Istrazivanje: DA LI CE SE EVROPA SUPROTSTAVITI BOSANSKOJ MAFIJI?

Rat protiv organizovanog kriminala smatra se jednim od glavnih problema sa kojima se suocava Bosna i Hercegovina, pa ipak su ga evropske snage bezbednosti izostavile iz svog mandata.

Istrazivanje: DA LI CE SE EVROPA SUPROTSTAVITI BOSANSKOJ MAFIJI?

Rat protiv organizovanog kriminala smatra se jednim od glavnih problema sa kojima se suocava Bosna i Hercegovina, pa ipak su ga evropske snage bezbednosti izostavile iz svog mandata.

Monday, 21 February, 2005

Skromna spomen-ploca od crnog mermera u centru Sarajeva podseca gradjane Bosne na poslednji ozbiljni pokusaj obracuna sa mocnim grupama organizovanog kriminala koje ugrozavaju temelje jos uvek krhke drzavne tvorevine.


Spomen-ploca oznacava mesto gde je bosanski zamenik ministra unutrasnjih poslova Jozo Leutar raznesen u eksploziji bombe podmetnute pod njegovo vozilo u martu 1998. godine. Veruje se da su ubice bile clanovi mreze organizovanog kriminala – povezane sa visokim bosanskim zvanicnicima – koji su se nalazili pod istragom kojom je rukovodio Leutar pre svoje iznenadne smrti.


Skoro sedam godina kasnije, mafijaske grupe jos uvek neometano razvijaju svoje aktivnosti – u takvoj meri da se opisuju kao jedna od glavnih prepreka za prijem Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.


Mere koje su preduzete da bi se smanjio njihov uticaj nisu bile ni priblizno tako uspesne. Nakon Leutarovog ubistva, malo je bilo bosanskih zvanicnika koji bi se usudili da pokrenu ozbiljne istrage o organizovanom kriminalu.


Pucnjave i podmetnute bombe u mafijaskim obracunima i dalje potresaju Sarajevo, a ljudi koji zive ovde kazu da se nisu osecali tako nesigurno jos od zavrsetka rata 1995. godine.


"Sve je vise straha posvuda", kaze Sarajlija Haris Zecevic, star 32 godine. "Gangsteri pucaju u koga god pozele, a ne vidim da policija ili politicari cine bilo sta s tim u vezi".


Bosna ima citav niz sluzbi ciji je zadatak da se bore protiv organizovanog kriminala, ali nijedna nije uspela da ozbiljno ugrozi uticaj mafijaskih grupa.


To, mozda, nije iznenadjujuce s obzirom da dva entiteta, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, RS, imaju zasebna ministarstva unutrasnjih poslova, a policija je jos uvek slabo obucena i preopterecena poslom.


Stavise, neke mafijaske organizacije odrzavaju veze sa mocnim politickim grupacijama. Radi se o odnosima koji su isprepletani sa onim istim mrezama iz ratnog doba koje sada tako uspesno kriju lica osumnjicena za ratne zlocine od bosanskih i medjunarodnih snaga.


Medjunarodne mirovne trupe pod vodjstvom NATO-a, SFOR, su cesto igrale ulogu specijalnih policijskih snaga predvodeci akcije ciji je cilj bio hapsenje lica osumnjicenih za ratne zlocine.


SFOR nije bio ukljucen u borbu protiv organizovanog kriminala. Medjutim, kada je pripreman koncept uloge evropske zamene za SFOR – EUFOR, mandat ovih mirovnih snaga je podrazumevao borbu protiv bosanske mafije.


EUFOR formalno preuzima 2. decembra duznost od SFOR-a. Analiticari su bili iznenadjeni kada su uocili da je formalni cilj borbe protiv organizovanog kriminala netragom nestao sa spiska zaduzenja novih mirovnih snaga u Bosni.


S obzirom da je opste prihvaceno misljenje kako je organizovani kriminal jedan od najvecih problema s kojim se zemlja suocava kako na unutrasnjem tako i na spoljnjem planu, odluka da se borba protiv kriminala izbrise iz mandata evropskih snaga u Bosni ce poslati uznemirujuce signale bosanskim politicarima, policiji i samim kriminalcima.


