Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Hrvatska: obnavljanje procesa u slucaju Lora smanjuje pritisak na Sanadera

Odbacivanje neslavne presude u slucaju Lora pokazuje da Hrvatska ozbiljno shvata kritike upucene njenom sudstvu.
By IWPR Balkans

Proslonedeljna odluka Vrhovnog suda da ponisti kontroverznu odluku u postupku za zlocine pocinjene u vojnom zatvoru Lora u Splitu 1992. godine, ima za cilj da uveri Haski tribunal da se Hrvatskoj moze poveriti da sudjenja za ratne zlocine obavlja u zemlji.


Odluka od 19. avgusta usledila je posle zalbe oblasnog javnog tuzioca u Splitu protiv prve oslobadjajuce presude gradskog suda za osmoricu osumnjicenika, koji su bili optuzeni za mucenje uglavnom srpskih zatvorenika.


Sudija Vrhovnog suda Zlata Lipnjak Bosanac ponistila je prvu presudu i nalozila obnavljanje postupka za ovu osmoricu pred novim sudskim vecem, uz obrazlozenje da su u prvom postupku ustanovljene “cinjenice bile netacne i nepotpune”.


Nalog za obnavljanje procesa stigao je u trenutku kada se Hrvatska trudi da pokaze da su njeni sudovi, uprkos presudama kao sto je ova doneta u slucaju Lora, sposobni da vode one postupke za ratne zlocine koje tribunal u Hagu prebaci u nadleznost lokalnog pravosudja.


Zagreb ima na umu dolazece procese za cetvoricu optuzenih hrvatskih generala, Mirka Norca, Rahima Ademija, Ivana Cermaka i Mladena Markaca, kao i moguce nove optuznice koje bi mogle stici od Haskog tribunala do kraja godine.


Slucaj Lora odnosio se na osam bivsih pripadnika 72. jedinice vojne policije – Tomislava Duica, Toncija Vrkica, Miljenka Bajica, Josipa Bikica, Davora Banica, Emilia Bungura, Antu Gudica i Andjelka Botica – optuzenih za ratne zlocine protiv civila, pocinjene izmedju marta i septembra 1992.


Optuznica je ove ljude teretila da su ponizavali, zlostavljali i mucili uglavnom srpske zatvorenike, sto je dovelo do smrti dvojice od njih, Nenada Knezevica i Gojka Bulovica, dok su jos dvojica, Milosav Katalina i Djordje Katic, zadobili teske povrede.


Prvo sudjenje, koje je vodio sudija Slavko Lozina, izazvalo je ostre kritike i u zemlji i u inostranstvu. Primeceno je da se sudija rukuje sa optuzenicima pre svakog zasedanja i da pokazuje neskrivene simpatije za njih.


Sudija je takodje kritikovan zbog toga sto je jedno zasedanje zapoceo cestitajuci hrvatskoj fudbalskoj reprezentaciji na pobedi na svetskom prvenstvu u mecu protiv Italije, dodajuci, sasvim neprimereno, da je spreman da odlozi nastavak sudjenja ukoliko se Hrvatska plasira u finale.


Obrazlazuci svoju odluku da oslobodi osumnjicenike, sudija Lozina se podsmevao tvrdnjama koje je izneo Miroslav Katalina o tretmanu u zatvoru Lora, govoreci: “da su ga toliko mucili, to ni Rambo ne bi preziveo”.


Odluku da se nalozi ponavljanje procesa svakako ce pozdraviti premijer Ivo Sanader, ciji glavni politicki cilj, prijem u clanstvo Evropske unije do 2007. godine, ne moze biti ostvaren bez pune saradnje sa Haskim tribunalom.


EU je u vise navrata stavljala do znanja Zagrebu da pravosudje ostaje jedan od problema koji moraju biti reseni pre nego sto Hrvatska uputi zahtev Briselu.


Sanader zna da ce hrvatska javnost, koja vecim delom haske optuzenike dozivljava kao heroje, lakse prihvatiti sudjenja za ratne zlocine i moguce zatvorske kazne ako se postupci budu vodili kod kuce, a ne u Holandiji.


