IZVESTAJ IZ REGIJE: BOSANSKI PROCES UKAZAO NA 'PUKOTINE U SUDSTVU'
Cini se da slucaj osudjenog hrvatskog vojnika iz Bosne samo podcrtava neuspjehe lokalnih sudova
IZVESTAJ IZ REGIJE: BOSANSKI PROCES UKAZAO NA 'PUKOTINE U SUDSTVU'
Cini se da slucaj osudjenog hrvatskog vojnika iz Bosne samo podcrtava neuspjehe lokalnih sudova
Za one koji smatraju da je bosansko sudstvo vec spremno da od Haskog tribunala preuzme najveci broj sudjenja za ratne zlocine, sljedeci bi slucaj trebalo da bude poucan zbog toga sto se u njemu ocrtavaju poteskoce koje u tom pogledu jos uvijek postoje.
Tibor Prajo se od prosle godine nalazi u pritvoru zbog zlocina koje je - na vrhuncu rata, 1993., u srednjoj Bosni - pocinio kao pripadnik Hrvatskog vijeca obrane (HVO), tj. vojne formacije bosanskih Hrvata.
U veljaci/februaru 1995. Prajo je postao jedna od mnogih vojnih osoba protiv koje je sarajevsko kantonalno tuzilastvo pokrenulo istragu zbog etnickog ciscenja Bosnjaka (bosanskih Muslimana) u pretezno hrvatskim gradovima kao sto su Kiseljak i Kresevo.
Prajo, koji je osumnjicen za sprovodjenje genocida nad Bosnjacima, u tom se kontekstu spominje kao pripadnik jedinice zvane Maturice.
Haski tribunal odobrio je u ozujku/martu 2000., da mu se za ratne zlocine sudi pred lokalnim, bosanskim sudovima.
Saznavsi da je nalog za njegovo hapsenje vec izdan, Prajo se bosanskoj policiji predaje u Kiseljaku, 24. studenoga/novembra 2000. Odatle biva upucen u Sarajevo.
Njegova je optuznica kasnije izmijenjena. Optuzba za genocid je odbacena zbog nedostatka dokaza. Preostale optuzbe ticale su se napada na selo, unistavanja domova i ubojstva dvojice mjestana bosnjacke nacionalnosti.
Praju se tereti i za razdvajanje muskaraca od zena i za njihovo odvodjenje na groblje, gdje ih je osmoro ubijeno. Domovi su im nedugo potom spaljeni, pri cemu je - prema navodima iz optuznice - ziv bio spaljen i jedan Bosnjak.
Obrana je ulozila prigovor na optuzbe, a bosanski vrhovni sud raskinuo je s dotad uobicajenom praksom i suglasio se s time da citav slucaj bude premjesten u Travnik, poluhrvatski grad u kome se Prajo nadao blagonaklonijem saslusanju od onog koje bi bilo sprovedeno u pretezno bosnjackoj prestonici.
Sarajevski glavni tuzilac, Mustafa Bisic, uzalud je protestirao protiv ovakve mjere, tvrdeci da je ona protuzakonita.
A onda je javni tuzilac u Travniku odustao od jos tri tocke optuznice, zadrzavsi tako svega cetiri.
Nakon sto je rujna/septembra 2001. sudjenje pocelo u Travniku, odbacena je jos jedna tocka optuznice - ona koja se ticala protuzakonitog oduzimanja imovine.
Sudjenje je okoncano proslog svibnja/maja, tako sto je - kao kriv po preostale tri tocke - Prajo bio osudjen na 18 mjeseci zatvora.
Odmah po izricanju presude i obrana i optuzba su podnijele zalbe. Zalba obrane je odbacena, dok je na temelju zalbe optuzbe duzina kazne bila povecana na dvije i pol godine.
To je razbjesnilo obranu, koja je insistirala na tome da nitko nije iznio dokaze da je Prajo odgovoran za zlocine koje je pocinila njegova jedinica.
Obrana je svoju tezu zasnivala na tvrdnji da nijedan svjedok optuzbe nije identificirao Praju kao sudionika u zlodjelima. Tako da se sada mnogi Bosanci pitaju je li on uopce u bilo kom pogledu kriv.
Nakon sto je godinu dana proveo u zatvoru, Prajo iz inata pokrece jos jednu zalbu na presudu.
Bez obzira na moguci epilog citave price, mnogi Bosanci i dalje gajiti ce nadu da ce im uskoro na raspolaganje biti stavljen jedan sasvim drugaciji sistem dijeljenja pravde.
Amra Kebo je komentator sarajevskog dnevnog lista Oslobodjenje.