ORGANIZOVANI KRIMINAL KAO PROBLEM BROJ JEDAN


Vecina posmatraca se slaze da je organizovani kriminal prerastao u neman sa sedam glava tokom protekle decenije nakon okoncanja bosanskog rata.


Istrazivanjem Evropske unije, koje je sprovedeno u julu 2004. godine, utvrdjeno je da vecina gradjana Bosne smatra "kriminal i korupciju najvecom preprekom za integraciju Bosne i Hercegovine i moguci prijem u Evropsku uniju".


Lokalni analiticari se slazu s takvim stavom. "Organizovani kriminal je rak-rana koja sve vise zahvata tkivo bosanskog drustva od zavrsetka rata 1995. godine", izjavio je za IWPR Senad Avdic, urednik magazina "Slobodna Bosna". "To su kljucni problemi kada govorimo o integraciji u Evropsku uniju".


Antonio Prlenda, analiticar pitanja bezbednosti sarajevskog dnevnog lista "Oslobodjenje", deli isto misljenje: "Mreze organizovanog kriminala upravljaju paralelnom ekonomijom u Bosni koja generise vise novca nego zvanicni drzavni budzet".


"Organizovani kriminal finansira i ratne zlocince i neke od aktuelnih politicara".


Evropska unija priznaje da je organizovani kriminal ozbiljna prepreka integraciji.


U studiji o izvodljivosti Evropske komisije iz novembra 2003. godine o spremnosti Bosne i Hercegovine za pregovore o sporazumu o asocijaciji i stabilizaciji – sto je neophodan preduslov za dalju integraciju – organizovani kriminal je naveden kao "ozbiljan problem".


"Krijumcarenje akcizne robe kao sto su cigarete, alkohol i naftni derivati je siroko rasprostranjeno", kaze se u izvestaju i procenjuje se da se prihodi od sverca robe krecu izmedju 150 i 300 miliona evra – sto je zapanjujuca brojka ako se uzme u obzir da odgovara bosanskom godisnjem drzavnom budzetu.


RAZNORODNI POSLOVNI SEKTOR


U izvestaju Evropske komisije daje se pregled razlicitih aktivnosti bosanskih mreza organizovanog kriminala.


Na samom "vrhu" su sofisticirani mehanizmi za proneveru vladinih sredstava, na primer u bankarstvu i komunalnim sluzbama. To Bosnu i poreske obveznike Evropske unije kosta na desetine miliona evra, a u takve aktivnosti su jednako umesani nacionalisticki politicari i profesionalni kriminalci.


Aktivnosti drugih grupa bolje odgovaraju klasicnom mafijaskom imidzu gde se nasilnicke bande bave nezakonitim poslovima i krijumcarenjem narkotika i ljudi preko poroznih granica.


Banjalucki dnevni list "Nezavisne novine" nedavno je objavio "crnu knjigu" ubistava, pljacki, finansijskih skandala i sumnjivih policijskih akcija u kojoj se opisuje vise od dve stotine zabelezenih incidenata.


Novinari "crne hronike" koji prate ove istrage su izvestili da se nijedan ozbiljniji slucaj nije okoncao okrivljujucom presudom u sudu.


Pred Drzavnim sudom Bosne i Hercegovine trenutno se vodi vise slucajeva u vezi sa korupcijom u policiji i pranjem novca. Jedan medjunarodni zvanicnik koji je odbio da bude imenovan izjavio je za IWPR da ovi predmeti predstavljaju samo "vrh ledenog brega".


Istrazivanje koje je sproveo IWPR otkriva slozeni obrazac segmentacije trzista i regionalne specijalizacije u svetu podzemlja.


Istocne oblasti Republike Srpske sluze kao centar za proizvodnju narkotika sto se pokazalo pocetkom ove godine kada su zaplenjene velike kolicine hemikalija koje se koriste u proizvodnji heroina. Problem je postao tako ozbiljan da je SFOR poceo da nadgleda tranzitni prevoz posiljki anhidrida sircetne kiseline – supstance koja je, izmedju ostalog, kljucna uvodna hemikalija za proizvodnju heroina – kako bi se uverio da ce te posiljke napustiti zemlju.


Sinteticke droge poput ekstazija takodje se proizvode u istom delu Bosne. Postoje optuzbe da su vladini i visoki policijski zvanicnici u srpskom entitetu povezani sa grupama koje svercuju ove hemikalije.


