Istraga protiv Milosevicevog suradnika

Samo tjedan dana nakon sto je sudjenje bivsem jugoslavenskom predsjedniku nastavljeno u Hagu, protiv nekadasnjeg sefa kabineta Slobodana Milosevica neocekivano je pokrenut kazneni postupak.

Goran Milinovic – drzavni cinovnik koji je najtjesnje suradjivao s Milosevicem u vrijeme njegovog predsjednikovanja, kako Srbijom, tako i Jugoslavijom – tereti se za prikrivanje ili unistavanje izvjesnih dosijea koja potrazuje Haski tribunal, a koja se odnose na aktivnosti srpskih snaga sigurnosti na Kosovu tokom 1998.

Beogradska se vlada ocito nada da ce pokrenuta policijska istraga biti shvacena kao znak njene spremnosti da suradjuje s Tribunalom. Odnosi izmedju Srbije i Medjunarodnog suda u posljednjih godinu dana vidno su naruseni.

Osim sto zahtijevaju da dvadesetak haskih bjegunaca, za koje se pretpostavlja da zive u Srbiji, budu izruceni Tribunalu, tuzioci se takodjer vec dugo zale i da Beograd odbija predati mnostvo dokumenata, za koje vlasti tvrde da ih navodno ne mogu pronaci.

Upadljivo odbijanje srbijanskih vlasti da istraze okolnosti uslijed kojih je dokumentacija postala nedostupna u minulom je razdoblju bilo shvacano kao indikacija da duznosnici jos uvijek ili prikrivaju dosijee, ili pokusavaju zastititi osobe koje su te dokumente unistili.

Objavljujuci pocetak istrage protiv Milosevicevog biseg sefa kabineta, predsjedavajuci Nacionalnog savjeta za suradnju s Haskim tribunalom – Rasim Ljajic – zelio je odagnati spomenute sumnje.

“Nikako nismo uspijevali pronaci te dokumente, da bi se na kraju ispostavilo da su oni na neobjasnjiv nacin nestali”, rekao je Ljajic na konferenciji za stampu u Beogradu, napominjuci da je upravo zbog toga protiv Milinovica pokrenut istrazni postupak.

Prema izvjestaju koji je sacinilo odjeljenje za organizirani kriminal srpske policije, Milinovica se sumnjici za prikrivanje ili unistavanje otprilike 160 dokumenata koji se ticu zajednickog zapovjednistva na Kosovu. Radi se o nekih 1500 stranica.

Policija tvrdi da je Milinovic, u svojstvu Milosevicevog sefa kabineta, spomenute dokumente u studenome7novembru 1998. dobio od zapovjednistva Pristinskog korpusa.

Ti dosjei predstavljaju tek jedan dio cjelokupne dokumentacije koju su tokom prosle godine od Srbije i Crne Gore (SCG) zatrazili suci Haskog tribunala.

Dokumenti koja su zatrazeni od Beograda, ukljucuju i materijale koji se ticu Novosadskog korpusa, njegovih aktivnosti, kao i obuke dobrovoljaca iz sastava specijalnih jedinica jugoslavenske vojske tokom 1995.

Beogradski promatraci vjeruju da je Milinovic, za koga se smatra da je bio veoma blizak Milosevicu, zbilja imao pristup u skoro sve povjerljive materijale.

Bratislav Grubacic, analiticar i glavni urednik novinske agencije VIP, kaze da je Milinovic bio Milosevicev odani cinovnik, koji je prisustvovao velikom broju veoma vaznih sastanaka.

Nikada previse vidljiv u javnosti, Milinovic je ostao u sjenci i tokom posljednje cetiri godine, nakon sto je Milosevic zbacen s vlasti. Takodje, za njega se tvrdi da je jedan od rijetkih Milosevicevih suradnika koji se nije obogatio, usprkos svom ucescu u prethodnom rezimu.

Imajuci u vidu osjetljivost predmeta, advokati osumnjicenog smatraju da ce, u slucaju da dodje do sudjenja, ono biti tajno.

“Ukoliko bude rijeci o strogo povjerljivim policijskim ili vojnim dokumentima, citav ce postupak biti vodjen na taj nacin”, izjavio je istaknuti beogradski advokat Borivoje Borovic.

Po slovu zakona, osobi za koju se dokaze da je kriva za ostecenje ili prikrivanje drzavnih dosjea slijedi zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca do tri godine. Medjutim, ako je u pitanju izuzetno vazna dokumentacija, propisana se kazna – prema Borovicevim rijecima – krece u rasponu od jedne do osam godina.

Daniel Sunter je redovni suradnik IWPR-a iz Beograda. U pisanju izvjestaja sudjelovala je i Ana Uzelac, voditeljica projekta IWPR-a u Hagu.