Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

HARADINAJ TRAZI PRIVREMENO OSLOBADJANJE

Advokati bivseg kosovskog premijera inicirali su raspravu o njegovom privremenom pustanju na slobodu
By

Pred Haskim je tribunalom ovoga tjedna vodjena rasprava o zahtjevu bivseg kosovskog premijera, Ramusa Haradinaja (Ramush Haradinaj) – koji je osumnjicen za ratne zlocine – da vrijeme do pocetka sudjenja provede na slobodi.


Haradinaj se Tribunalu predao u ozujku/martu 2005., a tereti ga se po 37 tocaka optuznice za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja. Tuzioci tvrde da je okrivljeni, kao jedan od najutjcajnijih lidera Oslobodilacke vojske Kosova (OVK), tokom 1998. sudjelovao u brutalnoj kampanji kidnapiranja, mucenja i ubijanja Srba, Roma i Albanaca.


Medjutim, nijedna od strana u sporu ne ocekuje da bi sudjenje bivsem lideru OVK-a koji je u medjuvremenu postao politicar moglo poceti prije 2007.


Na ovotjednom su saslusanju predstavnici tuzilastva iznijeli niz razloga protiv privremenog oslobadjanja, nakon cega bi se osumnjiceni vratio kuci kako bi vrijeme do pocetka sudjenja proveo medju svojim sunarodnjacima.


Tuzilac Dermot Grum (Dermote Groome) upozorio je na to da zastrasivanje svjedoka na Kosovu predstavlja ozbiljan problem. Kao primjer naveo je slucaj Haradinajevog brata Dauta i jos cetvorice optuzenika, koji su osudjeni za ubojstvo: u vrijeme trajanja njihovog procesa – a prema izvjestaju IWPR-a koji je pred sudom predstavljen – ubijeno je desetak potencijalnih svjedoka i nevinih prolaznika.


Tuzilastvo je takodjer ukazalo i na nedavni izvjestaj Ujedinjenih naroda o ublazavanju rezima sigurnosti kosovskih granica – zahvaljujuci kojem bi, ukoliko to bude zelio, optuzeni lako mogao pobjeci.


Neizvjestan buduci status Kosova – koje je trenutno protektorat UN-a – takodjer je nesto sto se, prema navodima tuzilastva, mora uzeti u obzir.


Iako pokrajinom upravlja Misija UN-a za Kosovo (UNMIK), nije izvjesno hoce li tako biti i 2007., kada bi sudjenje Haradinaju trebalo poceti. Ukoliko se do tada dogode promjene, odgovornost za povratak osumnjicenika u Hag snosit ce lokalne sigurnosne snage – u koje, kako tvrdi tuzilastvo, ne bi trebalo imati povjerenja kada je rijec o isporucivanju toboznjih “ratnih heroja” Tribunalu.


S druge strane, predstavnik UNMIK-a Lorens Rosin (Lawrence Rosin) izneo je pred Tribunalom garancije da ce, ukoliko bude pusten na slobodu, Haradinaj biti nadziran da bi se sprijecilo svako eventualno krsenje procedure. A ako do toga ipak dodje, osumnjiceni ce – kako je receno – smjesta biti uhapsen i vracen u pritvorsku jedinicu Tribunala.


“UNMIK odgovara za privremenu kosovsku vladu i nadlezan je za ispunjavanje zahtjeva Tribunala”, izjavio je Rosin, dodajuci da je, kada se ima u vidu razdoblje od 1999. do danas, sigurnosna situacija na Kosovu trenutno stabilnija no ikada.


Na pitanje o tome sto bi se dogodilo ako 2007. za Kosovo ne bude nadlezan UN, Rosin je odgovorio: “Mozda ce mandat za Kosovo biti povjeren nekoj drugoj medjunarodnoj organizaciji.”


Tuzilastvo se izjasnilo protiv zahtjeva za privremeno oslobadjanje, tvrdeci da bi upravo okolnost da je optuzeni u dobrim odnosima s mnogim duznosnicima UNMIK-a mogla dovesti do komplikacija pri njegovom vracanju u Hag.


Branilac Ben Emerson (Ben Emmerson) izjavio je pak da je medjunarodna zajednica u Haradinaju prepoznala nekoga tko pridonosi stabilnosti na Kosovu, te da je on u prethodnom razdoblju vec pokazao da zeli suradjivati s Tribunalom.


Obrana je podsjetila da je Haradinaj, odmah po objelodanjivanju optuznice protiv njega, podnio ostavku na mjesto premijera i dobrovoljno otputovao u Hag. Emerson je rekao da nema nikakvih nagovjestaja da se okrivljeni ne bi uzorno vladao tokom privremenog boravka na slobodi.


Branioci su takodjer podsjetili da je Haradinaj vec bio privremeno oslobodjen – da bi otisao na bratovljev pogreb – te da se tom prilikom pridrzavao svih pravila.


Haradinaj je i sam pred sudom potvrdio da postuje Tribunal i da se zalaze za vladavinu prava.


“Tako ce biti i ubuduce”, rekao je on. “Nikada nisam pokusao utjecati ni na jedno sudjenje, niti na svjedoke. Naprotiv, kada sam bio u poziciji to uciniti, stao sam u zastitu javnog reda i sigurnosti.”


Tribunal bi svoju odluku o ovom zahtjevu trebalo da saopci u predvidjenom roku.


Goran Jungvirth je suradnik IWPR-a iz Zagreba.