Izetbegovic se povlaci

Alija Izetbegovic, simbol sarajevskog bunta u toku bosanskog rata povucice se sa polozaja predsednika zemlje krajem ove godine.

Izetbegovic se povlaci

Alija Izetbegovic, simbol sarajevskog bunta u toku bosanskog rata povucice se sa polozaja predsednika zemlje krajem ove godine.

U utorak, 6. juna uvece, ratni lider Bosne, Alija Izetbegovic, u televizijskom obracanju, tihim, drhtavim glasom objavio je da ce u oktobru dati ostavku na mesto predsednika.


Kao glavne razloge za povlacenje iz troclanog kolektivnog Predsednistva nakon samo dve od cetiri godine mandata naveo je svoje pozne godine, lose zdravlje i "neopravdan" pritisak medjunarodne zajednice.


"Postovani gradjani Bosne i Hercegovine, zelim da vas obavestim da sam doneo odluku da se povucem sa polozaja predsednika Predsednistva nakon isteka sluzbe, u oktobru ove godine", rekao je ovaj sedamdesetcetvorogodisnji iskusni politicar.


Clanovi Predsednistva: Zivko Radisic, bosanski Srbin, Ante Jelavic, Hrvat i Izetbegovic, Musliman, izabrani su 1998. godine sa cetvorogodisnjim mandatom. Svakih osam meseci smenjuju se na poziciji predsedavajuceg.


Vest je odmah izazvala siroku javnu raspravu o razlozima Izetbegovicevog povlacenja i mogucim naslednicima.


Izetbegoviceva odluka mogla bi da pogorsa politicku krizu jer u Bosni jos uvek ne postoji pravni mehanizam za zamenjivanje clanova Predsednistva. Bosanska skupstina odbacila je predlozeni izborni zakon ciji je nacrt sastavio OSCE.


Ocekuje se da ce se visoki medjunarodni predstavnik u Bosni, Wolfgang Petrisch i sef OSCE misije, Robert Barry narednih dana pozabaviti ovim problemom.


Izatbegovic ciji nadimak "dedo" (deda) - asocira, kako na njegovo izborano lice, tako i na ocinski stil rukovodjenja, predvodio je Muslimane tokom poslednjih deset burnih godina. Za vreme rata u Bosni, on je postao simbol sarajevskog bunta.


Tokom sedamdesetih kada je pojacan pritisak na novonastale nacionalisticke pokrete, Izetbegovic, po profesiji pravnik, proveo je devet godina u zatvoru, zajedno sa nekolicinim drugih muslimanskih intelektualaca.


On je 1990.godine bio jedan od osnivaca muslimanske nacionalisticke partije - Stranke demokratske akcije, SDA. Nakon dobijanja nezavisnosti, 1991. godine, izabran je za prvog sefa drzave i tokom rata je predvodio bosansko Predsednistvo u kome su vecinu cinili Muslimani. Po zavrsetku rata, imenovan je za muslimanskog clana troclanog republickog Predsednistva.


Mada je izgledalo da se odrekao okorelog nacionalizma, bio je poznat po svojim provokativnim izjavama koje je kasnije, gotovo bez izuzetka, morao da povlaci. I sam je priznao da je bio sklon cestim promenama misljenja.


Izetbegovic je odan religiji i napisao je nekoliko knjiga o islamu. Neke su ga sedamdesetih godina odvele u zatvor. Njegovi protivnici medju bosanskim Srbima i Hrvatima cesto su citirali navode iz ovih knjiga kako bi potkrepili tvrdnju da je Izetbegovic muslimanski fundamentalista.


Sve u svemu, cinilo se da je Izetbegovic jednostavan, iskren covek umerenih nacionalistickih teznji, cija je najveca greska bila u tome sto se okruzio kriminalcima, podmitljivim politicarima i oportunistima.


Izvori bliski Izetbegovicu tvrde da je on u toku i posle rata izgubio dodir sa realnim svetom, jer mu je ovakav krug ljudi davao nepotpune i ponekad lazne informacije i analize. Izetbegovic nikad nije imao snage da ih izbaci iz svoje partije i vlade.


Tako se sumnja da su neki od Iztbegovicevih najbliskijih prijatelja i saradnika, ukljucujuci njegovog sina Bakira duboko zabrazdili u podmicivanje, krijumcarenje i svercovanje. Veruje se da su napisi u stampi o ovim protivzakonitim aktivnostima doprinela losim rezultatima SDA na nedavnim lokalnim izborima.


Izetbegovic je u prethodnih nekoliko godina doziveo dva srcana udara. Nakon drugog, 1996, doktori su mu navodno rekli da nece jos dugo ziveti ukoliko ne prestane da radi.


U govoru koji je odrzao nakon odluke da da ostavku na predsednicko mesto, bled i iznemogao, Izetbegovic je saopstio da ce nastaviti da vodi SDA i radi na njenoj ponovnoj afirmaciji.


Tokom telvizijskog obracanja u utorak uvece, Izetbegovic je izrekao veoma ostru kritiku na racun medjunarodne zajednice tvrdeci da Zapad "pozuruje dogadjaje u Bosni na racun muslimanskog naroda. Smatram da je to nepravda."


Ako Izetbegovicevog naslednika izabere bosanska skupstina, dva glavna kandidata ce najverovatnije biti sadasnji savezni premijer i potpredsednik SDA, Edhem Bicakcic i Haris Silajdzic, ministar spoljnih poslova i predsednik vlade u vreme rata i jedan od osnivaca SDA. On je ovu partiju napustio pre par godina i osnovao sopstvenu.


U utorak uvece, Izetbegovic je svima priredio iznenadjenje javno podrzavsi Silajdzica. Medjutim, malo je verovatno da ce on dobiti dovoljno glasova od delegata SDA u skupstini.


Ako se do Izetbegovicevog naslednika dodje putem izbora, Silajdzic, Bicakcic i Zlatko Lagumdzija, predsednik Socijaldemokratske Partije, SDP, imaju iste izglede na pobedu. Lagumdzija bi, medjutim, mogao da zaseni ostale, jer je njegova partija pobedila na lokalnim izborima u tri najveca bosanska grada: Sarajevu, Zenici i Tuzli.


Janez Kovac redovno pise za IWPR.


Frontline Updates
Support local journalists