S druge strane administrativne granice, u Federaciji Bosne i Hercegovine, gangsteri poreklom iz srpskog dela Sandzaka dominiraju trgovinom narkoticima, prema tvrdnjama sarajevske kantonalne policije.


Lara, grupa za podrsku zenama sa sedistem u Bijeljini, Republika Srpska, izvestava da se trgovina belim robljem neometano razvija u Bosni, pri cemu lokalni gangsteri saradjuju sa medjunarodnim kriminalnim grupama. Sada kad je policija pocela da vrsi racije u nocnim klubovima, prostitutke su jednostavno prebacene u privatne apartmane, restorane i motele.


Britanski policajci koji rade za Policijsku misiju Evropske unije, EUPM, rekli su za IWPR da reket u zamenu za navodno pruzanje zastite vlasnicima prodavnica, barova i slicnih mesta u Sarajevu drze dva klana kosovskih Albanaca.


Jedan od njih je posebno aktivan i bavi se trgovinom zenama, zlata, ukradenih automobila i oruzja preko Albanije, Kosova i Makedonije. Oficiri EUPM-a kazu kako veruju da ova grupa ima dobre kontakte sa policijskim zvanicnicima Federacije Bosne i Hercegovine.


Kradja automobila je specijalnost u Sokolcu, u Republici Srpskoj. Ovaj grad je centar kriminalne mreze u okviru koje se kradu vozila u Federaciji Bosne i Hercegovine i Srbiji. Umesto da preprodaju ukradena kola, gangsteri obicno pozovu preko telefona prave vlasnike da bi ugovorili otkupnu cenu za povracaj vozila.


Mnoge vece grupe su evoluirale razvivsi poslove u "paralelnoj ekonomiji" koje neki medjunarodni zvanicnici opisuju kao "oligarhije".


Ove mreze su organski povezane sa paravojnim jedinicama koje su bile aktivne tokom bosanskog rata, a poslovi kojima se one bave se smatraju produzenom kontrolom ovih grupa na terenu nad transportima nelegalnih roba.


Veze sa korumpiranom policijom i nacionalistickim politicarima takodje poticu iz tog vremena. Kada se takvi politicari osete ugrozenim – na primer kada je Leutar poceo da istrazuje njihove aktivnosti – oni su u mogucnosti da se oslone radi svoje zastite na veze u tajnoj policiji, kao i mafiju.


Mada politicki odnosi izmedju dva bosanska entiteta i dalje odrazavaju nasledje medjuetnickih sukoba, kriminalci su znatno pragmaticniji. Pucnjave i ubistva izmedju policije i kriminalaca, kako u Federaciji Bosne i Hercegovine tako i u Republici Srpskoj, obicno se desavaju izmedju osoba iste etnicke pripadnosti.


"Vecina ubistava su – Srbi protiv Srba ili Bosnjaci protiv Bosnjaka", kaze jedan zvanicnik EUPM-a.


Gangsteri iz dva entiteta nemaju problema sa regionalnom saradnjom jer se bave slozenim razmenama poslova i roba sa svojim "kolegama" u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, a to se cesto odnosi na razmenu ukradenih automobila, narkotika i oruzja izmedju tri strane.


U studiji o izvodljivosti Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu izvodi se obeshrabrujuci zakljucak: "Borba protiv organizovanog kriminala ce... biti dugotrajna zbog simbioze koja postoji izmedju kriminala, ekonomije i politike".


ULOGA MEDJUNARODNE ZAJEDNICE


Bosna je i dalje protektorat u kojem Ured visokog predstavnika – na cijem se celu nalazi lord Pedi Esdaun – ima konacnu rec u pitanjima uprave i pravosudja. S obzirom na to da se zemlja nalazi pod kontrolom medjunarodnih vojnih i policijskih snaga, ocekivalo bi se da je organizovani kriminal tokom prosle decenije uspesno suzbijen. Medjutim, uprkos tome sto se cini da svi shvataju kakvu pretnju organizovani kriminal predstavlja za buducnost Bosne i regiona, ni medjunarodna zajednica ni lokalne vlasti nisu izgradile kapacitete koji bi im omogucili da mu se efikasno suprotstave.


