Hrvatska predlaze kantonizaciju BiH

Hrvatski premijer Ivica Racan, ministar vanjskih poslova Tonino Picula i predsjednik Hrvatske socijalno liberalne stranke, najjaceg Racanovog saveznika u sestoclanoj koaliciji, Drazen Budisa, tajno su se sastali sa celnicima Bosne i Hercegovine proslog vikenda.

Njihov sastanak u Slavonskom Brodu, na kojem su ugostili Bozidara Matica, predsjednika Vijeca ministara BiH, ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumdziju i predsjednika Federacije BiH, Karla Filipovica, ipak je otkriven, pa je hrvatska vlada, dan nakon sto su mediji objavili informaciju o njihovom susretu, priznala da je susret odrzan.

Sastanak u Slavonskom Brodu uslijedio je nakon napetih odnosa vodjstva bosanskih Hrvata sa Zagrebom, bitno pogorsanih nakon odluke Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru da proglasi autonomiju 3.ozujka/marta na podrucjima sa hrvatskom vecinom.

"Radilo se o nesluzbenom radnom susretu na kojem su razmotreni odnosi izmedju Hrvatske i Bosne i Hercegovine", receno je u Ministarstvu vanjskih poslova, uobicajenom frazom koja se upotrebljava kad se nista ne zeli reci.

Ni premijer Racan nije bio nista konkretniji. "Smatram da ne treba cekati samo inicijativu medjunarodne zajednice, nego valja simulirati i domace snage koje imaju viziju Bosne i Hercegovine kao stabilne drzave", rekao je Racan.

Medjutim, analiticari kazu, cinjenica da se na tajnom sastanku u Slavonskom Brodu pojavio i Drazen Budisa, osoba bez formalne funkcije u Racanovoj vladi, daje naznake da se raspravljalo o prijedlogu koji se posljednjih dana pojavio u Hrvatskoj, a cije se autorstvo pripisuje upravo Budisi.

Budisin plan o "kantonizaciji Bosne i Hercegovine" predvidja ukidanje dvaju entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, te uspostavu federativne drzave sastavljene od 12 ili 14 kantona.

Kantoni ne bi imali pravo na posebne odnose s drugim drzavama, kao sto su to pravo imali entiteti.

Republika Srpska i Jugoslavija potpisale su Sporazum o specijalnim ekonomskim i socijalnim vezama 5.ozujka/marta, sto je hrvatski predsjednik Stipe Mesic kritikovao kao nastavak "ideje Velike Srbije". "Ovaj potez Kostunice jos vise komplicira situaciju u Bosni i Hercegovini", rekao je Mesic u intervjuu radiju.

Iako jos nije poznato kako ce reagirati Bosnjaci i Hrvati u BiH na prijedlog Zagreba, bez sumnje ce ga Republika Srpska odbaciti. Nakon sto su vijesti o sastanku u Slavonskom Brodu "procurjele" u javnost, vlasti u Banjaluci upozorile su Hrvatsku da se ne mijesa u unutrasnje stvari Bosne.

Budisin prijedlog zapravo nije nikakva novost. Ivo Komsic, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeca iznio je slican plan 1994.godine. No, kako je medjunarodnoj zajednici u to vrijeme prvenstveni cilj bio zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini, Daytonskim je sporazumima Bosna i Hercegovina konstituirana kao drzava tri naroda i dva entiteta.

Prijedlog o kantonizaciji Bosne i Hercegovine s kojim sada hrvatka vlast oprezno izlazi u javnost, pokusaj je odgovora na radikalno samoproglasenje hrvatske uprave u dijelu Bosne i Hercegovine, gdje su u vecini Hrvati.

Premijer Racan, cini se, nece imati prevelikih problema unutar svoje koalicije, prilikom zastupanja ideje o kantonizaciji BiH. Uz Budisu, svog najznacajnijeg saveznika, tu ideju podrzava i Hrvatska seljacka stranka, a nije joj nesklona ni Vesna Pusic, predsjednica Hrvatske narodne stranke. Jedino dvije najmanje stranke u sestoclanoj koaliciji, Istarski demokratski sabor, IDS, i Liberalna stranka, LS, protive se takvim prijedlozima, no tek na principijelnoj osnovi.

Zlatko Kramaric, predsjednik LS je rekao: "Neuobicajeno je da politicar jedne drzave sugerira kako u susjednoj drzavi valja rijesiti politicke probleme".

Medjutim, Racan je bio prisiljen izaci s nekakvom inicijativom, jer nije mogao dopustiti da desnica, koncentrirana unutar HDZ-a, ima i dalje presudni utjecaj na Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Iako je Tudjmanov HDZ izgubio izbore 3.sijecnja/januara, 2000.godine i dalje ima dominantnu rijec u Bosni i Hercegovini i odluke Ante Jelavica, predsjednika HDZ BiH, o hrvatskoj samoupravi u toj drzavi, sinhronizirane su sa stavovima HDZ u Hrvatskoj. Uostalom, HDZ u Zagrebu odmah je podrzao odluke Hrvatskog narodnog sabora donesene u Mostaru.

Hrvatska samouprava, koju su ostro osudili predstavnici medjunarodne zajednice i zbog koje je Visoki predstavnik Wolgang Petritsch smijenio Antu Jelavica, clana predsjednistva BiH i jos trojicu visokih duznosnika HDZ BiH, pokusaj je ponovnog uvodjenja hrvatske republike Herceg Bosne, paradrzave ciji je neskriveni cilj bio pripojenje Tudjmanovoj Hrvatskoj.

Proglasenje hrvatske samouprave u BiH, ocito je predizborni potez HDZ-a u Hrvatskoj, koji drzi da bi otvaranjem problema u susjednoj drzavi mogao ojacati svoj polozaj i sanse na lokalnim izborima, najavljenih za 20.svibnja/maja.

Opozicioni HDZ zeli optuziti Racanovu vladu da ne brine o nacionalnim interesima Hrvata izvan Hrvatske, narocito nakon sto su iz krugova njegove koalicijske vlade izasli prijedlozi o ukidanju prava glasa hrvatskoj dijaspori. Ta "dijaspora" bila je uglavnom koncentrirana u Hercegovini i oduvijek je spadala u najodanije glasace HDZ-a.

Tajnim sastankom u Slavonskom Brodu, Racan je zelio ispitati puls najvisih duznosnika Bosne i Hercegovine prema ideji o kantonizaciji te drzave. Njegov ministar vanjskih poslova Tonino Picula sredinom ozujka/marta treba se sastati s Javierom Solanom, predstavnikom EU za vanjsku poliitku i sigurnost, dok ce Zlatko Lagumdzija, ministar vanjskih poslova BiH istog dana o tome u Stokholmu razgovarati s celnicima te zemlje, koja trenutacno predsjedava Europskom unijom.

Dragutin Hedl je redovni dopisnik IWPR.