. do 1999. godine. Zalbeno vijece ih je oslobodilo nakon sto se pokazalo da su neki od svjedoka na sudu bili "nepouzdani". "Sto se mene licno tice, cetiri godine mog zivota su propale. Moja porodica, moja majka i moj posao su unisteni. Mislim da je svota od 10 miliona americkih dolara nekakav minimum koji bi mi mogao nadoknaditi sve te gubitke", rekao je Vlatko.

Zagrebacki advokat Jadranka Sokolovic-Glumac nedavno je konstatovala kako nema nikakve svrhe zahtijevati nadoknadu sve dok Savjet bezbijednosti ne unese izmjene u prvobitni Statut tribunala, a isti taj stav zastupa i Rode. Portparol Sekretarijata Dzim Lendejl je za IWPR izjavio da se o problemu odstete i te kako razmislja. "Sudije brine cinjenica da takva odredba ne postoji u Statutu. Tribunal je zamolio Savjet bezbijednosti da razmotri to pitanje, kako bi onima koji su krivo optuzeni bilo omoguceno da zatraze odstetu", rekao je on.

Izvori bliski tribunalu tvrde da je odluka o ovom pitanju odlozena zbog toga sto bi takva promjena postojecih pravila zahtijevala i utvrdjivanje odgovarajuce procedure, kao i stvaranje fonda koji bi se koristio u te svrhe - cime bi se otvorilo i tesko pitanje iz kojih sredstava bi taj novac uopste bio obezbijedjen.

U stvari, mnogi vjeruju da je novac zapravo glavni razlog zbog kojeg Savjet bezbijednosti UN oteze s donosenjem bilo kakve odluke. S obzirom da se planira okoncanje rada tribunala do 2007. ili 2008, nije racionalno ocekivati da ce UN donijeti nova pravila koja bi iziskivala dodatne troskove.

Cak i da za bracu Kupreskic i Delalica sve krene po dobru, pa se tako ukaze i mogucnost dobijanja nadoknade, sama odsteta ce biti isplacena jedino u slucaju da se pokaze kako se sud "tesko ogrijesio o pravdu". Pri tom nijedna suma nece biti isplacena automatski, nego ce biti procijenjena u dodatnim istragama o tome koliko je patnji tribunal nanio svakom od optuzenika.

Ekrem Tinjak je novinar magazina Start iz Bosne i Hercegovine. Mirna Jancic je pomocni urednik IWPR.