Na papiru, nema nestasice sredstava potrebnih da se ovaj cilj ostvari: kao i EUPM, OHR ima dve jedinice namenjene borbi protiv kriminala, a vojne mirovne snage – SFOR i sada EUFOR – takodje obavljaju vazne parapolicijske duznosti.


Neki medjunardni zvanicnici u Bosni tvrde da se mnogo toga cini u cilju resavanja ovog problema.


Britanski diplomatski izvor u Sarajevu izjavio je za IWPR da su ulozeni veliki napori medjunarodnih civilnih struktura da se resi problem kriminala, navodeci kao primer Jedinicu za borbu protiv kriminala i korupcije, ACCU, i Jedinicu za istrazivanje kriminala, CIU, odeljenja u okviru OHR koja istrazuju mreze organizovanog kriminala.


Ali, drugi izvori iz OHR kazu da ni jedna ni druga jedinica nemaju dovoljno osoblja i da su u stanju da rese samo mali deo problema.


Mandat EUPM – koja je nasledila slicne snage Ujedinjenih nacija u januaru 2003 – jeste da bosanskoj policiji pruzi obuku i drugu pomoc, a njeno operativno ucesce ograniceno je na nadzor rada lokalne policije. Jedan izvor iz EUPM, koji je zahtevao da ostane anoniman, smatra da je to ogranicenje angazovanja bilo pogresno jos od samog pocetka.


"Misija EUPM jeste da nadzire policiju. Ona se ne bavi organizovanim kriminalom. To joj ne dozvoljavaju dodeljeni mandat i institucionalna kultura", izjavio je izvor iz EUPM.


"Mandat EUPM salje pogresnu poruku opasnim ljudima u Bosni. Poruceno im je da ce se Evropska unija organizovanim kriminalom baviti manje cak i od svog prethodnika, medjunarodne policije UN."


OGRANICENA POLICIJSKA FUNKCIJA SFOR-a I SADA EUFOR-a


Vodeci eksperti za pitanja bezbednosti u Evropi izjavljuju za IWPR da problem organizovanog kriminala mora resavati medjunarodni vojni kontingent, jer to ne mogu obaviti sami civili. Oni zahtevaju da se medjunarodnim jedinicama daju veca ovlascenja.


Od dolaska 1995. godine, mirovne snage NATO nisu ulozile mnogo napora da bi izasle na kraj sa organizovanim kriminalom, i umesto toga su se koncentrisale na hapsenje osumnjicenika za ratne zlocine.


"Raspolazemo informacijama o kriminalnim mrezama, ali nas interesuju samo optuzeni ratni zlocinci, nismo dobili naredjenje da hapsimo mafijase", izjavio je za IWPR ranije ove godine predstavnik Ministarstva odbrane SAD koji radi sa SFOR.


Mnogi su se nadali da ce po zakljucenju SFOR misije 2. decembra, snage bezbednosti pod vodjstvom Evropske unije poceti da resavaju i problem organizovanog kriminala.


Iz Evropske unije su do nedavno stizale eksplicitne izjave da ce organizovani kriminal za EUFOR biti na vrhu liste prioriteta. U izvestaju Savetu ministara EU iz februara ove godine, Predstavnik za spoljnu politiku Havijer Solana izlozio je svoju viziju "nove i jasne misije" za nove snage u regionu.


Jedan od dva "fundamentalna cilja" EUFOR-a koje je Solana naveo jeste "posebno fokusiranje na borbu protiv organizovanog kriminala".


Slicno, Esdaun – koji osim toga sto je Visoki predstavnik takodje obavlja funkciju Specijalnog predstavnika EU u Bosni – naglasio je u martu da "mandat jedinica EUFOR-a treba da bude izmenjen tako da omoguci jedinicama da se bore protiv organizovanog kriminala odlucnije nego sto je to cinio SFOR."


U televizijskom obracanju stanovnicima Bosne u julu, Esdaun je precizirao kako bi taj mandat trebalo da izgleda. "Snage EU ce nastaviti da rade u bliskoj saradnji sa NATO, na primer, radi izvodjenja ratnih zlocinaca pred lice pravde. Ali uloga snaga Evropske unije bice sira od implementacije mira... One ce raditi zajedno sa Misijom evropske policije na jacanju vladavine prava u Bosni, narocito kroz borbu protiv organizovanog kriminala."


