GNEV PREŽIVELIH ZBOG OKUPLJANJA KARADŽIĆEVIH PRISTALICA

Pristalice bivšeg predsednika bosanskih Srba šalju poruku da „on nije zaboravljen“.

GNEV PREŽIVELIH ZBOG OKUPLJANJA KARADŽIĆEVIH PRISTALICA

Pristalice bivšeg predsednika bosanskih Srba šalju poruku da „on nije zaboravljen“.

Tuesday, 15 December, 2009
Skup koji je ove sedmice u Banja Luci održan u čast bivšeg predsednika bosanskih Srba, Radovana Karadžića – kome se pred Haškim tribunalom trenutno sudi za ratne zločine – izazvao je negodovanje porodica žrtava.



Oko 200 Karadžićevih pristalica okupilo se 22. novembra u prestonici Republike Srpske (RS) kako bi proslavili praznik Karadžićevog sveca-zaštitnika. Reč je o običaju koji je u srpskoj tradiciji poznat kao krsna slava.



Tokom protesta u režiji srpskog nacionalističkog pokreta „Izbor je naš“, organizatori su saopštili kako je njihov cilj da „pokažu kako Karadžić nije zaboravljen i kako uživa našu punu podršku“.



Kao prvi predsednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, Karadžić se po 11 tačaka optužnice tereti za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, uključujuči i masakr koji je nad skoro 8,000 bošnjačkih muškaraca i dečaka u julu 1995. počinjen u Srebrenici.



U optužnici se navodi da je Karadžić odgovoran za zločine progona, istrebljenja, ubistva i prisilnog raseljavanja, koji su „doveli do ostvarivanja cilja – trajnog iseljenja bosanskih Muslimana i Hrvata sa teritorije na koju su pravo polagali bosanski Srbi“.



Tužioci ga terete i za organizovanje snajperske i artiljerijske kampanje protiv grada Sarajeva – koja je trajala 44 meseca i u kojoj je poginulo blizu 12,000 civila.



Nakon višegodišnjeg skrivanja, Karadžić je uhapšen 21. jula 2008. u Beogradu. Suđenje je počelo u oktobru ove, ali je odloženo do marta iduće godine.



Na skupu koji je održan na Trgu Krajine, predsednik organizacije „Izbor je naš“, Dane Čanković, izjavio je kako „srpski narod nikada ne sme zaboraviti svoje heroje i mučenike kakav je Radovan Karadžić, koji je stao u odbranu svog naroda“.



Čanković je potom rekao da će „svojom mudrošću i istinom, Karadžić čitavom svetu pokazati šta se zaista dešavalo u poslednjem ratu, čime će ukloniti crnu senku koja je bačena na srpski narod“.



Banjalučko okupljanje razgnevilo je preživele žrtve ratnih zločina, koje su dotičnu manifestaciju doživele kao provokaciju.



Predsedavajuća sarajevske organizacije Žene žrtve rata – koja pored ostalog okuplja i ratne žrtve silovanja i seksualnog zlostavljanja – Bakira Hasečić je osudila manifestaciju u organizaciji „Izbora“.



„Posle petnaest godina, trebalo bi da kao žrtve napokon shvatimo kako se u RS-u ništa nije promenilo“, kazala je ona.



Zumra Mehić – domaćica iz Sarajeva koja je u srebreničkom masakru izgubila muža i četiri sina – izjavila je za IWPR: „Šta drugo mogu da pomislim, osim da je to svesna provokacija, ponižavanje i ismevanje istih onih žrtava koje su izgubile svoje najmilije?“



„Mnogi članovi moje porodice više nisu živi. Oni koji su organizovali skup treba da se stide Karadžića, a ne da ga slave.“



Mehićeva danas živi sama u privremenom smeštaju u Kladnju, pošto se nije vratila u mesto u kojem je živela pre rata. Sahranila je trojicu svojih sinova i supruga; posmrtni ostaci četvrtog sina su pronađeni i identifikovani, a ukop se planira 11. jula 2010. u Memorijalnom centru Potočari, na petnaestu godišnjicu srebreničkog genocida.



Sarajevska penzionerka Emina Omerović – kojoj je jedini sin, kada je imao 23 godine, poginuo od srpske snajperske vatre koja je dopirala sa brda Trebević (pokraj Sarajeva) – izjavila je za IWPR kako je jako uzrujana zbog skupa u Banja Luci.



„Mislim da organizatori i oni koji su učestvovali u tom događaju treba da se stide“, kaže ona i dodaje kako bi „sva takva udruženja i manifestacije trebalo zakonom zabraniti“.



No, predsedavajući banjalučkog Helsinškog odbora za zaštitu ljudskih prava u RS-u, Branko Todorović, izjavio je za IWPR kako skup u Banja Luci, premda jeste uznemirujući, nije razlog za ozbiljnu brigu.



„Bilo bi daleko alarmantnije da je broj [okupljenih ljudi iznosio] 20,000, ili da je neka zvanična institucija Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine podržala takav događaj“, rekao je on. „To bi onda zahtevalo ozbiljnu pažnju.“



Po njegovim rečima, događaji koje u znak protesta organizuju ekstremističke grupe ili pojedinci imaju samo jedan cilj – da izazovu medijsku pažnju.



Velma Šarić je obučena novinarka IWPR-a iz Sarajeva.
Frontline Updates
Support local journalists