”Izvrsna vlast ne moze uticati na sudske odluke, ali odluka Vrhovnog suda da ponisti presudu u slucaju Lora predstavlja veliko olaksanje”, izjavio je za IWPR jedan zvanicnik iz Ministarstva pravosudja, koji je zeleo da ostane anoniman.


”Odluka suda u Splitu bila je skandalozna i da je Vrhovni sud nije ponistio Hrvatska bi se nasla u veoma neugodnoj situaciji”, dodao je isti zvanicnik.


”Imali bismo velike sumnje u pogledu toga da li ce Haski tribunal biti spreman da neka od sudjenja optuzenim licima koja se vec nalaze u Hagu prebaci u nadleznost hrvatskih sudova.”


Odluka Vrhovnog suda dosla je u pravi cas, posto je usledila posle nedavnog dramaticnog oslobadajanja generala Tihomira Blaskica, nakon sto je posle zalbi upucenih sudu njegova kazna smanjena sa 45 na devet godina.


Blaskicev brzi povratak kuci (u zatvoru je vec bio osam godina) proizveo je talas trijumfalizma i slavlja za koji se zna da je iritirao sud u Holandiji.


Euforija zbog Blaskicevog povratka kuci, u koju se ukljucila i potpredsednica vlade, Jadranka Kosor, grleci ga i ljubeci pred TV kamerama, tamo nije dobro primljena.


Odluka Vrhovnog suda u slucaju Lora verovatno ce rasprsiti zlovolju u Hagu i umanjiti sumnje u hrvatske sudove, koje su prisutne u medjunarodnim telima, kao sto je OEBS, koja su kritikovala nacin na koji je vodjen postupak u slucaju Lora.


Prema Piteru Semnebiju, sefu misije OEBS u Hrvatskoj, odluka Vrhovnog suda predstavlja korak napred za hrvatske sudove. Odluka je doneta “u skladu sa primedbama koje je iznela misija OEBS prateci sudjenja za ratne zlocine u Hrvatskoj”, rekao je on.


Bas kao i njujorska organizacija Human Rights Watch i hrvatski Helsinski komitet za ljudska prava, OEBS je odluku u slucaju Lora video kao pristrasnu presudu, donetu posle postupka u kojem je otvoreno pokazivana naklonost prema optuzenicima. .


Zarko Puhovski, predsedavajuci hrvatskog Helsinskog komiteta za ljudska prava, izjavio je: “Atmosfera na sudjenju u Splitu bila je pristrasna, zbog cega su se cule mnoge prituzbe i domace i inostrane javnosti.” Odluka Vrhovnog suda, predvidja, imace “smirujuci efekat” na strasti koje su se uzburkale u to vreme.


Sudija Lozina, sasvim ocekivano, ne pokazuje toliko entuzijazma zbog odbacivanja presude u slucaju Lora, i tvrdi da su hrvatski sudovi popustili pred politickim pritiskom iz inostranstva.


“Neprihvatljivo je da OEBS odredjuje pravila u Hrvatskoj”, izjavio je on. “Takvu odluku suda nametnuli su OEBS, medjunarodne organizacije za zastitu ljudskih prava, britansko i americko ministarstvo inostranih poslova.”


Dodao je: “Ponosan sam na svoj rad i uveren sam da sam posao obavio profesionalno i ispravno.”


Sudija Lozina je kritikovao hrvatsku ministarku pravde, Vesnu Skare-Ozbolt, tvrdeci da je ona takodje izvrsila pritisak na sudove dajuci nekoliko kritickih javnih izjava.


Ministarstvo pravde je objavilo da je odlucno u nameri da poboljsa kvalitet hrvatskog pravosudja i obezbedi vise standarde strucnosti.


Ali, ministarka je odbila da komentarsie Lozinine tvrdnje da se mesala u vodjenje ovog osetljivog slucaja na bilo koji nacin.


“Nemam obicaj da komentarisem sudske odluke”, rekla je ona. “Vrhovni sud je najvisi sud u zemlji i njegove odluke se apsolutno moraju postovati. Sprema se novi postupak i nadam se da ce biti ustanovljna puna istina.”


Drago Hedl je redovni saradnik IWPR-a.