Razlog je to, nastavio je Esdaun, sto su "vasi kriminalci ovde u jugoistocnoj Evropi nasi kriminalci u Evropskoj uniji. Evropski lopovi ne znaju za granice. Oni koriste Bosnu i Hercegovinu i Balkan da bi krijumcarili ljude, drogu, cak i oruzje u Evropsku uniju. Zato apsolutno ima smisla da se zajedno borimo protiv ovog zajednickog neprijatelja."


NOVE SNAGE, ZASTARELI MANDAT


Ipak, uprkos snaznim i jasnim preporukama, borba protiv organizovanog kriminala nije dospela na uzu listu glavnih zadataka novih snaga. Cini se da ce EUFOR ipak tretirati organizovani kriminal na slican nacin kao i njihovi prethodnici iz SFOR.


U dokumentu Sekretarijata Saveta EU kojim se opisuje nova misija, iz oktobra 2004, organizovani kriminal se ne spominje. Umesto toga, tekst dokumenta je pojednostavljen u odnosu na prethodne verzije, pa se kao ciljevi navode "odvracanje" i "doprinosenje sigurnosti i bezbednosti okruzenja".


Mandat EUFOR-a zasniva se na vojnim aneksima Mirovnog sporazuma iz Dejtona iz 1995. godine. "Glavni cilj EUFOR-a jeste da obezbedi odvracanje i kontinuirano postovanje Mirovnog sporazuma iz Dejtona i doprinese sigurnosti i bezbednosti okruzenja", izjavio je za IWPR Kris Persival, portparol i zamenik komandanta EUFOR.


Politicki analiticari u Bosni tvrde da jezik koji se koristi u dokumentu odrazava zastareli nacin razmisljanja, jer je u pitanju ona ista terminologija koju NATO koristi jos od kraja rata – dok se situacija na terenu radikalno promenila.


"Bosna se promenila od 1995. Zasnivanje mandata EUFOR-a na Dejtonskom sporazumu jednostavno vise nije primereno u Bosni", izjavio je Emir Suljagic, novinar i istrazivac casopisa Dani.


Izvor blizak vojnom komitetu EU izjavio je za IWPR da je formalna opredeljenost za borbu protiv organizovanog kriminala razvodnjena neslaganjima izmedju najvecih drzava clanica EU i NATO.


"Neke zemlje, ukljucujuci Nemacku, zelele su snage sa prilagodjenim mandatom koji bi vise odgovarao aktuelne izazove bezbednosti u Bosni", navodi nas izvor. "Ali to je izazvalo sporenja izmedju nekoliko vecih drzava u EU i NATO, pa je najmanji zajednicki imenitelj oko koga su se mogli sloziti bio stari mandat iz 1995."


Cini se da promenu raspolozenja potvrdjuje i sam komandant EUFOR u Bosni. Kada je


IWPR postavio pitanje generalu Dejvidu Likiju, komandantu nove misije, o tome kakvu ce ulogu misija imati u ratu protiv organizovanog kriminala, on je odgovorio da je to zadatak za bosanske institucije i da EUFOR tu ima samo pomocnu ulogu.


"Borba protiv organizovanog kriminala je u rukama lokalnih vlasti. To je njihova primarna odgovornost", izjavio je on. "Ipak, ponudicemo lokalnim vlastima obavestajne podatke i savete kada to bude potrebno."


Lokalni posmatraci su uzasnuti zbog suzavanja mandata EUFOR-a. "Ako je EUFOR ozbiljan u nameri da Bosnu priblizi Briselu, onda se prvo mora koncentrisati na organizovani kriminal", kaze Suljagic.


Kako sada stvari stoje, prelazak sa SFOR na EUFOR Suljagic vidi kao "dolazak jedne neefikasne organizacije na mesto druge neefikasne organizacije".


Na snegom pokrivenim ulicama Sarajeva, raspolozenje je takodje pesimisticko, uprkos bilbordima po citavom gradu na kojima se najavljuje dolazak EUFOR snaga sloganom: "Od stabilizacije do integracije" – sto je tema koja se ponavlja i u javnoj kampanji vodjenoj u medijima.


