Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

IZVESTAJ IZ REGIJE: ULOGA SRBA U RATU JOS UVIJEK JE TABU-TEMA

U Beogradu je rasformirano tijelo osnovano s ciljem da se Srbija suoci s vlastitom ulogom u ratu
By IWPR ICTY

Beogradska Komisija za istinu i pomirenje je ovog mjeseca rasformirana - a da pred njom zapravo nitko nije ni saslusan.


Prazne stranice njenog internet-sajta predstavljaju sve sto je ovaj drzavni forum u stanju pokazati. To je ujedno i svjedocanstvo da za dvije godine nije uspio uhvatiti u kostac s misijom koja mu je povjerena.


U skladu s postignutim dogovorima, koji su uslijedili nakon formiranja nove drzavne zajednice Srbije i Crne Gore, to tijelo, koje postoji od 2001., sada je rasformirano, pri cemu nije sacinjen nikakav plan kada bi ono eventualno ponovo pocelo raditi.


Komisija je osnovana neposredno po padu Slobodana Milosevica i trebalo je da ima onu ulogu koju je slicna komisija odigrala u Juznoj Africi nakon ukidanja aparthejda.


Takvo tijelo funkcionia po jednostavnom principu: bivsim protagonistima - svejedno je li rijec o vodjama, policajcima, muciteljima ili gerilcima - jamci imunitet ukoliko javnosti podnesu potpuni izvjestaj o vlastitim aktivnostima.


To je, u slucaju Juzne Afrike, dovelo do znacajnih i detaljnih saznanja o onome sto su cinile bivse vlasti bijelaca, kao i o nacinima na koji su im se pojedinci suprotstavljali.


U slucaju Srbije, pak, vec je i samo stvaranje ovakve komisije izazvalo nagadjanja o mracnijim ciljevima. Spominjana su u tom smislu nastojanja da se smanji potreba za Haskim tribunalom, na cijem se popisu trazenih osoba nalaze uglavnom Srbi.


"Komisija je osnovana s ciljem da se odvrati paznja od suradnje s Hagom", tvrdi Natasa Kandic, direktorica Fonda za humanitarno pravo i jedna od vodecih boraca za zastitu ljudskih prava.


"Suradnja s Tribunalom postala je jedna od najozbiljnijih i najvaznijih obaveza ove drzave, dok je Komisija ispoljila samo pristranost i predrasude."


Neki promatraci smatraju da se Komisija od samog pocetka suocila s problemom da u Srbiji ipak mnogi odbijaju priznati sve one uzase u kojima su srpski borci tokom ratova na Balkanu sudjelovali.


Problem je takodjer predstavljala i okolnost da je Komisiju osnovao bivsi jugoslavenski predsjednik Vojislav Kostunica, nacionalist i odlucan protivnik Haga.


Povelju Komisije mnogi dozivljavaju kao dokument koji se mnogo vise usredotocuje na utvrdjivanje uzroka rata, nego na zlocine pojedinaca.


To tijelo je, cini se - prema rijecima Olge Popovic-Obradovic, profesorice beogradskog Pravnog fakulteta - prvenstveno bilo zaokupljeno "razmatranjem drzavne krize i drustvenih sukoba koji su doveli do rata".


Ne iznenadjuje da je, pod takvim okolnostima, nakon dvije godine njenog postojanja, vecina nezavisnih promatraca zakljucila da je Komisija postigla veoma malo.


Tokom tog razdoblja, odrzan je jedan jedini okrugli sto i panel-diskusija o pokolju u Srebrenici, pri cemu je zakljucak bio da stvaran broj mrtvih - koji po Crvenom krizu iznosi 7.000 - zapravo nije veci od 2.000.


"Tada je postalo sasvim jasno da Komisija nije u stanju opravdati svoje postojanje", tvrdi Kandiceva.


Srpski premijer Zoran Djindjic, tokom jednog od svojih ostrih verbalnih sukoba s Kostunicom, ukazao je i na neuspjeh tog tijela: "A sto je Kostunicina Komisija uradila za dvije godine? Nista!", rekao je on.


Zbog svega toga se predstavnicima organizacija za zastitu ljudskih prava - kao i nekim duznosnicima Haskog tribunala - namece pitanje je li Srbija uopce spremna suociti se s vlastitom ratnom prosloscu.


Nezavisno od razloga, mogucih opravdanja ili stvarnih uzroka ostaje cinjenica da su srpski vojnici sudjelovali u nekim od najtezih zlocina, pocinjenih tokom ratova na Balkanu.


Tu cinjenicu odrazavaju i optuzbe iznijete pred Haskim tribunalom, koje bi trebalo da budu razmotrene pred svakom komisijom za istinu.


Biljana Kovacevic-Vuco, predsjednica Jugoslavenskog komiteta pravnika za ljudska prava, tvrdi da je bilo pogubno to sto doticno tijelo u sebe nije ukljucilo ni jednog od aktivista iz organizacija za zastitu ljudskih prava koji su se tokom devedesetih usprotivili ratu.


Nije poznato hoce li Komisija biti ponovo osnovana.


Prema sluzbenoj verziji, nekakav plan ipak postoji: odlazeci jugoslavenski ministar vanjskih poslova, Goran Svilanovic, koji je ujedno i predsjednik drzavnog Komiteta za suradnju s Hagom, izjavio je da ce kroz izvjesno vrijeme biti oformljeno novo tijelo.


Medjutim, profesor Nebojsa Popov smatra da ce i ono dozivjeti slican neuspjeh ukoliko na kljucnim polozajima u vladi ostanu ljudi koji su vodili rat. "Kako bi takvo tijelo uopce moglo raditi ukoliko se na vlasti jos uvijek nalaze oni koji su i sami cinili zlocine?", zapitao se on.


Milanka Saponja-Hadzic je redovna suradnica IWPR-a iz Beograda.