Hrvatska: Sanader u zamci slucaja Gotovina

Novi desnicarski premijer pokusava da izadje na kraj sa istim kontroverznim problemom koji je podrivao vladu njegovog prethodnika.

Hrvatska: Sanader u zamci slucaja Gotovina

Novi desnicarski premijer pokusava da izadje na kraj sa istim kontroverznim problemom koji je podrivao vladu njegovog prethodnika.

Monday, 21 February, 2005

Hrvatski desnicarski premijr suocava se sa jakim unutrasnjim otporima da isporuci generala Ante Gotovinu Haskom tribunalu, sto moze rasprsiti nade da bi Hrvatska mogla steci status kandidata za prijem u Evropsku Unije ovog proleca.


Ivo Sanader je na sednici vlade prosle nedelje priznao kako mu prilikom njegovih poseta Briselu i Strazburu 12. i 13. januara jasno stavljeno do znanja da Zagreb nece dobiti status zemlje kandidata ne budu li Velika Britanija i Holandija ratifikovale sporazum o saradnji i pridruzivanju sa Evropskom Unijom.


Ove dve zapadnoevropske zemlje to nece uciniti sve dok se odbegli general Ante Gotovina koga hasko tuzilastvo tereti za ratne zlocine ne pojavi u Hagu.


Uprkos javno izrazenoj zelji da se saradjuje sa medjunarodnim tribunalom, Sanader se sada suocava sa istim teskocama kao i njegov prethodnik Ivica Racan.


Znacajan deo nejgovih glasaca se snazno protivi ekstradiciji lica osumnjicenih za ratne zlocine, ali i neki u rukovodstvu njegove Hrvatske demokratske zajednice, HDZ, u tvrdokornim hrvatskim opozicionim partijama, kao i ekstremisti u policijskim i vojnim krugovima.


Samo bi dobrovoljna predaja generala Gotovine Hagu mogla da pomogne Sanaderu da ispuni kljucno predizborno obecanje – ulazak Hrvatske u Evropsku Uniju.


Proslog decembra, kada je Sanader sastavljao svoj kabinet, culi su se glasovi kako Sanaderovi saradnici dogovaraju s generalom Gotovinom detalje njegove predaje. Takodje se culo kako je vlada obecala svesrdnu pomoc u odbrani pred Haskim sudom.


Posle izbora, Sanader je pokazao spremnost da razresi visegodisnji spor sa tribunalom. Izjavio je kako "slucaj Gotovina" nije politicko, vec pravno pitanje. Takodje je rekao kako ce se postovati hrvatski Zakon o saradnji s Haskim sudom koji predvidja izrucenje osoba protiv kojih je podignuta optuznica.


To je protumaceno kao vidljiva spremnost Iva Sanadera da posle tri godine razresi pitanje koje Hrvatsku drzi kao taoca izvan Evropske Unije.


Provladin dnevni list "Vjesnik" najavio je mogucnost predaje generala Gotovine do kraja januara ne navodeci pri tome izvor te informacije.


Sada se, medjutim, cini da premijer zazire od bavljenja ovim pitanjem. Iako se ocekivalo da ce Sanader licno voditi razgovore sa glavnim tuziocem Haskog tribunala Karlom del Ponte, on je ipak taj zadatak namenio ministarki pravde Vesni Skare Ozbolt.


Ovaj potez ukazuje na mogucnost da predsednik vlade spusta na nizi nivo hrvatske odnose sa Hagom, cime sebi ostavlja prostor da za sve probleme u saradnji sa medjunarodnim sudom za ratne zlocine prebaci na ministarstvo pravosudja.


Polozaj ministarke pravosudja ionako je slab jer ona dolazi iz politicke stranke sa samo jednim zastupnikom u hrvatskom Saboru.


Osim toga, iz krugova bliskih Sanaderu se poslednjih dana upucuju poruke kako se, prema istrazivanjima javnog mnenja, ulazak zemlje u Evropsku Uniju sada nalazu na dnu lestvice prioriteta gradjana Hrvatske.


Tokom svoje posete Vasingtonu, ministar inostranih poslova Miomir Zuzul je podsetio svoje domacine kako Hrvatska, pored neskrivene zelje za pridruzivanjem Evropskoj Uniji, takodje ima nameru da postane najpouzdaniji americki saveznik u regionu.


Promena taktike sugerise da se Sanader suocava sa ozbiljnijim otporima izrucenjima osumnjicenih za ratne zlocine no sto je to ocekivao.


Veliki broj glasaca HDZ-a vec nije zadovoljan Sanaderovom tolerantnom politikom prema nacionalnim manjinama koju ocenjuju "popustljivom". Pristalice najjace hrvatske partije su ostali sokirani njegovim pojavljivanjem na proslavi pravoslavnog Bozica u Zagrebu i cestitkom koju je uputio etnickim Srbima.


Izrucenje generala Ante Gotovine bi izazvalo novo nezadovoljstvo, a mnoge pristalice bi moglo navesti da se okrenu ekstremnoj desnicarskoj Hrvatskoj stranci prava, HSP, koja je postigla dobre rezultate na januarskim lokalnim izborima u nekada ratom razorenoj osjecko-baranjskoj zupaniji.