"Video sam plakat EUFOR-a koji obecava da ce nas prevesti iz stabilizacije u integraciju, ali ne vidim da nam EUFOR zaista pomaze u borbi protiv ljudi sa oruzjem i bombama", kaze tridesetdevetogodisnji Mirsad Hafizovic. "Prepustice Bosancima da rizikuju, a oni ce razgovarati o mandatu u svojim udobnim bazama, kao i za vreme rata."


Senad Slatina, analiticar Medjunarodne krizne grupe, kaze da cak ni sluzbeni naziv bezbednosne misije EU, Operacija Altea, ne obecava sjajnu buducnost.


U grckoj mitologiji, kraljica Altea je bila "ukleta, tragicna figura", kaze on. Uprkos prorocanstvu koje je dobila kada joj je sin bio rodjen, ona ga je na kraju ubila, nakon sto je on ubio njenog brata. Onda ubija sebe.


"To nije srecan naziv za mirovnu operaciju u Bosni, ako imamo u vidu skorasnju istoriju zemlje. Sa imenom kao sto je Altea, nije lako verovati u EUFOR."


NOVI PRISTUP KOORDINACIJI?


Izvor IWPR u britanskoj diplomatiji tvrdi da je uloga EUFOR-a samo jedna komponenta u novoj, sveobuhvatnoj bezbednosnoj strukturi pod vodjstvom EU koja se sada stvara i koja ce rezultirati boljom civilno-vojnom koordinacijom u borbi protiv organizovanog kriminala.


"Kao Specijalni predstavnik, Pedi Esdaun sada ima drugaciji institucionalni odnos prema komandantu EUFOR-a, razlicit od odnosa sa komandantom SFOR-a", izjavio je ovaj izvor. "Uspostavljanje novih EU struktura, uz cinjenicu da Esdaun i (komandant EUFOR-a) Liki dolaze iz iste zemlje, pomoci ce saradnju izmedju italijanskih karabinjera u EUFOR-u i istrazitelja koji se bore protiv organizovanog kriminala i rade za Esdauna.


Portparol ureda Specijalnog predstavnika EU, EUSR, potvrdio je da su ustanovljene nove strukture koje treba da pomognu koordinaciju napora koje ulaze medjunarodna zajednica.


"EUFOR je deo novog, obuhvatnog EU paketa pomoci Bosni koji ce se koordinirati sa EUSR, Pedijem Esdaunom", izjavila je Irena Guzelova, direktor komunikacija za EUSR. "Prednost EUFOR-a je u tome sto cemo sada biti u stanju da povezemo vojne, politicke i ekonomske dimenzije reforme u Bosni."


EUFOR je potvrdio da ce lord Esdaun, na svom polozaju Specijalnog predstavnika EU, igrati znacajnu ulogu u novoj organizaciji. "General Liki ce blisko saradjivati sa lordom Esdaunom i na svim nivoima ce se razvijati cvrste radne veze izmedju EU struktura", izjavio je portparol Persival.


Tomas Milman, glavni politicki savetnik EUPM, potvrdjuje ovo misljenje, govoreci: "Izazov je bio u koordinaciji sirokog kruga raznolikih EU instrumenata koje sada imamo u Bosni. Sada se Pedi Esdaun nalazi u komandnom lancu koji ide od EUPM komesara Kevina Kartija do lorda Esdauna i Generalnog sekretara Havijera Solane u Briselu."


Ipak, drugi medjunarodni zvanicnici upozoravaju da price o podizanju nivoa medjunarodne koordinacije nije nista novo na Balkanu.


Oni upozoravaju da inherentna ogranicenja postojeceg EUPM mandata mogu postaviti obrazac za buduce ponasanje EU kada se suoci sa teskim izazovima.


Kao sto je to formulisao izvor IWPR u EUPM: "EUFOR ne moze dozvoliti sebi da bude posmatran u istom svetlu kao EUPM."


DA LI JE POSLE SVIH REFORMI BOSANSKA POLICIJA DORASLA POSLU?


Medjunarodni zvanicnici naglasavaju da je u krajnjoj instanci borba protiv organizovanog kriminala u nadleznosti lokalnih bosanskih institucija. Ali bosanski zvanicnici su privatno izjavljivali za IWPR da nisu u stanju da sami izadju na kraj sa ovim problemom.


