GLEDISTE: VIRTUALNI KARADZIC

Sledbenici Radovana Karadzica osnovali veb-sajt s namerom da "saopste istinu" o najcuvenijem haskom optuzeniku.

GLEDISTE: VIRTUALNI KARADZIC

Sledbenici Radovana Karadzica osnovali veb-sajt s namerom da "saopste istinu" o najcuvenijem haskom optuzeniku.

Tuesday, 22 February, 2005

Godinama zarobljen u nekom zabacenom kutku Bosne, Radovan Karadzic je retko bio u prilici da svoje mudre reci saopsti citavom svetu. Ali je neunistivi bivsi lider bosanskih Srba tek nedavno uspeo da prevazidje i taj problem.


Zahvaljujuci ljubaznosti svojih odanih sledbenika, on sad ima vlastiti veb-sajt (www.karadzic.org), gde mozete procitati sve sto ste uvek odbijali da znate o njemu i njegovoj misiji.


Tu mozete saznati da su Srbi uvek bili zrtve; da Srbi nikad nikog nisu ubili; da su Srbi jedan divan i pitom narod, koji je uvek vodio samo odbrambene ratove; i da im, sto je najvaznije, nikad nije bilo ni na kraj pameti da (Boze me sacuvaj!) uzmu nesto tudje (naprimjer Vukovar, Dubrovnik ili Sarajevo). Ne: Srbi su vazda branili svoja topla ognjista i nikom nisu naneli zlo.


A ko stvarno stoji iza ovog urnebesnog sajta? Oni koji sebe nazivaju Medjunarodnim komitetom za istinu o Radovanu Karadzicu: ljudi koji su oduvek obozavali Radovana i podrzavali ga iz duhovnih ili finansijskih razloga.


Rec je o osobama poput Mome Kapora (pisca i nacionaliste), Koste Cavoskog (beogradskog profesora prava i iskrenog mrzitelja Haskog tribunala), pa sve do Jovana Zametice (Radovanovog ratnog savetnika).


Karadzicev komitet je na veb-sajt ponosno okacio i svoj vlastiti pecat - prelepo lice Radovanovo, koje se takodje (tek da znate, u slucaju da ikada posumnjate u autenticnost prepiske) pojavljuje i u zaglavlju zvanicnih pisama te organizacije.


Sama internet-stranica je uzbudjujuce mastovita po bogatstvu opcija: mozete proveriti "istoriju", Radovanove "intervjue", "saopstenja", "poeziju", "humanitarni rad", "akte milosrdja", "odnos prema Hagu", "politicke delatnosti", tako da ste u prilici da saznate zasto je haski optuzenik ovih dana Najpopularnija Licnost Srbije.


Razume se, odeljak posvecen "aktima milosrdja" je jos uvek prazan, jer je za njega gradju mozda malo teze pronaci. Od onog trenutka kada se na njega prikljucite, ovaj sajt bice u sukobu sa svim sto vam govore vasi instinkti.


Ali jednostavno moramo pomenuti tekstove koji se nalaze na sajtu, i koji izazivaju neku vrstu vrtoglavice - mucninu koja tera na povracanje. Izvesni Frederik Dotur nam, kao jedan od dvojice potpisnika priloga iz odeljka Drugi o Karadzicu, detinje nevino pripoveda o tome kako je pri prvom susretu s Karadzicem izgubio moc govora. Toliko je bio skrhan njegovim zracecim prisustvom.


Momo Kapor se, na primer, kao svojevremeno najpopularniji beogradski knjizevnik u Zagrebu i jedan od najboljih Radovanovih prijatelja, na sajtu predstavio pricom ciji je naslov "Na slavi kod Karadzica".


"Srbi imaju veoma strog, stari obicaj da domacin na svojoj krsnoj slavi ne sme ni za trenutak sesti za slavsku trpezu", stoji u tekstu, "vec da sve vreme mora stojeci sluziti goste. Mada Predsednik Republike, i moj prijatelj se pridrzavao toga pravila obilazeci zvanice i sipajuci im crno i belo vino". Zamislite.


Nakon nekoliko pasusa, na scenu stupa Kaporova sentimentalnost i mi saznajemo kroz kakve je sve patnje prolazio bivsi lider bosanskih Srba. "Jedan ruski hirurg operisao mu je povredjeno koleno. Da bi sasvim zacelilo, on bi morao svakoga dana da seta po nekoliko kilometara, ali nije smeo da napusta kucu, pa smo mu doneli sobni bicikl koji je vozio po noci sklopljenih ociju, prolazeci na njemu u tami drumovima drzave ciji je tvorac bio, a po kojima nije smeo da putuje drugacije nego u snovima.


