Hadžić traži oslobađanje pre početka dokaznog postupka odbrane
Advokati kažu da dokazi ne ukazuju na individualnu krivičnu odgovornost.
Hadžić traži oslobađanje pre početka dokaznog postupka odbrane
Advokati kažu da dokazi ne ukazuju na individualnu krivičnu odgovornost.
Branioci ratnog lidera hrvatskih Srba, Gorana Hadžića, izneli su ove sedmice tvrdnju da optužbe protiv njihovog klijenta treba odbaciti zbog toga što tužilaštvo nije uspelo da ih dokaže.
Specijalno saslušanje održano je u skladu sa Pravilom Tribunala 98-bis, kojim je okrivljenima omogućeno da zatraže oslobađanje po okončanju dokaznog postupka tužilaštva. Ukoliko sudije zaključe kako ne postoje dokazi koji potkrepljuju tačke iz optužnice, njihovo je pravo da narede potpuno ili delimično oslobađanje pre no što dokazni postupak odbrane uopšte počne.
Kao predsednik odmetnute srpske države u Hrvatskoj, odnosno Republike Srpske Krajine (RSK), Hadžić je po 14 tačaka optužen za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, počinjene početkom devedesetih godina. Među optužbama su i one za progon, istrebljenje, ubijanje, pritvaranje, mučenje, nečovečna dela, okrutno postupanje, deportaciju, bezobzirno razaranje i pljačku.
Zajedno sa ostalim političkim i vojnim zvaničnicima, Hadžić je navodno sudelovao u „zajedničkom zločinačkom poduhvatu“, čija je svrha bilo "trajno i prisilno raseljavanje većine hrvatskog i ostalog nesrpskog stanovništva sa približno jedne trećine teritorije Republike Hrvatske", kako bi bila stvorena država u kojoj bi dominirali Srbi.
Hadžićev branilac Kris Gosnel (Chris Gosnell) tvrdio je ove sedmice kako tokom dokaznog postupka tužilaštva nijedna od tačaka optužnice nije dokazana, barem u meri u kojoj se one tiču optuženikove individualne krivične odgovornosti.
Advokat je rekao kako su predočeni dokazi koji se odnose na zločine navedene u optužnici – a pogotovo na pogubljenja izvršena u novembru 1991. na farmi Ovčara, zatim u selu Lovas u istočnoj Hrvatskoj, kao i na postupanje prema hrvatskim zarobljenicima u zatvorskim logorima u Srbiji – "dovoljni da dokažu krivičnu odgovornost mnogih osoba", ali ne i samog Hadžića.
Gosnel je u nastavku tvrdio da dokazi tužilaštva pokazuju kako su lokalne jedinice Teritorijalne odbrane (TO), kao i vojne policije, bile pod efektivnom kontrolom Jugoslovenske Narodne Armije (JNA). Na sudu nije predočeno ništa što bi samog Hadžića povezalo sa zločinima – rekao je on.
Na primer, kada je oko 260 hrvatskih zarobljenika odvedeno iz vukovarske bolnice na farmu Ovčara, gde su i pogubljeni, to je bila operacija koju je "organizovao, naredio i nadgledao komandant Gardijske brigade za bezbednost, Veselin Šljivančanin", dok su je izvele snage Teritorijalne odbrane, koje su bilo pod komandom i kontrolom JNA – kazao je branilac.
"Ukoliko nečija odgovornost ne može biti dokazana, ukoliko on ne može da bude osuđen, onda ga treba osloboditi", rekao je Gosnel.
Tužilac Daglas Stringer (Douglas Stringer) pozvao je veće da odbaci ovaj zahtev odbrane, insistirajući na tome da se Hadžićeva zločinačka namera može potkrepiti "velikom količnom dokaza".
"Tužilaštvo je pokazalo da je gospodin Hadžić lično doprineo zajedničkom zločinačkom poduhvatu i da je sudelovao u pojedinačnim incidentima", kazao je Stringer.
On je naglasio da su srpske civilne vlasti bile u "koordinaciji sa JNA" i paravojnim jedinicama, uključujući i one kojima je komandovao Željko Ražnatović, o kome se Hadžić u jednoj prilici izrazio kao o "svom besnom psu". Namera koja je stajala iza te koordinacije bila je uklanjanje nesrpskog stanovništva iz mnogih delova Hrvatske – kazao je Stringer.
Štaviše, citiran je i sam Hadžić, koji je na jednoj javnoj manifestaciji – održanoj u gradu Šidu, u decembru 1991. godine – za sebe rekao da "nije siguran da su Hrvati uopšte ljudska bića".
Odbrana pak tvrdi da se Hadžića ne može dovesti u vezu sa pritvaranjem hrvatskih zarobljenika u objekte u Srbiji, pošto se to dešavalo na više stotina kilometara udaljenosti od teritorije RSK-a.
Međutim, tužilaštvo tvrdi da je Hadžić često posećivao Srbiju, te da je veoma tesno sarađivao kako sa jedinicama JNA, tako i sa tamošnjim civilnim vlastima. On je navodno "postigao sporazum sa čelnicima JNA" da se hrvatski pritvorenici transportuju natrag na teritoriju RSK, gde su – prema navodima tužilaštva – mnogi od njih bili ubijeni.
Tužilac Stringer je rekao da je Hadžić imao "odlučujuću ulogu" u masakru na Ovčari. Iako je za pritvorenike zaista bila nadležna JNA, Hadžić je lično izvršio pritisak na vojsku da zarobljenike preda snagama Teritorijalne odbrane, koje su bile pod njegovom komandom – kazao je Stringer.
"Operaciju ubijanja pritvorenika [nadzirao] je komandant snaga Teritorijalne odbrane i Hadžićev [pouzdani saradnik], Miroljub Vujović", rekao je tužilac.
Sudsko veće će se u dogledno vreme izjasniti o podnescima predatim u skladu sa Pravilom 98-bis.
Ukoliko Hadžić ne bude oslobođen, odbrana će dokaze početi da iznosi nakon što se za to pripremi, tokom pauze koja će najverovatnije potrajati nekoliko meseci.
Velma Šarić izveštava za IWPR iz Sarajeva.