Optimisti u medjunarodnoj zajednici ukazuju na konsolidaciju i razvoj agencija na drzavnom nivou. Na primer, u poslednje tri godine, bosanski politicari su se slozili – doduse oklevajuci i uz pritisak medjunarodne zajednice – da objedine fragmentirane pogranicne i obavestajne sluzbe.


Novo drzavno ministarstvo za bezbednost ima tri glavna segmenta. To su Granicna sluzba, Drzavna istrazna i zastitna agencija i Obavestajna i bezbednosna agencija, OSA.


Medju njima najaktivniji su sluzbenici pogranicne sluzbe. "Pogranicna sluzba je doslovno na liniji fronta", izjavio je za IWPR savetnik za pogranicnu sluzbu iz EUPM.


"Kao cuvari bosanskih granica oni su nadlezni za suzbijanje jednog od najvaznijih oblika organizovanog kriminala u ovoj zemlji – sverca i tgovine ljudima."


Ali, kriticari tvrde da struktura Pogranicne sluzbe, u obliku koji su joj dale Ujedinjene nacije, onemogucuje efikasno resavanje problema sverca ili hvatanje optuzenih ratnih zlocinaca koji cesto borave u pogranicnim podrucjima.


"Imate organizaciju ciji je zadatak presretanje svercera, trgovaca ljudima i optuzenih ratnih zlocinaca prilikom prelaska preko izrazito poroznih bosanskih granica. Geografija istocne granice, na primer – sa tesko dostupnim planinskim predelima, mnostvom reka, jezera i nezvanicnih granicnih prelaza – zahteva mobilne pogranicne patrole, nesto slicno onome sto imamo na granici Meksika i SAD", izjavio je jedna agent iz Ministarstva za unutrasnju bezbednost SAD, koji je zeleo da ostane anoniman.


"A medjunarodna zajednica je organizovala u Bosni staticne snage koje su koncentrisane na odredjenim fiksnim tackama. Pogranicna sluzba ne poseduje potrebnu mobilnost. Najbolja ilustracija je to sto imaju samo cetiri mobilna tima koji treba da pokriju 1.500 kilometara granice."


Prlenda tvrdi da je Pogranicnoj sluzbi ocajnicki potrebna pomoc u obliku helikoptera, infracrvenih uredjaja za osmatranje i pokretnih jedinica koje su u stanju da se suprotstave "dobro naoruzanim krijumcarima i telohraniteljima ratnih zlocinaca."


Milman iz EUPM se ne slaze sa kriticarima i odgovara: "Pogranicna sluzba je uspesna. Ona je pokazala Bosancima da je moguce razvijati institucije na drzavnom nivou uz medjunarodnu podrsku i da te institucije zaista mogu funkcionisati."


Zvanicnici EUPM naglasavaju nekoliko uspeha koje je Pogranicna sluzba ostvarila ove godine, ukljucujuci i razbijanje svercerskog lanca u severoistocnoj Bosni, koji je delom svog profita, kako se veruje, finansirao odbegle osumnjicenike za ratne zlocine.


Strucnjaci dovode u pitanje i rad Drzavne istrazne i zastitne agencije, koja je nazvana "bosanski FBI", i kazu da se od nastanka 2002. godine nije makla od pocetka.


"Drzavna istrazna i zastitna agencija i Ministartsvo bezbednosti zapravo ne funkcionisu", izjavio je Avdic. "Sto je najvaznije, nisu postigli nikakve konkretne rezultate jos otkako su formirani."


Ranije ove godine, IWPR je video organizacioni dijagram u kojem je prikazana distribucija buduceg personala Drzavne istrazne i zastitne agencije – od kojeg je 75 procenata zaduzeno za zastitu vaznih osoba i administrativni rad, uz samo mali procenat onih koji ce raditi na istrazivanju organizovanoig kriminala.


"Mislim da takva struktura nije dobra", izjavio je savetnik EUPM koji je trazio da ostane anoniman. "Ako Bosna treba da se bori protiv organizovanog kriminala, onda agencija ne bi trebalo da tako veliki deo svojih resursa trosi na zastitu lokalnih politicara i zvanicnika."


