IZVESTAJ IZ REGIONA

Uticajni svestenici Katolicke crkve u Hrvatskoj i dalje su medju najzescim protivnicima saradnje sa Tribunalom za ratne zlocine u Hagu.

IZVESTAJ IZ REGIONA

Uticajni svestenici Katolicke crkve u Hrvatskoj i dalje su medju najzescim protivnicima saradnje sa Tribunalom za ratne zlocine u Hagu.

Hrvatska: Verski ekstremisti osudjuju Hag


Odnosi izmedju Katolicke crkve i Vlade Hrvatske dostigli su tokom ovog meseca svoju najnizu tacku, i to usled najnovijeg upada crkvenih dostojanstvenika u politicku arenu.


Pocetkom novembra, Konferencija katolickih biskupa izdala je proglas kojim se osudjuje "socijalna situacija" u zemlji. Rec je o jasnom i ostrom napadu na petoclanu koalicionu vladu Ivice Racana.


Vlada je odbacila sve kritike biskupa, tvrdeci da one samo ponavljaju tvrdnje radikalnih nacionalistickih grupa. Premda proglas nije u neposrednoj vezi sa Haskim tribunalom, vlada je zauzela stanoviste po kome je napad crkve delimicno izazvan politikom saradnje koju administracija praktikuje u odnosima sa Tribunalom.


Prethodno su tokom ove godine izvesni katolicki biskupi izrazili nedvosmislenu podrsku onima koji su nastojali da sprece izrucenje generala Ante Gotovine, za kojim Tribunal za ratne zlocine u Hagu traga zbog njegovog navodnog ucesca u zlocinima koji su 1995. godine izvrseni nakon operacije "Oluja".


Tokom masovnih javnih protesta protiv Gotovininog izrucenja, Komisija za pravdu i mir Biskupske konferencije otvoreno je optuzila vlasti da povladjuju "trecerazrednim cinovnicima" - sto se ocigledno odnosilo na zvanicnike Haga - te da izazivaju "raskol unutar hrvatskog nacionalnog bica".


Komisija je konstatovala da su podele direktna posledica vladinog pristupa takozvanom Domovinskom ratu - drugim recima, njene spremnosti da junake tog rata izruci stranom sudu.


Biskup Juraj Jezerinac, zaduzen za saradnju crkve sa hrvatskom vojskom, pojavljivao se i na promocijama knjige Nenada Ivankovica u kojoj se glorifikuje general Gotovina. On je, takodje, posetio generala Mirka Norca - koji se trenutno nalazi u zatvoru u Rijeci, gde ceka sudjenje pred Tribunalom za navodne zlocine pocinjene nad srpskim civilima u Gospicu 1991. godine.


Splitski nadbiskup Marin Barisic javno se solidarisao sa Norcem time sto je posetio njegovu porodicu.


Najotvoreniji od svih bio je, medjutim, gospicki biskup Mile Bogovic. "Oni koji napadaju bivseg predsednika (Franjo Tudjman), generale i hrvatske branitelje, uklanjaju sve one stubove na kojima pociva hrvatska drzava. Vlasti treba da budu oprezne, da ne bi zatekle svoje fotelje kako vise u zraku!", uzviknuo je on pred novinarima, neposredno po hapsenju Norca.


Otac Ante Bakovic izjavio je da drzava vecu stetu trpi zbog izrucivanja optuzenih, nego sto bi trpela zbog sankcija UN kojima joj se pretilo ukoliko ne bude saradjivala s Tribunalom. "Sta to mozemo izgubiti ukoliko nam uvedu sankcije? Nista. Sta su izgubili Srbi, Kina i Irak? Nista, a ziveli su slobodno, lepo i prosperiraju", zakljucio je otac Bakovic u tekstu za svoj dnevni list "Narod", 1999. godine.


U svom beskompromisnom suprotstavljanju saradnji s Tribunalom crkva, ipak, nije jedinstvena.


Ovog leta je Josip Bozanic, zagrebacki nadbiskup i predsedavajuci Biskupske konferencije, u razgovoru sa hrvatskim ministrom spoljnih poslova Toninom Piculom izjavio da razume odluke koje je vlada donela u vezi s Tribunalom. Ali, ni nadbiskupov uticaj nije dovoljno jak da bi radikalniji medju njegovim kolegama bili ucutkani.


I nize svestenstvo se otvoreno suprotstavlja cvrstim stavovima radikalnih biskupa.


Poznati teolog i svestenik iz Splita, otac Ivan Grubisic, ovog meseca je za dnevnik "Jutarnji list" izjavio: "Crkva bi trebalo da bude poslednja institucija koja dovodi u pitanje ustavni zakon o saradnji s Haskim tribunalom i druge medjunarodne obaveze hrvatske drzave. Crkva treba da postuje autonomiju politicke zajednice i njenih institucija, a ne da im drzi pridike na snishodljiv nacin".


Ovakvi glasovi su, medjutim, retki i precesto zagluseni bukom protivnika saradnje. Najuticajniji segmenti Katolicke crkve u Hrvatskoj jos uvek zastupaju nacionalisticku politiku koja je obelezila Tudjmanov period.


Crkva je bila obavestavana o zlocinima koje su u ratu pocinili Hrvati. Ivan Zvonimir Cicak, jedan od najvecih hrvatskih boraca za ljudska prava i svojevremeno predsednik hrvatskog Helsinskog odbora, licno je upozorio kardinala Franju Kuharica (vodeceg predstavnika crkve za vreme rata) na ubistva i spaljivanja kuca koja je hrvatska vojska pocinila nakon operacije "Oluja" u avgustu 1995.


U izjavi hrvatskog Helsinskog komiteta koja je ubrzo potom sacinjena, Cicak je tvrdio da niko iz crkvenog vrha nije izricito osudio ta nedela.


Crkva se nikada nije distancirala od ustaskih fasistickih zlocina iz Drugog svetskog rata. Svake godine svestenik Vjekoslav Lasic - na specijalnoj misi koja se odrzava na dan poglavnikove smrti - proslavlja zivot ustaskog vodje Anta Pavelica i njegovu ulogu u stvaranju marionetske Nezavisne drzave Hrvatske (1941-1945.).


S obzirom na uticaj koji crkva i dalje poseduje, ovakvo njeno ponasanje predstavlja ozbiljnu prepreku vladi u njenim nastojanjima da se Tudjmanovo nasledje preispita uprkos tome sto mnogi odbijaju da se suoce s ratnim zlocinima. Tokom citavih deset godina, tadasnji predsednik i njegova vlada poricali su da je uopste bilo zlocina, propustali da kazne one koji su za njih odgovorni i odbacivali medjunarodne apele da se krivci privedu pravdi.


Posledica takve politike je bilo i to da se Hrvatska nalazila u skoro potpunoj medjunarodnoj izolaciji sve dok, januara 2000, Hrvatska demokratska zajednica (koju je osnovao Franjo Tudjman) nije izgubila vlast i dok vladu nije osnovala koalicija levog centra spremna da se suoci sa svojim medjunarodnim obavezama.


Dragutin Hedl je urednik projekta IWPR u Hrvatskoj i novinar magazina "Feral Tribune".


Frontline Updates
Support local journalists