Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

HRVATASKA: BITKA ZA RATNE PENZIJE

Hiljade bivsih boraca koji su stekli invalidske penzije sa minimalnim osnovom, ili bez ikakvog osnova, otpocinju zestoku bitku da bi sacuvali svoje izdasne beneficije
By IWPR Balkans

Vlada hrvatskog premijera Ivice Racana nailazi na zilave otpore u pokusaju da ovogodisnji drzavni budzet smanji za iznos od tri milijarde kuna (oko 400 miliona eura) ukidanjem davanja ratnim invalidima i veteranima.


Slabasna hrvatska ekonomija nije u stanju da obezbedi dovoljno novca za ogromne drzavne potrebe, pa su nuzna kresanja budzeta koji ce u ovoj godini iznositi vise od 73 milijarde kuna (oko 10 milijardi eura).


Medju stavkama na kojima bi se moglo ustedeti, svakako je i revizija broja ratnih invalida i njihovih primanja, kao i za hrvatske prilike enormnih iznosa koje primaju vojni penzioneri. Hrvatska ima posebno ministarstvo, uvedeno jos u doba Franje Tudjmana, koje brine o hrvatskim vojnicima iz Domovinskog rata (1991- 1995).


Aktualni ministar hrvatskih branitelja Ivica Pancic u vise je navrata izjavljivao kako je medju ratnim invalidima mnogo laznih, koji su status stekli na nelegalan nacin potkupljujuci lekare i invalidske komisije koje su odlucivale o statusu invalida i stepenu invalidnosti.


On je pokusao revidirati resenja o invalidnosti, no zbog zestokih otpora veteranskih udruzenja, uradjeno je vrlo malo.


Pocetkom septembra lokalni osjecki list "Osjecki dom" objavio je popis 3.333 ratna invalida koliko ih ima samo na podrucju osjecko-baranjske zupanije, jedne od 20 zupanija u Hrvatskoj. No, blokiravsi svojim automobilima ulaze u stampariju, distribuciju lista sprecili su pripadnici HVIDRA-e, udruge koja okuplja hrvatske vojne invalide Domovinskog rata.


Puna tri dana oni su, organizujuci straze pred stamparijom, onemogucavali da list s popisom ratnih invalida, dodje do citalaca. Tek nakon snaznog pritiska javnosti i mucnih pregovora, u kojima je sudelovao i predsednik Hrvatskog novinarskog drustva Dragutin Lucic, clanovi HVIDRA-e pristali su da oslobode ulaze u stampariju i dozvole distribuciju "Osjeckog doma".


Svoje protivljenje objavljivanju tog popisa oni su objasnili strahom invalida da se na taj nacin obelezavaju slicno Jevrejima u Drugom svetskom ratu. Pravi razlog, medjutim, bio je u strahu laznih invalida da ce njihova imena biti javno objavljena. Javnost je ostala zgranuta videvsi popis na kojem se, s visokom stepenom invalidnosti, nalaze i osobe poput aktivnih fudbalskih sudija, vlasnike kafica koji voze skupocene mercedese ili BMW, ili cak i osoba koja je prvak Hrvatske u karateu!


Prosecna penzija stopostotnog invalida iznosi oko 1.400 eura, sto je za hrvatske prilike enormni iznos. Invalidi s najmanjim stepenom invalidnosti, zajedno s penzijom primaju oko 550 eura. Svakog meseca za njihove invalidnine, samo u osjecko baranjskoj zupaniji, potrosi se vise od milion eura. Pomnozi li se taj iznos s brojem zupanija u Hrvatskoj i izracuna na godisnjem nivou, dolazi se do svote od oko 250 miliona eura.


Vlada pokojnog hrvatskog predsjednika Franje Tudjmana dala je velike privilegije ucesnicima Domovinskog rata i precutno je gledala na nepravilnosti u sticanju stepena invalidnosti. Tako je kupovala njihovu naklonost na izborima.


Tudjmanova vlada podelila je i vrlo povoljne kredite braniteljima otpustenim iz vojske ili laksim invalidima kako bi pokrenuli vlastiti privatni biznis. Najveci deo onih koji su dobili takve povoljne kredite s vrlo niskom kamatom i dugim rokom otplate, kupili su skupocene automobile i danas ih nisu u stanju vracati. Sada traze od vlade da im te kredite oprosti.


Kad je u januaru 2000. HDZ izgubio vlast, tadasnja pobjdnicka koalicija sest stranaka, najavila je reviziju prava invalida, posebno onih koji su invalidnost stekli na sumnjiv nacin.


Pocelo se od generala u Hrvatskoj vojsci i utvrdilo da je cak 10 njih steklo invalidnost na nezakonit nacin. Neki, poput generala Branimira Glavasa, koji ima status 50 postotnog ratnog invalida, invalidnost su stekli zbog posledica saobracajne nesrece, daleko od podrucja ratnih delovanja.


No, kad su osetili da bi im veliki novcani iznosi koje mesecno primaju, kao i druge privilegije koje na osnovu toga ostvaruju (uvoz automobila bez carine, neplacanje poreza, besplatno zdravstveno osiguranje, posebna prava za njihovu decu i sl.) na osnovu invalidnosti mogli izmaci, oni su upotrebili razna veteranska udruzenja, u kojima je takodje znacajan broj laznih invalida, a pokusaj Vlade Hrvatske da uvede red, protumacili napadom na dignitet Domovinskog rata. Diljem Hrvatske osnivani su razni "stozeri za obranu digniteta Domovinskog rata".


Njihove kolovodje, poput Marinka Liovica ili Mirka Condica snazno su stali na celo otpora protiv izrucenja Ante Gotovine Haskom sudu ili sudjenja generalu Mirku Norcu za ratne zlocine pocinjene nad srpskim civilima u Gospicu 1991.


Svaku raspravu o smanjenju prava branitelja, proveri invalidnosti ili pak ratnim zlocinima koje su pocinili hrvatski vojnici, oni proglasavaju napadom na dignitet Domovinskog rata. U tome ne prezaju ni od nelegalnih akcija kakvo je bilo blokiranje prometnica prilikom pokusaja hapsenja generala Mirka Norca u februaru prosle godine, ili sprecavanju distribucije novina, kao u slucaju "Osjeckog doma" u septembru ove godine.


Ekstremna desnica u Hrvatskoj, ukljucujuci i najveci deo HDZ-a, Tudjmanove stranke koja je izgubila izbore 2000. godine, odobrava i podstice takvo ponasanje veteranskih udruga i ponekad - kao u velikim ulicnim demonstracijama protiv sudjenja Norcu ili izrucenja Ante Gotovine Haskom sudu - otvoreno stoji iza njihovih akcija. Njihove akcije pokazale su se uspesnima, jer bi vlast, u strahu od vecih nemira, zaustavila revizije invalidnosti i drugih braniteljskih prava.


Najnoviji osjecki slucaj kad su clanovi HVIDRA-e puna tri dana onemogucavali distribuciju novina koje su donele popis ratnih vojnih invalida, medju kojima su i prema priznanju vodstva osjecke HVIDRA-e, bar 10 posto laznih, pokazuje kako se Hrvatska suocava s postojanjem posebne drustvene kaste privilegovanih, koji u zastiti svojih interesa ne prezu ni od grubog krsenja zakona.


Drago Hedl je redovni saradnik IWPR-a i analiticar hrvatskog magazina "Feral Tribune".