"Trebalo bi mozda opisati ta duga nocna putovanja; prasnjave hercegovacke ceste, obilazenje Sarajeva sporednim drumovima i pogled na taj ukleti grad u kome je bio cenjen pesnik i psihijatar."


Ukoliko ste bas mazohista, setnju po sajtu mozete nastaviti tako sto cete procitati intervju s Karadzicem, u kome on zapomaze za Velikom Srbijom. "Ja i danas mislim da bi bilo bolje da smo se odmah ujedinili, da smo izasli na svoje granice, proglasili srpsku drzavu i zatrazili prijatelje po svetu da je prihvate i priznaju. S obzirom da se svet u velikoj meri raslojava po mnogim pitanjima, on bi se raslojio i po tom pitanju."


Radovan meditira i o gluposti Muslimana, koji nisu ostali u obecanoj zemlji nakon sto su je napustile Hrvatska i Slovenija, a u kojoj su mogli da budu drugi narod po velicini. Ali je ipak, Boze moj, srecan zbog nacina na koji se sve zavrsilo.


"Ovako ce ujedinjena drzava biti manja, ali i pretezno srpska, pa se ne moramo plasiti da cemo, kao posledicu medjunarodnog pritiska, dobiti unutrasnje neprijatelje, niti da cemo mi biti napadnuti, a nasa drzava unistena, od strane nekog konstitutivnog naroda."


Toliko o Karadzicevom vidjenju partnerstva jugoslovenskih naroda. "Od gubitka nase drzave pod turskom najezdom, Srbi na prostorima Bosne i Hercegovine nisu imali nikakvih prava", nastavlja on. "Jednostavno, bili su raja [podanici] iz koje su i islam i katolicanstvo zahvatali odredjene slojeve i grupe naroda, odnarodnjavali ih i prevodili u islamsku ili katolicku veru . . . Za muslimane u Bosni i Hercegovini ne treba ni sumnjati da su, u najvecoj meri, vise od devedeset odsto, poreklom Srbi. Ali, u dvadesetom veku doslo je do pokusaja potpune eliminacije srpskog bica na ovim prostorima."


Svet ce biti utesen saznanjem da i clanovi Radovanovog komiteta potpisuju ovakve stavove. Za slucaj da ste zacudjeni, oni su i zvanicno objavili da je njihov cilj odbrana Karadzicevog moralnog integriteta.


U optuzivanju onih koji su skrivili srpsku bedu, Karadzic je nedvosmislen: "Zato, najveca odgovornost za rat lezi na muslimanskoj strani, kao i na Evropskoj zajednici koja je popustila pod pritiscima Nemacke. Na zalost, Srbi su ostali bez ijednog medjunarodnog zastitnika, dok Hrvati uvek za sobom imaju svoj nemacki blok kojem su odani."


Sadrzaj Karadzicevog veb-sajta, ako ni o cemu drugom, svedoci o jednoj jedinoj stvari: zalosnom stanju u kome se nalaze Srbija i Republika Srpska.


Isto vazi i za sajt koji je otvorio Medjunarodni komitet za odbranu Slobodana Milosevica (www.icdsm.org). Pri obilasku "biografskog" odeljka saznajemo sve ono sto nismo zeleli da saznamo o bivsem jugoslovenskom predsedniku - da je on "jedan od najvecih nacionalnih heroja u istoriji Jugoslavije i Srbije. On je zivi simbol nase slobode, buducnosti, nezavisnosti, otpora, junastva i slave".


Neiscrpni spisak svedoci o dobroti coveka koji je dobio nadimak Balkanski Kasapin. O, kako je utesno to sto je i jedan svetski priznat dramski pisac, kakav je Harold Pinter, deo svega toga!


A oni kojima ne bude dosta mogu pozeleti da posete i veb-sajt hrvatskog generala Ante Gotovine (www.antegotovina.com), koga je Hag optuzio za zlocine nad hrvatskim Srbima. A tamo, pored fotografije koja ga prikazuje u vojnickoj uniformi, stoji natpis: "Casnik i dzentlmen".


Ganut sam.


Petar Lukovic je vodeci beogradski komentator.


Frontline Updates
Support local journalists