Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

HASKI TRIBUNAL CEKA HRVATSKOG GENERALA

Hrvatska je zabrinuta zbog odluke Haskog tribunala da pozove na ispitivanje vojnog komandanta.
By Dragutin Hedl

Zagrebacka koaliciona vlada dramaticno je zaostrila odnose sa Medjunarodnim sudom za ratne zlocine Ujedinjenih nacija u Hagu, nakon odluke haskih istrazitelja koji su 11.decembra uputili nacelniku generalstaba hrvatske vojske, generalu Petru Stipeticu poziv da se odazove na razgovor povodom vojne akcije koju je sprovela hrvatska vojska protiv Srba u vreme raspada bivse Jugoslavije.


Hrvatska je u medjuvremenu uputila pismo ovom sudu u kome se navode trinaest prilicno tvrdih tacaka, moglo bi se reci uslova u vezi sa buducom saradnjom sa Medjunarodnim sudom za ratne zlocine na tlu bivse Jugoslavije, ICTY. Najavljena je i poseta glavnog tuzioca ICTY, Carle del Ponte Hrvatskoj pocetkom januara.


Premijer Ivica Racan nalazi se u nezavidnom polozaju. Njegova vlada sastavljena je od sest stranaka, medju kojima je najbrojniji Racanov saveznik Hrvatska socijalno liberalna stranka, HSLS, nacionaliste Drazena Budise, koji smatra da Haski tribunal zeli "da kriminalizuje" celi Domovinski rat.


Ukoliko se on povuce iz koalicije zbog slucaja Stipetic moglo bi doci do raspada vlade sto bi prouzrokovalo ozbiljnu politicku nestabilnost u zemlji.


Stipetic, imenovan na mesto nacelnika od strane nove reformske vlade u januaru prosle godine, izjavio je da je spreman da govori sa haskim istraziteljima. Medjutim, u Zagrebu postoji bojazan oko toga da li bi on mogao biti ispitivan kao svedok ili kao optuzenik.


General Stipetic zapovedao je delom vojne akcije "Oluja" u avgustu 1995.godine, kada je hrvatska vojska oslobodila najveci deo podrucja Krajine, koje su pobunjeni hrvatski Srbi drzali od jeseni 1991.godine. To je za posledicu imalo proterivanje oko 200.000 Srba iz tih krajeva. Hrvatski Helsinski odbor za ljudska prava (HHO) objavio je izvestaje tvrdeci da je iza ove operacije ostalo ukupno 677 civilnih zrtava.


Stipetic je komandovao oruzanim snagama na podrucju Banije i Koruduna. Iako ne mora direktno biti odgovoran za ratne zlocne, cinjenica da je znao da su oni pocinjeni i da nista nije preduzeo da se pocinitelji kazne, mogla bi biti osnova za njegovu odgovornost.


Mediji u Hrvatskoj do sada su u vise navrata objavljivali kako Hag priprema optuznice za sestoricu hrvatskih generala: Mirka Norca, Ivana Korade, Ante Gotovine, Damira Krsticevica, Rahima Ademija i Mladen Markaca. Ovim imenima jos se dodaju bivsi ministar unutrasnjih poslova Ivan Jarnjak i svedok-optuzenik general Stipetic.


Zamenik glavnog tuzioca, Graham Blewit rekao je da su imena "uglavnom tacna", ali je odbio bilo kakve dalje komentare.


Vec izvesno vreme goruce pitanje u Hrvatskoj je da li ovi generali, ukoliko budu optuzeni treba da budu ili ne isporuceni Hagu..


Iako to nije rekao otvoreno Budisa se protivi mogucem izrucenju hrvatskih generala i mogao bi dovesti u pitanje buduce sudelovanje svojih ministra u vladi bude li Racan pristao da se neki od generala izruce. Racan, socijalista, takodje je u strahu od moguce reakcije desnice, olicene u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, HDZ, koju je osnovao pokojni hrvatski predsednik Franjo Tudjman.


U intervjuu hrvatskom nedeljniku "Globus", Racanov savetnik, Goran Granic je izgovorio teske ocene koje se - kad je saradanja sa Hagom u pitanju - nisu cule jos iz Tudjmanovog vremena. " Ne pristajemo na sve zahteve Haga ni po cenu UN sankcija! Slican ton imalo je i pismo koje je Granic uputio ICTY 18.novembra, a koje je u Hagu vrlo lose primljeno.


Medju trinaest tacaka koje je Haskom tribunalu postavila hrvatska vlada je zahtev da sud istrazuje konkretne zlocine, a ne legitimne vojne akcije kakva je bila operacija "Oluja".


Trazi se, takodje, postovanje "vremenskog sleda", to jest, prvo istrazivanje onih zlocina koji su se najpre i dogodili. To znaci da Hrvatska ne pristaje da se prvo istrazuju moguci zlocini pocinjeni nakon "Oluje" 1995.godine, a da se prethodno ne istraze zlocini koje je pocinila Miloseviceva Jugoslovenska narodna armija, JNA, tokom 1991. godine i kasnije za vreme rata u Hrvatskoj.


Odgovor iz Haga bio je brz i jasan. Uputila ga je Carla del Ponte i objasnila da Hrvatska ne moze postavljati uslove ICTY.


Hrvatska vlada ce se naci u veoma teskom polozaju objavi li ICTY optuznice protiv hrvatskih generala.


Odbije li izruciti trazene generale, svoju poziciju prema medjunarodnoj zajednici gotovo ce posve izjednaciti s onom iz vremena HDZ-a sto prakticno znaci ponovnu izolaciju.


Ukoliko vlada posalje generale u Haag, desnica ce to protumaciti kao akt nacionalne izdaje i vrlo ce verovatno naici na podrsku radikalizovane javnosti, koju je Tudjmanova propaganda godinama pokusavala da uveri kako Hrvati, u oslobodilackom ratu, nisu mogli da pocine ratni zlocin.


Dragutin Hedl je redovni izvestac IWPR.