Milman je izjavio za IWPR da je organizaciona struktura Drzavne istrazne i zastitne agencije promenjena u odnosu na vreme kada je dokument nastao, i da su sada predvidjena odeljenja za obavestajno istrazivanje kriminala i finansijskih tokova, kao i ratnih zlocina. Ali potvrdio je da ce najvei deo operativnog osoblja ostati u odeljenju za zastitu vaznih osoba.


Struktura bosanske policije – koja se trenutno sastoji od 19 zasebnih formacija koje se nalaze pod kontrolom dva odvojena ministarstva unutrasnjih poslova, po jedno za svaki entitet – sledeca je na listi za reorganizaciju.


Esdaun je nalozio formiranje jedinstvenog ministarstva na drzavnom nivou do kraja ove godine. U okviru priprema za to u julu je objavio da ce biti formirana komisija koja ce odluciti da li ce zasebne policijske snage Federacije i RS biti rasformirane ili samo podredjene centralnom ministarstvu.


Razloge za reorganizaciju policije objasnio je bez mnogo uvijanja. "U ovom trenutku, organizovani kriminal je u prednosti u ovoj zemlji. Policijske snage Bosne i Hercegovine su podeljene, imaju previse osoblja, premalo sredstava... Kriminalci Bosne i Hercegovine su ujedinjeni, imaju dovoljno sredstava i operisu preko granica bez problema."


ODLAGANJE SUDA ILI ODSUSTVO VERE?


"Organizovani kriminal predstavlja najvecu pretnju integraciji Bosne", izjavila je Doris Pak, uticajna nemacka clanica Evropskog parlamenta. "Ima mnogo kriminalaca koji se nalaze na vlasti, pa bosanskoj policiji nije lako da samostalno postupa."


Dok reforma bosanske policije jos traje, deo borbe protiv organizovanog kriminala svakako mora pasti na pleca njenih evropskih pomagaca za bar jos neko vreme.


Imaju li Evropljani volje da tako i postupe?


"Nisam siguran za EUFOR", izjavio je Neven Kazanovic, analiticar za pitanja bezbednosti u bosanskoj skupstini. "EUFOR ne vode Amerikanci, a ovde u Bosni se pokazalo – za vreme rata i mandata mirovne misije UN – da snage pod evropskim vodjstvom nisu spremne da udju u sukob sa ratnim zlocincima i njihovim mafijama."


Ipak, zvanicnici EU izjavili su za IWPR da EUFOR ocekuje upravo oavkvu vrstu negativnog odnosa prema misiji koju vodi Evropa – i da ce se preduzeti konkretne akcije da bi se Bosancima pokazalo da je Evropa ozbiljna u svojim namerama.


"Ocekujem da EUFOR ovde u Bosni pokrene velike stvari, nesto sto ce pokazati snagu i odlucnost, jer Evropska unija se ovde suocava sa problemom kredibiliteta i svesna je toga", izjavio je jedan zvanicnik koji je zahtevao da ostane anoniman.


Slatina se plasi da bi izostavljanje borbe protiv mafije sa liste ciljeva EUFOR-a poslalo pogresne signale lokalnim zvanicnicima koji zele da rese ovaj problem, ali su trenutno previse uplaseni da bi nesto preduzeli.


"Ubistvo Joze Leutara poslalo je jasnu poruku svim bosanskim zvanicnicima koji imaju hrabrosti da se suprotstave organizovanom kriminalu", kaze Slatina.


"Leutar je zapoceo istragu posle ohrabrivanja koje je dobio od medjunarodnih zvanicnika. Ali medjunarodni zvanicnici nisu bili tu kada su mu bili potrebni. I uprkos suprotnim obecanjima medjunarodne zajednice, njegovo ubistvo je i dalje nerasvetljeno."


"Mislim da je prilicno jasno cija je poruka ovde jaca."


Hju Grifits je koordinator IWPR za istrazivacke projekte. Nerma Jelacic je direktor IWPR za Bosnu. Polaznici IWPR obuke Aida Alic, Aida Sunje i Ilda Zornic doprinele su radu na ovom izvestaju u okviru svoje obuke za istrazivacko novinarstvo u organizaciji IWPR.


Frontline Updates
Support local journalists