Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Hrvatska: Novom lideru HDZ vezane ruke

Tudjmanova stara garda mogla bi da ugrozi novog lidera HDZ, koji bi da se distancira od ekstremisticke proslosti stranke
By IWPR Balkans

Umjereno politicko krilo HDZ trijumfovalo je uspjevsi da Ivo Sanader bude reizabran na mjestu predsjednika stranke. Njegova tijesna pobijeda nad ekstremistima znaci da se nastavlja duboka podijeljenost unutar HDZ koja bi, na koncu, mogla ugroziti unutrasnje reforme.


Konvencija proslog mjeseca je pokazala da je HDZ jos uvijek vise pokret nego stranka: pod tom kapom krije se siroka lepeza desnicarskih opcija - od ekstremne nacionalisticke desnice, prema kojoj je u posljednje vrijeme mnogo spominjani Le Pen prava beba, do vise-manje gradjanske desnice. Te su se dvije struje sada jasno profilirale kao medjusobno neprijateljski tabori.


Ivo Sanader, umjereni konzervativac koji inzistira na svojoj europskoj ugladjenosti, ima dva velika zadatka. Prvi je tranzicija HDZ-a iz razbarusenog pokreta u desnu, demokratski profiliranu stranku. Druga je velika zadaca da na iducim izborima pronadje koalicijskog partnera.


Njegov protukandidat, porazeni Ivic Pasalic, nekadasnji Tudjmanov savjetnik, koji je povezan s najmracnijim tajnama bivse vlasti, u predizbornoj kampanji je najavljivao povratak autoritativnim sredstvima, kakve je ta stranka koristila u vrijeme Franje Tudjmana.


Sanader se sluzi demokratskom retorikom i za uzor istice europske konzervativne stranke. Ali njegova tijesna pobjeda nad jastrebom lakirana perja znaci da ce mu Pasalicevi ljudi stalno puhati za vrat.


Obje frakcije podjednako participiraju u stranackom vodjstvu i njihova bi se neprijateljstva i ratovi mogli nastaviti. U prvim izjavama nakon konvencije Sanader je najavio posvemasnje marginaliziranje porazenih. Prvi potezi sracunati su mu na potpuno ovladavanje strankom. Statutarno takvo je ponasanje upitno, a i zbog odnosa snaga pitanje je hoce li svoje namjere moci realizirati.


Ogranicavajuci faktor u preoblikovanju HDZ-a svakako su nedostatak ukupnih kadrovskih i demokratskih kapaciteta. Ocekivani nositelj demokratskih promjena, predsjednik Sanader, takodjer je vec prodao dusu djavolu i udruzio se s ljudima koji mu u tom pogledu nisu nikakva preporuka ni garancija. Zapravo se od kontra-strane ni po cemu ne razlikuju. Tako su mu regularnost izbora nadgledali notorni pucisti, poput Branimira Glavasa, ljudi koji su svojedobno s oruzjem upadali u novinske redakcije.


Vjerojatno ce se dvije grupacije medjusobno blokirati. Sanader nece moci provesti svoje zamisli, Pasaliceva struja nece moci vladati, ali ce uspjesno sprjecavati promjene. Cinjenica da su kao ljuti neprijatelji ostali u istoj stranci ucinit ce situaciju u HDZ-u izuzetno zivahnom, ali dinamizam unutarnje konfrontacije drzat ce stranku u statusu quo. HDZ-ov ce motor raditi svom snagom, ali ce stranka, po svoj prilici, stajati u mjestu.


Unutarnji sukobi onemogucit ce HDZ u namjeri da postane ozbiljna opozicija i alternativa sadasnjoj vlasti. A Hrvatskoj su i opozicija i alternativa jako potrebne. Komotno ponasanje sadasnje vlasti odredjeno je i okolnoscu da jedina relevantna opozicijska stranka u najvecem dijelu javnosti proizvodi strah od povratka tudjmanovaca na celo drzave. HDZ-ova predizborna galama pomogla je vladajucima, jer je gradjane podsjetila na cinjenicu da i od njenog loseg vladanja ima gore.


Pitanje je sto ce u narednom periodu nadvladati - strah od reprize HDZ-ove vlasti ili zaborav tog vremena, koji se hrani neuspjesima sadasnjeg drzavnog rukovodstva. Naime, na glancanju HDZ-ova imagea najvise bi, kao i dosad, mogla uraditi vladajuca koalicija. Njeni promasaji vjetar su u krila hadezeovaca.


Druga je velika zadaca novoizabranog HDZ-ova rukovodstva: oblikovanje takve situacije da na iducim izborima stranka uspije pronaci koalicijskog partnera. To ce biti njen prelazak Rubikona. Zasad jos ni jedna od ozbiljnih stranaka ne zeli u saveznistvo s HDZ, a bez toga nema ni povratka na vlast.


Moze se pretpostaviti da ce taj proces ici u dva smjera. S jedne strane, udvaranje strankama centra Hrvatske socijalno liberalne stranke, HSLS i Hrvatske seljacke stranke, HSS, i pokusaj da se one izvuku iz sadasnje koalicije sa socijaldemokratima. S druge, nastojanje da se aktualni vladajuci savez razbije i slomi huskackim prokazivanjem i izolacijom SDP-a. Tu je taktiku Sanader vec demonstrirao. Sa saborske govornice uputio je ispriku svima koji su "trpjeli tijekom vladavine HDZ-a", sto moze biti dobar nacin neobaveznog udvaranja javnosti i pocetak gradjenja mostova prema drugim strankama. Istodobno, ne prestaje se raspirivati strah od "crvene opasnosti".


Za demokratsku javnost, u Hrvatskoj i u medjunarodnoj zajednici, HDZ sa Sanaderom na celu manje je lose rjesenje. Njegovim izborom stranka je dobila sansu da se normalizira. Isto vrijedi i za Hrvatsku. U HDZ-u nista jos nije definitivno rijeseno, ishodom sabora tek se otvara mogucnost da i ta stranka postane dijelom demokratskog rjesenja. Ni jednu od dosadasnjih takvih prilika Tudjmanovi nasljednici nisu iskoristili.


Jelena Lovric je kolumnista "Novog lista", dnevnih novina iz Rijeke.