Hrvatska stranka prava je osvojila skoro petnaest odsto glasova na tim lokalnim izborima sto je znatno vise od rezultata ostvarenog u istoj zupaniji na oktobarskim parlamentarnim izborima – samo devet odsto.


Sanader nailazi na jak otpor unutar vrha svoje stranke u kome jos ima protivnika izrucenju generala Gotovine. Medju njima su i dvojica njegovih najblizih saradnika – potpredsednik vlade Andrija Hebrang i predsednik hrvatskog parlamenta Vladimir Seks.


Hebrang je vec odavno zestoki protivnik saradnje sa Haskim tribunalom. U vreme dok je slucaj generala Janka Bobetka bio aktuelan, upravo je Hebrang bio jedan od predvodnika akcije protiv Bobetkovog izrucenja Hagu neposredno nakon obelodanjivanja optuznice u septembru 2002., pa sve do generalove smrti u aprilu 2003. godine.


Sanader tvrdi kako je reformisao HDZ i ocistio je od tvrdokornih nacionalista, ali u samom vrhu te stranke jos ima onih koji se protive njenoj transformaciji u umerenu konzervativnu politicku snagu.


Gotovina uziva veliku popularnost u pojedinim delovima obavestajne sluzbe kao i u hrvatskoj vojsci. Tamo se jos uvek nalazi znacajan deo njegovih pristalica i pomagaca koji opstruiraju sve pokusaje za njegovim pronalazenjem i hapsenjem.


Sama Karla del Ponte je izjavila za belgijski dnevni list "La Libre Belgique" prosle sedmice kako Gotovina i danas uziva podrsku visokih zvanicnika u Hrvatskoj.


Za vreme mandata Ivice Racana, ministarstvo unutrasnjih poslova je raspisalo poternicu i obecalo novcanu nagradu onome ko pruzi podatke koji bi mogli dovesti do hapsenja generala Ante Gotovine. Efekat ovakve poternice je potpuno razvodnjen kada je Udruzenje veterana Domovinskog rata, HVIDRA, saopstilo da ce dati novcanu nagradu svakome ko otkrije identitet osobe koja je podatke o odbeglom generalu ustupila policiji.


"Sanader sasvim sigurno zna, kao sto je to znao i Racan, gde se Gotovina nalazi," kaze jedan od saradnika bivseg hrvatskog premijera.


"No, insistiranje na njegovom hapsenju ne zeli ni Sanader, kao sto to nije zeleo ni Racan. U Hrvatskoj Gotovinu mnogi dozivljavaju kao heroja, pa bi se svako ko ga zeli poslati u Hag suocio sa ozbiljnim politickim posledicama."


Ovaj izvor predvidja da ce se i Sanader, poput Racana ranije, deklarativno izjasnjavati za saradnju sa Haskim tribunalom, ali da se nece potruditi da uhapsi generala.


General Ante Gotovina, uz bivseg lidera bosanskih Srba Radovana Karadzica i njegovog vojnog komandanta Ratka Mladica, jedan je od najtrazenijih haskih optuzenika koje Karla del Ponte zeli da vidi na optuzenickoj klupi.


Njega je Haski sud u maju 2001. godine optuzio za ratne zlocine protiv covecnosti, krsenje zakona i obicaja ratovanja i ratne zlocine pocinjene tokom hrvatske vojne ofanzive poznatije pod imenom "Oluja" protiv pobunjenih Srba u avgustu 1995. godine.


Ante Gotovina se nalazi u bekstvu od objavljivanja optuznice u julu 2001. godine. Hrvatske vlasti od tada uporno tvrde da Gotovina nije u Hrvatskoj, a u medijima su se pojavljivale razlicite spekulacije o navodnom mestu njegovog boravka – u Bosni i Hercegovini, Kanadi, Francuskoj, Italiji i Irskoj.


No, pokazalo se da je Gotovinu ipak moguce pronaci i bar privremeno utvrditi gde se nalazi. Vlasnik nedeljnog magazina "Nacional" Ivo Pukanic je proslog juna objavio intervju sa beguncem od zakona i zajednicku fotografiju.


Policijski strucnjaci su potvrdili autenticnost objavljene fotografije. Pukanic je nakon toga pozvan na informativni razgovor u zagrebacku policiju, ali nije zeleo odati mesto susreta sa Gotovinom.


Dok je bila u opoziciji, Sanaderova stranka je koristila ovaj slucaj kako bi potkopavala koalicionu vladu levog centra. A sada se sam Sanader nasao u situaciji u kojoj je postao talac slucaja Gotovina.


Ukoliko se odbegli general ne preda dobrovoljno, premijer se suocava sa dve rizicne opcije. Jedna je konfrontacija sa partijskim kolegama i pristalicama. Druga - zatvorena vrata za clanstvo u Evropskoj Uniji.


Drago Hedl je redovni saradnik IWPR-a iz Osijeka.


Frontline Updates
Support local journalists